Bosna i Hercegovina dobit će
najmanje 30 milijuna eura iz hitnog paketa pomoći Europske unije
namijenjenog saniranju posljedica nedavnih poplava, najavio je posebni
predstavnik EU u BiH Peter Sorensen u intervjuu kojega je u petak
objavio sarajevski “Dnevni avaz”.
Europska komisija je ovog tjedna odobrila izdvajanje ukupno 65
milijuna eura u okviru zajedničkog paketa pomoći za BiH i Srbiju, a
Sorensen je potvrdio kako će taj novac vrlo brzo biti na raspolaganju.
“Naša reakcija na krizu bila je brza i poslali smo i više nego
što se od nas tražilo. Dali smo maksimum kako bismo pomogli”, kazao je
Sorensen podsjećajući kako je na zahtjeve iz BiH za hitnu pomoć u
suočavanju s poplavama odmah odgovorila 21 država-članica Unije.
Potvrdio je kako se već prešlo u drugu fazu pružanja pomoći
odnosno na procjenu šteta kako bi se utvrdilo što treba obnoviti i
koliko je novca točno za to potrebno.
Tu će procjenu na terenu provoditi stručnjaci EU, Svjetske banke
i Ujedinjenih naroda s iskustvom u sličnim situacijama i u suradnji s
predstavnicima vlasti u BiH.
“Na kraju, mi ćemo dati procjene i strani će se donatori ravnati po tome”, kazao je Sorensen.
Konačno izvješće o štetama od poplava u BiH trebalo bi biti
objavljeno do 18. lipnja, a u srpnju bi trebala biti organizirana
donatorska konferencija na kojoj bi se pokušao prikupiti novac za
obnovu.
Sorensen je istaknuo kako će novac za obnovu dobiti isključivo
BiH kao država jer će tako biti i u slučaju Srbije odnosno Hrvatske.
Neovisno o Sorensenovoj izjavi predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik ustvrdio je kako se dodjela međunarodne pomoći za BiH
namijenjene otklanjanju posljedica poplava pokušava zlorabiti kroz njeno
centraliziranje.
“Neprihvatljivo je da se zaobilaze entitetske kompetencije”, kazao je Dodik kako ga citiraju banjolučke “Nezavisne novine”.
Najavio je kako će stoga vlasti RS ocijeniti hoće li uopće
sudjelovati “u poslovima u vezi s koncentracijom međunarodne pomoći”.
Dodik se u javnim istupima za sada oslanja prije svega na pomoć
koju mu je navodno obećana iz Rusije, a najavio je i uvođenje poreza od
tri posto na plaće svih zaposlenih na teritoriju RS od kojega bi se
financirala obnova uništene imovine i infrastrukture.