Hajduk u nedjelju od 17 sati igra posljednju utakmicu na Poljudu u ovoj sezoni, što znači da ga u Splitu nećemo gledati minimalno dva mjeseca. Ako ne i više. Protivnik je Gorica, nije naodmet spomenuti, makar je fokus na momčadi koju će ovu i još jednu utakmicu (Lokomotiva u gostima) kao trener voditi Jure Ivanković.
Vidjet ćemo koliko će se igrača oporaviti u odnosu na gostovanje u Puli (neće biti Nike Sigura zbog tri žuta kartona), može li Dario Melnjak konkurirati za utakmicu nakon što je uspješno prošao fazu rehabilitacije nakon operacije koljena. Hoće li, na primjer, Marko Livaja odigrati išta ili njegova ozljeda i dalje jest bolna za – nogomet? Ivan Perišić će, na primjer, sigurno igrati. Tijekom tjedna je pokazao koliko mu znači prvi pogodak u dresu Hajduka. K tome, još toliko spektakularan da bi ga i Zinedine Zidane potpisao. Jasna je asocijacija na pogodak legendarnog Francuza u finalu Lige prvaka u dresu Real Madrida protiv Bayer Leverkusena 2002. godine. Perišić će igrati, jer on drugačije očito ne zna i ne želi znati. Normalno je da želi što spremniji dočekati pripreme reprezentacije za Europsko prvenstvo u Njemačkoj, ali isto tako ne kalkulira previše igrajući za Hajduk. Fascinantno je što je prošao da bi se oporavio od teške ozljede u rujnu, vjerojatno bi se o tome mogao snimiti film, jer vratio se na teren ranije nego što su mnogi mislili. Uz to, njegov oporavak nije imao usporavanja, išao je samo prema gore.
Kakva su njegova razmišljanja o ostanku u Hajduku kad prođe Europsko prvenstvo, ne znamo ništa. Možemo se samo nadati pozitivnom odgovoru jednog od najboljih igrača koje je Hrvatska ikada imala. Za ovakav, trenutno rasuti Hajduk, to bi značilo jako puno.
Hajduk je odavno izabrao put u kojemu kontrolira sve što se izjava i intervjua igrača tiče, za razliku od drugih klubova u Hrvatskoj. Hajduk je u čahuri, igrači govore samo nakon utakmice – jedan ili dva – u ograničenom vremenu i s klišeiziranim odgovorima. Tijekom ove polusezone niti jedan nije bio na raspolaganju medijima, osim Ivana Perišića kad je dogovoren njegov dolazak na Poljud. Po nama, to je još jedan od loših načina da se igrače odijeli od javnosti i navijača. Kad ide dobro, navijač će sve prihvatiti, ali kad ide loše, čak katastrofalno kao ovoga proljeća, onda tišina baš i nije dobra. Muk sa svih strana, „žive“ izjave nema od inauguracije predsjednika Ivana Bilića.
Vrijeme je da se Hajduk opet otvori javnosti. Društvene mreže i klupska stranica nisu dovoljni. To je „facelifting“, ništa pametno tu nećete čuti.