Božić je poseban blagdan koji se u kršćanskom svijetu slavi od 4. stoljeća. Osim iščekivanja Isusovog rođenja, za božićne dane karakteristični su običaji koji su već dugi niz godina prisutni i ukorijenjeni u našem društvu. Osim što je danas Božić suviše komercijaliziran, ostali su tradicionalni običaji koji se još uvijek poštuju.
Badnjak
Ime Badnjak dolazi od riječi “bdjeti” što simbolizira iščekivanje Isusovog rođenja. Na Badnjak se uvijek posti i obavaljaju se zadnje pripreme kako bi se Božić dočekao u urednoj kući. Temeljito se čisti kuća, priprema hrana za božićne dane i kiti božićno drvce.
Od delicija za Badnjak se na stolu mogu pronaći: orasi, smokve, jabuke, uštipci.. Za glavno jelo u većini kuća jede se bakalar ili neko drugo riblje jelo.
Jedan od najstarijih običaja je paljenje Badnjaka. Na dan prije Božića unesu se tri velika panja (badnjaka) koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postave se ispred ognjišta. Vatra iz ognjišta simbolizira mir i dobro svim ukućanima. Kada se unosio badnjak otac obitelji čestitao bi ukućanima rečenicom: “Na dobro vam došla Badnja večer”, na što bi oni odgovorili: “I s tobom zajedno”. Otac je obično unosio i slamu koja bi simbolizirala Isusovo rođenje na slami.
U dalmatinskoj Zagori prisutan je običaj ukrašavanja kuće raznim grančicama, najčešće bršljanjom. Ukućani bi postavili grančice bršljanja na prozore i krštenom vodom poškropili kuću i izmolili vjerovanje. To je simbol da nadolazeća godina bude puna blagostanja i zadovoljstva.
Kićenje drvca
Stari običaj kićenja božićnog drvca počeo se širiti u Hrvatskoj tek od sredine 19. stoljeća. Bez obzira što se prije nije kitilo drvce, za Badnjak se kuća uvijek ukrašavala cvijećem, zelenilom ili plodovima.
Jaslice
Ispod bora uvijek se nalaze jaslice koje simboliziraju prikaz Isusovog rođenja. Sastoje se od figurica ljudi koji su po Bilibiji bili prisutni na dan Isusovog rođenja. Najstarije jaslice u Hrvatskoj nalaze se na otoku Košljunju, a potječu iz 17. stoljeća. Stavljanje jaslica pod bor počelo je od franjevaca, a prve jaslice postavio je Franjo Asiški.
Polnoćka
Poslije večere i druženja, odlazi(lo) se na svetu misu polnoćku. U nekim krajevima kaže se ponoćka ili ponoćnica. To je jedna od najsvečanijih i najpjevnijih misa u godini. Na polnoćki se prvi put pjevaju božićne pjesme: Kyrie Eleison, Svim na zemlji, U se vrime godišća, Radujte se narodi. Na kraju mise obično se izvodi Tiha noć.
Nakon polnoćke, vjernici čestitaju jedni drugima Božić. Poslije polnoćke najčešće se jede.