Na HRT-u se sprema golema promjena, stigla naredba iz Bruxellesa

Objavio

-

8 veljače, 2025

Ravnatelj HRT-a Robert Šveb, koji je nedavno, krajem siječnja, u Saboru neuvjerljivo i prilično nezainteresirano branio godišnje izvješće o poslovanju HRT-a, posljednji je ravnatelj tog javnog medijskog servisa kojega je na tu dužnost predložila Vlada, a izabrala vladajuća većina u Saboru, tj. vladajuća politika, piše Jutarnji list.

Švebova nasljednika na čelu HRT-a, a to bi se trebalo dogoditi već do kraja ove godine, makar formalno gledano, neće više predlagati i birati vladajuća politika već od politike neovisno tijelo. Koje je to tijelo i hoće li ono u hrvatskim okolnostima i stvarno, a ne samo formalno, biti politički neovisno, još nije poznato.

Navedena promjena u načinu izbora čelnog čovjeka HRT-a neće se, međutim, dogoditi slobodnom voljom i zrelošću hrvatske politike, već silom Uredbe Europske unije. Tu je Uredbu Hrvatska, kao i ostale članice Unije, dužna u cijelosti izravno primijeniti i s njom uskladiti svoje nacionalno medijsko zakonodavstvo, a time i Zakon o HRT-u, najkasnije do 8. kolovoza ove godine.

Ta Uredba nosi naziv European Media Freedom Act (EMFA), u prijevodu Europski akt o slobodi medija. Europski parlament i Europsko vijeće donijeli se je u travnju prošle godine, a ona je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Unije. Svrha EMFA-e je, uz ostalo, stati nakraj uplitanju vlada u imenovanje i razrješenje upravljačkih struktura u javnim medijskim servisima i uplitanju vlada u njihov medijski sadržaj.

U toj Uredbi EU ističe se da su javni medijski servisi, a to su svi oni koji su financirani javnim novcem, u što spada i RTV pretplata, posebno izloženi riziku od političkog porobljavanja s obzirom na njihovu institucionalnu bliskost s državom i financiranje javnim sredstvima.To može, navodi se u Uredbi, dovesti do slučajeva uplitanja vlada u imenovanje i razrješavanje rukovodstava tih medijskih servisa, a time i do pristranog i neuravnoteženog izvještavanja, što negativno utječe na pristup neovisnim i nepristranim medijskim sadržajima i na slobodu izražavanja. One članice EU koje do 8. kolovoza ove godine svoje zakone ne usklade s Uredbom, morat će plaćati penale.

Akutalni ravnatelj HRT-a Robert Šveb zagazio je u četvrtu, zadnju godinu ravnateljskog mandata. Na tu ga je dužnost, podsjetimo, HDZ-ova saborska većina izabrala u listopadu 2021. nakon što je prethodni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić morao odstupiti s dužnosti jer ga je USKOK pritvorio, a poslije i optužio za davanje i primanje mita i trgovanje utjecajem. I Bačić je u veljači 2017. za ravnatelja HRT-a izabran glasovima HDZ-ove većine. Obojica HDZ-ovih ravnatelja ostat će zapamćena po tome što je u njihovim mandatima uspostavljena snažna stranačka kontrola nad informativnim programom HRT-a. Upravo je taj program izlog i ogledalo po kojem građani vrednuju javni medijski servis.

Međutim, valja podsjetiti da je za povratak sadašnjeg modela izbora ravnatelja HRT-a prema kojem ravnatelja te kuće postavlja saborska većina, dakle trenutna vlast, zaslužna lijevo-liberalna Vlada SDP-a i HNS-a koju je vodio Zoran Milanović. Njegova je Vlada, naime, izmjenama Zakona o HRT-u 2012. vratila model izbora ravnatelja HRT-a koji je bio na snazi 90-ih, kada je HRT bio pod snažnom kontrolom HDZ-a predvođenog Franjom Tuđmanom.

Jedino razdoblje u kojem ravnatelja HRT-a nije imenovala vladajuća većina u Saboru bilo je od 2000. do 2012., i to zahvaljujući Zakonu o HRT-u koji je donijela Vlada Ivice Račana. Ravnatelja HRT-a u tom je razdoblju biralo neovisno tijelo Programsko vijeće. Bilo je to široko tijelo sastavljeno od predstavnika različitih segmenta civilnog društva. Ta u osnovi dobra ideja, a čiji je smisao bio iščupati HRT iz kandži politike, u praktičnoj izvedbi, međutim, nije dala željene rezultate. Programsko vijeće s vremenom je postalo poprište sukoba interesnih i političkih lobija koji su željeli utjecati na kadrove i program HRT-a, što je tu medijsku kuću dovelo u krizu upravljanja. Milanovićeva Vlada je 2012. krizu odlučila presjeći povratkom na stari model izbora ravnatelja iz 90-ih.

Bivši premijer Zoran Milanović izjavo je tada da HRT više nije dominantan izvor informiranja za većinu građana jer su na medijsko tržište ušle privatne televizijske kuće te da ga kao premijera “informativni program HRT-a uopće ne zanima”. U listopadu 2012. za ravnatelja HRT-a SDP i HNS izabrali su Gorana Radmana, a politički izabranog ravnatelja HDZ je 2016. po povratku na vlast ekspresno politički smijenio. Karamarkov HDZ je za v.d. ravnatelja instalirao sada već zaboravljenog Sinišu Kovačića (danas na Laudato TV), da bi početkom 2017. za ravnatelja bio izabran već spomenuti Kazimir Bačić. Povratak na političko imenovanje ravnatelja nije HRT-u donio ništa dobro. Taj medijski servis u sljedeće tri godine planira smanjiti broj zaposlenih za 1000, a upravo je u jeku dijeljenja otpremnina svima koji žele otići, piše Jutarnji.

Uhićen maloljetnik koji je nožem izbo ženu dok je trčala u Zadru

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

RTL Danas neslužbeno doznaje da je uhićen maloljetnik kojeg se sumnjiči za napad na 45-godišnju ženu, koju je nožem izbo na zadarskoj šetnici Karma. Napad se dogodio u srijedu, 29. siječnja, oko 20:45, kada je muškarac prišao ženi s leđa i posjekao je po vratu oštrim predmetom, a zatim pobjegao s mjesta događaja. Žena je zadobila teške ozljede i hitno je prevezena u Opću bolnicu Zadar.

Iz neslužbenih izvora potvrđeno je da je maloljetnik priznao napad. Prema informacijama RTL-a, mladić je bio pod nadzorom zbog psihičkih problema i ranije je spominjao noževe te napade nožem u školi. Pružena mu je psihološka pomoć, a policija je poduzela opsežnu potragu koja je dovela do njegovog uhićenja.

Napad nije povezan s drugim događajima u Zadru

Policija za sada ne povezuje ovaj napad s drugim sličnim incidentima u Zadru, kao što su slučajevi ušuljavanja u kuće na području Arbanasa, koji su nedavno izazvali zabrinutost među građanima.

I ranije bio pod nadzorom

Prema informacijama RTL-a, riječ je o maloljetniku koji je već bio pod nadzorom stručnih službi zbog psihičkih problema. Navodno je još prošle godine u školi spominjao noževe i napade nožem, zbog čega mu je pružena psihološka pomoć.

Na društvenim mrežama proširila se uznemirujuća snimka nadzorne kamere na kojoj se navodno vidi napad. Njezina autentičnost još nije potvrđena, no čini se da područje na snimci odgovora onome zadarske šetnice Karma.

Što se vidi na snimci

Na snimci ženi s leđa, na mračnoj šetnici, prilazi muškarac koji bi mogao odgovarati ranijem opisu, visine od oko 185 centimetara, u bijelim tenisicama. Odmah nakon što ubada nožem ženu u predjelu vrata, bježi u smjeru iz kojeg je došao. Napadač je navodno za samo nekoliko centimetara pukom srećom promašio vratne arterije. Da ih je pogodio, napad bi vjerojatno završio kobno.

[VIDEO] Stranac izveo opasan skok s dubrovačkih zidina u more

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Na društvenim mrežama brzo se proširila snimka na kojoj stranac skače u more s dubrovačkih zidina. Iako na prvi pogled djeluje kao bezazlena zabava, skakanje s te visine predstavlja izrazito opasan pothvat.

Na snimci se vidi muškarac, koji uz pomoć prijatelja, izvodi skok s visoke dubrovačke zidine, ignorirajući očite opasnosti koje donosi skakanje s te visine. Srećom, u ovom slučaju, sve je prošlo bez ozljeda.

Inače, skakanje s dubrovačkih zidina je strogo zabranjeno.

Snimka se može vidjeti OVDJE.

Obilježavanje druge obljetnice smrti Miroslava Ćire Blaževića

Objavio

Josip Grčić

-

8 veljače, 2025

Delegacija Hrvatskog nogometnog saveza, predvođena predsjednikom Marijanom Kustićem, obilježila je danas drugu obljetnicu smrti Miroslava Ćire Blaževića, dugogodišnjeg izbornika Vatrenih koji je putem dobrih spominjanja otišao 8. veljače 2023. godine. Uz predsjednika Kustića, posljednje počivalište legendarnog “trenera svih trenera” u Aleji velikana na zagrebačkom groblju Mirogoj, obišli su i njegovi savjetnici Zorislav Srebrić i Stjepan Merkaš, koji su položili cvijeće i zapalili svijeće odavši počast velikanu hrvatskog nogometa, prenosi HNS.

– Iako su prošle dvije godine, Miroslav Ćiro Blažević svima nam puno nam nedostaje. Uvijek ćemo čuvati uspomenu na jednog od najznačajnijih ljudi u povijesti hrvatskog nogometa i prisjećati se njegovih veličanstvenih trenerskih ostvarenja – hrvatske bronce na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine i Dinamovog naslova prvaka 1982. godine, zbog čega ćemo ga vječno pamtiti kao “trenera svih trenera” – rekao je Marijan Kustić.

Miroslav Ćiro Blažević rođen je 10. veljače 1935. godine u Travniku u Bosni i Hercegovini, a hrvatska nogometna obitelj zauvijek će ga pamtiti kao izbornika s kojim su Vatreni započeli svoj niz sjajnih uspjeha na velikoj sceni.

Hrvatsku je reprezentaciju preuzeo 1994. godine te je s prvog mjesta u kvalifikacijama odveo na Europsko prvenstvo u Engleskoj, gdje je izboren plasman u četvrtfinale, a potom je uslijedio povijesni put prema bronci zlatnog sjaja, na premijernom nastupu na Svjetskom prvenstvu, u Francuskoj 1998. godine.

Vatrene je vodio do 2000. godine, a među brojnim trenerskim poslovima ističu mu se oni na klupi Irana, Bosne i Hercegovine, Dinama, s kojim je uzeo opjevani naslov prvaka države 1982. godine, Rijeke, Osijeka, Varteksa, Hajduka, Zagreba, Grasshoppera, Nantesa i PAOK-a.

Bekavac prozvala Puljka zbog ignoriranja rukometne reprezentacije: “Puljak ne voli državu u kojoj živi”

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Splitska gradska vijećnica Lidija Bekavac iz Hrvatske građanske stranke (HGS) objavila je oštru kritiku prema gradonačelniku Ivici Puljku, koji, prema njezinim riječima, nije organizirao doček za hrvatsku rukometnu reprezentaciju koja je osvojila srebro na Svjetskom prvenstvu. Bekavac je istaknula da je gradonačelnik ignorirao povijestan uspjeh reprezentacije, koja je postala viceprvak svijeta, dok su mnogi drugi gradovi, uključujući Zadar, Rijeka i Mostar, organizirali svečane dočeke za svoje sportaše.

– Puljak ne voli državu u kojoj živi. Jedino je to razumno objašnjenje da je gradonačelnik Splita apsolutno izignorirao našu rukometnu reprezentaciju koja je postala viceprvak svijeta. Gledali smo sa divljenjem doček u Zagrebu gdje su tisuće u jedan glas pjevale i slavile naše pobjednike. A Puljak koji je svakodnevno aktivan na društvenim mrežama nije im niti čestitao, pa ako ne u svoje ime zar im nije trebao čestitati u ime svih nas Splićana čiji su oni sugrađani? Nema grada iz kojeg dolaze rukometaši da nije organizirao službeni doček osim grada Splita! Gradovi koji su organizirali doček su: Senj, u Rijeci spektakl, Mala Kruševica, Metković, Zadar, Mostar, Ljubuški, Brckovljani…Svi, svi osim Splita!

Nitko u Splitu ovo nije ni spomenuo, gdje ste hrvatski domoljubi, gdje su državotvorne stranke, ej Splićani moji gdje smo? Da su naši rukometaši igrali za Jugu bi li Puljak i njegov zamjenik organizirali doček? Ali takvih fešti nikada više neće biti jer Jugoslavija je mrtva, pokojna! Da podsjetim Puljak je prije par dana imao vremena podržati srpske studente?? Javno se hvali time na skupu sa plakatima na kojima su zazivali sa nostalgijom Jugoslaviju, sa šačicom istomišljenika. Za njih je jugonostalgični gradonačelnik našao vremena. Puljak ne voli svoju domovinu, niti voli Split na čiju štetu radi u korist banaka i to se više ne može sakriti. Zar stvarno mislite da je njemu stalo do Hrvatske, nas i Splita? Nema njemu svetinje osim vlastitog interesa…

Gradonačelniče ako ne znaš što je bilo upitaj heroje… – stoji u objavi.

Trump poništava Bidenovu inicijativu: “Vraćamo se na plastiku”

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Predsjednik Donald Trump izjavio je da će ukinuti, kako je nazvao, “smiješnu” Bidenovu inicijativu iz njegovog mandata, kojom se do 2035. planira postupno ukidanje jednokratne plastike u saveznim agencijama radi borbe protiv onečišćenja plastikom. U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo da papirnate slamke “ne funkcioniraju”. Trump je obećao da će izvršna uredba biti izdana sljedeći tjedan, uz poruku: “VRAĆAMO SE NA PLASTIKU!”, prenosi Forbes.

Bivši predsjednik Joe Biden prošlog je ljeta potpisao izvršnu uredbu kojom se predviđa postupno ukidanje svih jednokratnih plastičnih proizvoda u saveznim ugostiteljskim službama, pakiranjima i događanjima do 2027. te potpuno ukidanje u svim saveznim agencijama do 2035. Ministarstvo unutarnjih poslova 2022. godine također je najavilo plan za postupno ukidanje svih jednokratnih plastičnih proizvoda na zemljištima pod njegovim upravljanjem do 2032., uključujući plastične posude za hranu i piće, boce, slamke, čaše, pribor za jelo i plastične vrećice za jednokratnu upotrebu.

Ovo nije prvi put da izražava nezadovoljstvo papirnatim alternativama plastičnim slamkama. Tijekom kampanje 2020. godine, kritizirao ih je na jednom skupu: “Žele zabraniti slamke. Je li itko probao te papirnate slamke? Ne rade baš dobro”, rekao je. “Raspadnu se dok pijete, a ako imate lijepu kravatu poput ove, nemate izbora.”

Liberalne slamke
Godine 2019. Trump je na svojoj kampanjskoj web stranici prodao tisuće plastičnih slamki s brendom, nazivajući ih alternativom “liberalnim” papirnatim slamkama. Slamke su se prodavale po cijeni od 15 dolara za 10 komada i brzo su rasprodane, kako je naveo Trumpov menadžer kampanje. Bile su jarko crvene boje i laserski urezane s imenom Trump. U opisu proizvoda stajalo je: “Liberalne papirnate slamke ne rade. Podržite predsjednika Trumpa i kupite svoje reciklirajuće slamke danas.”

Trump je tijekom mandata potpisao nekoliko izvršnih uredbi s utjecajem na klimu i okoliš. Naredio je ponovno povlačenje SAD-a iz povijesnog Pariškog klimatskog sporazuma i proglasio “nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju”, pozivajući na širenje nafte i plina te naredivši da Zakon o ugroženim vrstama ne smije biti prepreka za razvoj fosilnih goriva u SAD-u. Također pokušava otvoriti dijelove Arktičkog nacionalnog rezervata za bušenje, koristeći poznati slogan: “Buši, baby, buši.” Trump je opozvao Bidenovu uredbu da električna vozila čine 50% novih automobila prodanih do 2030. godine, povukao sva neiskorištena sredstva za punionice električnih vozila i zatražio ukidanje dozvola koje bi državama omogućile zabranu automobila s unutarnjim sagorijevanjem do 2035.

Ne mogu da se recikliraju
Plastične slamke smatraju se jednim od najvećih izvora plastičnog otpada u oceanima i obalnim područjima diljem svijeta. Većina plastičnih slamki ne može se reciklirati jer materijal od kojeg su napravljene nema praktičnu upotrebu, a one su biorazgradive, što znači da ih bakterije ili drugi prirodni razgraditelji ne mogu razgraditi.

Prema Udruženju zooloških vrtova i akvarija, slamke lako završe u vodenim tokovima zbog bacanja otpada na plažama i vjetra koji ih nosi iz kanti za smeće, čamaca i drugih mjesta u vodu, gdje su ugroženi vodeni organizmi koji ih mogu progutati.

SDP i Srđ je Grad/Možemo izlaze zajedno na izbore u Dubrovniku

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Jutros je u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici predstavljena koalicija “Slobodno” koja okuplja SDP i Srđ je Grad (Možemo) s jasnim ciljem – upravljati gradom, a ne vladati. Uz koaliciju predstavljene su i kandidatkinje za gradonačelnicu, Anita Bonačić Obradović (SDP) i zamjenicu gradonačelnice, Petra Marčinko (SJG/Možemo). Kao glavne točke okupljanja, ali i glavni problemi s kojima se žele baviti istaknuti su stanovanje, promet, kvaliteta života, iseljavanje, zapostavljena gradska infrastruktura te loše upravljanje gradom. SDP i Srđ je Grad / Možemo dijele puno toga zajedničkog, a kao najvažnije ističe se spremnost da vrate povjerenje građana u institucije i osiguraju da se Gradom upravlja odgovorno, umjesto da se njime vlada.

Kandidatkinja koalicije “Slobodno” za gradonačelnicu Anita Bonačić Obradović (SDP) predsjednica je SDP Dubrovnik te je zbog svog rada u Gradskom vijeću proglašena najaktivnijom oporbenom zastupnicom.

– Često smo svjedočili da su upravo osobna ega stajala na putu općem interesu, ali moramo jasno reći: nama, koji smo politički aktivni, osnovna zadaća nije jačanje stranačkih struktura ili povećavanje broja vijećničkih mandata, već preuzimanje odgovornosti za upravljanje Gradom. Matematika je jasna, samo zajedno možemo uspjeti u tome i Dubrovnik moramo staviti na prvo mjesto – ističe Anita Bonačić Obradović.

Naglasila je kako “ovim udruživanjem snaga, SDP i Srđ je Grad / Možemo nude stvarnu alternativu onima koji su godinama manipulirali Dubrovnikom. Pozivamo vas da bez straha birate i zajedno djelujete, jer samo tako možemo prekinuti praksu ucjena, prijetnji i pritisaka kojima se HDZ često služio.”

Kandidatkinja koalicije “Slobodno” za zamjenicu gradonačelnice je Petra Marčinko (SJG/Možemo), gradska vijećnica koja se istaknula svojim zalaganjima u području urbanog prostora, kulture i baštine te razvoja participativnog upravljanja i demokracije. U svom obraćanju posebno je naglasila kako Dubrovnik treba biti grad – mjesto za život, a ne samo destinaciju te da to služi kao osnova vizije razvoja grada koju koalicija Slobodno nudi.

– Grad vidimo ga kao mjesto koje se gradi na solidarnosti, otpornosti, dijalogu, ravnopravnosti i transparentnosti. Kao grad u kojem svi – akademska zajednica, struka, javni i privatni sektor, civilno društvo i građani – imaju pravo i mogućnost zajednički sudjelovati u donošenju odluka. Grad nisu samo zidovi ili institucije – grad je dom svih nas. Dubrovačka Republika to je znala i sažela u rečenici: “Ragusa casa nostra, Ragusa casa et patria nostra” – grad je kuća, a kuća je grad. – poručila je Petra Marčinko.

Zaključila je kako su se godinama rješavali samo simptomi raznih problema, a ne njihovi uzroci. Kao jedan od najvećih takvih problema ističe GUP zbog čega se Dubrovnik se razvijao stihijski, putem pokušaja i pogrešaka, bez dugoročne strategije.

Konferenciju je otvorio i moderirao Ivan Vigjen (SJG/Možemo) koji je najavio kandidatkinje, ali i poslao snažnu političku poruku koja se odnosi na funkcioniranje Gradskog vijeća.

– Gradsko vijeće mora biti središnje mjesto donošenja odluka u Dubrovniku, Gradsko vijeće je naš parlament. Vrijednosti i načela o kojima govorimo građanima će najlakše biti vidjeti upravo kroz rad Gradskoga vijeća. Zalagat ćemo se za vijeće u kojemu nema vlasti i oporbe, već u kojemu postoje samo većina i manjina. U kojemu se većina i manjina bez obzira na stranački predznak slažu na svakoj odluci koja je dobra za grad. U kojemu će i međusobno suprotstavljeni stavovi biti sredstvo propitivanja predloženih odluka. – istaknuo je Ivan Vigjen.

Zaključak konferencije i poziv građanima na sudjelovanje jasno je istaknut kroz glavnu političku poruku “Slobodno biraj, zajedno djeluj”, kojom se želi poručiti da svatko tko želi sudjelovati u donošenju odluka treba imati priliku to i učiniti, bez straha za svoje radno mjesto ili budućnost. Čak i lajkati bez straha, slobodno.

[FOTO] Maturanti Srednje tehničke prometne škole zablistali na svojoj proslavi

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Maturalna — Foto: Jakov Matić/ Studentski centar u Splitu

Više od 150 maturanata Srednje tehničke prometne škole u Splitu proslavilo je svoju najvažniju večer u restoranu Kampus, u elegantnom i veseloj atmosferi, okruženi svojim profesorima i prijateljima. Ova svečana večer, koja je označila kraj jednog važnog životnog razdoblja, bila je prilika za maturante da zasjaju u glamuroznim izdanjima.

Za nezaboravnu atmosferu pobrinuli su se DJ Leete i DJ Laaxen, koji su svojim glazbenim miksovima držali energiju visokom do kasnih noćnih sati. Ples, smijeh i veselje ispunili su prostor restorana, a maturanti su uživali u opuštenoj, ali svečanoj proslavi koja je još jednom učvrstila sjećanja na njihov srednjoškolski put.

Kako su maturanti zablistali na svojoj posebnoj večeri, možete pogledati u priloženoj fotogaleriji Jakova Matića.

1 od 15

1 od 4

Ivanov o bojkotu: “Cijene će rasti, pohlepa nije jedini problem”

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu komentirala je učinke bojkota trgovina, rast cijena i Vladine mjere o ograničavanju cijena određenih proizvoda. U emisiji “Intervju tjedna” za HRT, naglasila je kako je bojkot trgovina imao slabiji učinak nego što se očekivalo, te da je rast cijena neizbježan u trenutnim okolnostima.

Ivanov je pojasnila da je želja za bojkotom trgovina polako opala.

– Ljudi si ne mogu dopustiti svaki petak bojkotirati trgovine. Vrijeme je najoskudniji resurs i ljudi kupuju kad im treba, kada mogu i kada stignu – rekla je. U početku bojkota, prema njenim riječima, postojao je jedinstveni odgovor potrošača svih socijalnih skupina, no sada interes polako opada.

Cijene neće padati
Profesorica Ivanov ističe da, iako postoje pokušaji smanjenja cijena, pad cijena nije realan.

– Bojim se da pada cijena neće biti. Jedino što se može postići sporiji rast cijena. Okolnosti idu u prilog rasta cijena. Imamo novu situaciju onemogućenih tokova plina u Europu. Svi koji prodaju plin, prodavat će Europljanima skupi plin. Cijena plina je već jako narasla i to je, naravno – imalo efekte na cijene hrane – naglasila je. Naglasila je da okolnosti, poput rasta cijena energenata i visoke potražnje, idu u prilog rastu cijena. Također, nova situacija s onemogućenim tokovima plina u Europu dodatno podiže cijene energije, što se negativno odražava na cijene hrane.

Ivanov je ukazala i na to da dobre prognoze za potrošnju kada je riječ o turističkoj sezoni, također ne idu u prilog padu cijena.

– U Hrvatskoj se vrti velika masa novca. Recite mi razlog zbog kojeg bi cijene mogle pasti. Mogu pasti jedino u onom dijelu, što je bila i namjera Vlade, gdje bi se svi sudionici formiranja cijena – odrekli dijela svoje dobiti. Tu je jedini prostor koji postoji – rekla je.

– Ako gledate pokazatelje proizvođača u prehrambenoj industriji, jedan dio njih je imao brži rast prihoda nego što su ima rasli rashodi. Tu ima prostora za smanjenje zarade.

Proizvođači su, ustvrdila je Ivanov, podigli cijene, “koje se nužno ne mogu opravdati povećanjem cijena sirovina”.

U javnosti se sve više spominje i pojam pohlepe, a Ivanov je ustvrdila kako “svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva” i da se tako pohlepa perpetuira.

– Kad se upišete na ekonomiju, na prvoj godini vas nauče pojam granične korisnosti, a ona je opadajuća. Kada pojedete jednu jabuku, dvije, tri, četiri ili pet, isto tako vrijedi i za bogatstvo i pohlepu za zaradom. Svaka nova jedinica zarade donosi manje zadovoljstva i tako se kreira pohlepa – rekla je.

Za povećanje cijena, istaknula je Ivanov, je dijelom zaslužan i rast plaća.

– Plaće su u prosjeku rasle 13 posto, što je više od prosječne stope inflacije za cijelu 2024. godinu. U nekim djelatnostima, javnom sektoru, otišle su gore i više od 20 posto. Naravno da će se u tom trenutku cijene povećati – zaključila je.

Porezna objavila nove podatke o bojkotu

Objavio

DN

-

8 veljače, 2025

Porezna uprava (PU) objavila je nove podatke o fiskalizaciji u trgovini na malo, koji pokazuju učinke bojkota trgovina koji je proveden 7. veljače 2025. godine. Prema podacima, broj računa izdanih u trgovini na malo bio je 26 posto veći u odnosu na prošli petak kada se također provodio bojkot, dok je ukupni iznos računa bio 40 posto veći. Međutim, u usporedbi s petkom 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa bio je manji za 15 posto, a iznos za 21 posto.

U petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa u djelatnosti “Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla” iznosio je 3.146.514 računa, a ukupni iznos računa bio je 47.586.863,27 eura, objavila je PU. Za usporedbu, u petak, 31. siječnja, kada je također bio proveden bojkot, broj računa bio je 2.498.911, a iznos računa 34.030.624,29 eura. U petak, 24. siječnja, broj računa bio je 2.081.506, a iznos 28.604.251,58 eura.

Podaci također pokazuju da je broj računa u petak, 7. veljače, bio veći za 26 posto u odnosu na petak 31. siječnja, dok je iznos računa bio veći za 40 posto. U odnosu na 24. siječnja, broj računa bio je veći za 51 posto, a iznos za 66 posto. Međutim, u odnosu na 17. siječnja, dan kada nije bilo bojkota, broj računa bio je manji za 15 posto, a iznos za 21 posto.

Za sve djelatnosti, broj računa bio je veći za 16 posto, a iznos za 18 posto u odnosu na prošli petak, 31. siječnja.

U petak, 7. veljače, ukupan broj fiskaliziranih računa za sve djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo i ostale usluge) bio je 6.566.248, a iznos računa 105.535.150,06 eura. U petak, 31. siječnja, broj računa iznosio je 5.670.377, a iznos 89.275.886,35 eura. U petak, 24. siječnja, broj računa bio je 5.096.083, a iznos 78.373.051,19 eura. U petak, 17. siječnja, kada nije bilo bojkota, broj računa bio je 7.195.480, a iznos 121.898.234,32 eura.

Podaci također pokazuju da je broj računa 7. veljače na dan bojkota trgovina bio veći za 16 posto u odnosu na 31. siječnja, dok je iznos bio veći za 18 posto. U odnosu na 24. siječnja, broj računa bio je veći za 29 posto, a iznos za 35 posto. Međutim, u odnosu na 17. siječnja, broj računa bio je manji za 9 posto, a iznos za 13 posto.