Zlatni trozubac prestižna je svjetska nagrada, koju dodjeljuje Međunarodna akademija znanosti i tehnika, za vrhunska dostignuća u svijetu podmorja, od znanstvenih i istraživačkih, do umjetničkih i sportskih. Ove godine nagradu je dobila naša najpoznatija podvodna arheologinja, profesorica, doktorica znanosti, a od sada i akademkinja Irena Radić Rossi.
Ima neka nevidljiva, tanka ali čvrsta nit, koja poput žile kucavice spaja vremeplove podmorja. Nije ju lako pronaći, najlešće ona pronađe vas, i u trenutku probudi strast, koja ne prolazi, piše HRT.
– U svojoj ronilačkoj i istraživačkoj karijeri sudjelovala sam u brojnim istraživanjima, i sama sam vodila brojna istraživanja i rekognisciranja, hrvatskog podmorja, a sudjelovala sam i u nekim projektima i izvan zemlje kako bi čim više naučila i kako bi to znanje primijenila u Hrvatskoj, objasnila je Rossi.
Teško je i gotovo nemoguće nabrojati sva istraživanja u kojima je u proteklim desetljećima sudjelovala ili ih sama pokrenula vodila. Kao pridruženi istraživač francuskog Instituta Sveučilišta u Marsellie, pokrenula je međunarodni istraživački projekt u području arheologije broda, zatim u suradnji sa Sveučilištem u Veneciji pokreće međunarodni projekt Ars Nautica, U suradnji sa Sveučilištem iz Texasa i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, obnovila je istraživanje brodoloma kod otočića Gnalić.
– Pitanje koje me često pitaju je koji mi je nalaz ili nalazište najdraže, to je dosta teško odgovoriti, jer svako nalazište ima svoj šarm, ima svoje znanstveno značenje. Moram reći da ono što je recimo najkompletnije i najzanimljivije u toj mojoj ronilačkoj karijeri, to je istraživanje brodoloma kod otočića Gnalić, jer Gnalić, osim što ima tu bogatu i intenzivnu arheološku priču, ima i povijesnu priču, koju smo zapravo iz arhiva iščitali i pronašli desetke dokumenata koji svjedoče o brodu, o njegovoj posadi, o ljudima koji su na bilo koji način bili uključeni u tu priču, tako da mislim da je to jedna zaokružena cjelina koja se rijetko sreće, dodala je.
Neprestano u pokretu, bilo u podmorju ili na kopnu, stigla je na razgovor u pauzi između terena u Kaštel Sućurcu, predavanja na zadarskom Sveučilištu i puta za Zagreb.
– Mogu reći da mi je čast što mi je mentorica, znači sudjelovala je sa mnom, pomagala mi je kada sam radila istraživanje zatonskih šivanih brodova. Kada radite s prof. Irenom, tek rada vidite zapravo koliko ta žena ima energije, koliko je puna energije, znanja, ustvrdila je Dušanka Romanović, kustosica Arheološkog muzeja u Zadru.
– S kolegicom Irenom Radić Rossi sa Sveučilišta u Zadru, imamo čast surađivati već 20-ak godina, naša suradnja započela je upravo ovdje na lokalitetu Trstenik, u Kaštel Sućurcu, kada je pronađen veliki dol iz rimskog doba. Osim na Trsteniku radili smo i na lokalitetu Resnik, i otočiću Barbarincu i naše iskustvo, kao lokalnog muzeja, je stvarno da svaki put otkrijemo nešto novo uz njenu pomoć, dodao je Vedran Dorušić s otoka Paga.
Od 2009. godine radi na Odjelu za arheologiju zadarskog Sveučilišta na kojem u zvanju izvanrednog profesora drži nastavu na svim razinama studija.
– A između tog rada bavim se terenskim istraživanjima, dosta intenzivno, tako da sam često na terenu, s druge strane jedan dio obitelji baziran je u Zagrebu, tako da sam i na toj relaciji dosta često i zapravo sam neprestano u pokretu, ali eto to je neki način mog života, koji se meni osobno sviđa. Imam četvero djece, dva sina i dvije kćeri, i to su sad već odrasle osobe, koje vode svoje živote, naravno da kad su bili mali da je trebalo malo više pozornosti i bilo je malo manje vremena za terene, prisjetila se Rossi.
Međunarodna Akademija podvodnih znanosti i tehnika osnovana je 1960. godine i okuplja sve dobitnike nagrada Zlatni trozubac, danas broji više 200 članova. Ovu nagradu dobili su, među ostalim, Jacques Custou i Walt Disney.
– Na neki način se to smatra nekom malom Nobelovom nagradom za istraživanje i promidžbu podmorja, naravno da to nema usporedbe sa pravom Nobelovom nagradom, ali onako u nekakvom žargonu tih ljubitelja podmorja to je tako. Nagrada zlatni trozubac je ustvari jedno veliko priznanje, mojem dugogodišnjem trudu i radu. Sasvim sigurno me ona jako razveselila, i eto, zapravo se nadam da ću uspjeti to svoje znanje i iskustvo prenijeti na mlade generacije, i stvoriti neki kadar koji će naslijediti ta moja istraživanja i dalje ići u nekom dobrom smjeru, zaključila je.
I kao što je jednom rekao slavni istraživač tajni mora Jacques Custoe – More, kada jednom baci svoje čini, onda zauvijek drži čovjeka u mreži čuđenja.