Srbija je u posljednjih nekoliko godina intenzivirala proces modernizacije svojih oružanih snaga, nabavljajući suvremene sustave naoružanja, uključujući francuske borbene avione, ruske helikoptere i kineske protuzračne sustave. U kontekstu toga, Beograd se sada ponosi s oko 250 tenkova, što je više od svih bivših jugoslavenskih republika zajedno, uključujući Hrvatsku koja posjeduje 75 tenkova. Ovaj vojni arsenal izaziva zabrinutost među susjednim zemljama, a političari iz Kosova i Bosne i Hercegovine upozoravaju na mogućnost da Srbija pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vučića planira destabilizaciju regije, prenosi Index.
Politolog Alexander Rhotert, u analizi za DW, postavlja pitanje hoće li Srbija iskoristiti svoju vojnu nadmoć kako bi napala susjedne države poput Kosova i Bosne i Hercegovine. Prema riječima kosovske predsjednice Vjose Osmani, Beograd bi mogao koristiti vojnu snagu u ostvarivanju svojih ciljeva, dok je Denis Bećirović iz BiH u Općoj skupštini UN-a upozorio na prijetnje teritorijalnom integritetu njegove zemlje.
Srbija nije samo fokusirana na povećanje broja tenkova, već i na širenje vojne suradnje s Rusijom i drugim saveznicima, uključujući nabavku dronova iz Irana i sustava naoružanja iz Kine. Istodobno, Beograd promovira ideju “Srpskog svijeta”, što podrazumijeva političko ujedinjenje svih teritorija nastanjenih Srbima u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Kosovo i Republiku Srpsku. Ovo je izazvalo zabrinutost u međunarodnoj zajednici, uključujući i Njemačku, koja je osudila “Sveopću srpsku deklaraciju” kao opasnu za stabilnost Balkana.
Posljednjih godina nekoliko demonstracija srpskih trupa na granici s Kosovom i napad srpske paravojne jedinice na kosovske sigurnosne snage izazvali su pomutnju i nemire. Takvim srpskim paravojnim napadima započeo je rat u Hrvatskoj 1991. i u BiH godinu dana kasnije.
Ti posljednji vojni incidenti možda su bili test Beograda. Međutim, budući da su reakcije SAD-a i NATO-a bile vrlo brze i oštre, Beograd je odustao. U kolovozu je Washington ponovno intervenirao, ovog puta s direktorom CIA-e Williamom Burnsom, koji je došao u Bosnu i Hercegovinu posebno kako bi zaustavio separatističke akcije vođe bosanskih Srba Milorada Dodika.
Dodik je više puta inicirao korake za proglašenje neovisnosti Republike Srpske i naoružao tisuće pripadnika paravojnih jedinica. Političari u glavnom gradu Sarajevu pripremaju se za mogućnost da Republika Srpska krene sa secesijom. Ako dođe do oružanog sukoba i bosanski Srbi budu pod vojnim pritiskom, vrlo je vjerojatno da bi Beograd mogao poslati svoje tenkove u BiH kako bi ih spasio.
Stoga se ne može isključiti novi rat na Balkanu. A s obzirom na to da je Donald Trump ponovno preuzeo vlast u Washingtonu, potpuno je nejasno kako će se supersila SAD ponašati u takvom slučaju. Izgledni kandidat za mjesto ministra vanjskih poslova je bivši američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell. A on, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, ima velike poslovne interese u Srbiji.