Vlasnici jednog od najpoznatijih klubova na Zrću ostali bez tri i pol tisuće kvadrata zemlje

Pola godine nakon što je donijelo odluku da će tvrtki Mondo d.o.o, odnosno braći Ivanu i Nikoli Bušljeti, prodati tri i pol tisuće četvornih metara zemljišta na Pagu, Povjerenstvo za raspolaganje državnom imovinom sada ju je odlučilo poništiti, a kupoprodajni ugovor staviti izvan snage.

Odluka je poništena, kako doznajemo iz DUUDI-ja, nakon što se Državno odvjetništvo u Zadru najednom “predomislilo” kad je riječ o tome pripadaju li čestice koje Bušljete planiraju kupiti u pomorsko dobro ili ne, iako su se još prije dvije godine, tvrde u DUUDI-ju, službeno očitovali da je navedena nekretnina daleko izvan tih granica.

Tvrtka Mondo d.o.o u vlasništvu braće Bušljeta, naime, odlučila je od države za 3,97 milijuna kuna kupiti zemljište na Zrću, procijenjeno na 150 eura po četvornome metru, nakon što im je zakon, jer su već postojeći korisnici, omogućio izravnu prodaju.

Povjerenstvo za raspolaganje državnom imovinom, nakon zaprimanja tog zahtjeva, od nadležnih je tijela, a tako i Državnog odvjetništva u Zadru, zatražilo i dobilo očitovanje da se nekretnina nalazi izvan granica pomorskog dobra, a kao dokaz toga DORH je Povjerenstvu dostavio i dokument iz gospićkog katastra koji je to potvrđivao.

– Nakon što smo zaprimili dokumentaciju, izradili smo kupoprodajni ugovor koji smo ponovo, kako to Zakon nalaže, morali poslati na ovjeru Državnom odvjetništvu u Zadru. Međutim, isto to Državno odvjetništvo, koje je prvo utvrdilo da se zemljište nalazi izvan granica pomorskoga dobra, sada se najednom očitovalo da pomorsko dobro na tom dijelu ipak nije utvrđeno, nakon čega nismo imali izbora nego odluku o prodaji staviti izvan snage – pojasnili su za jutarnji u DUUDI-ju.

Politički motiv

Ta ih je nagla promjena mišljenja u Državnom uredu jako začudila.

– Ne znamo što se tu točno promijenilo, ali tvrtka Mondo, što je vidljivo iz dokumentacije koju su nam predali, ishodila je 2012. godine Rješenje o izvedenom stanju na toj čestici. No, ako granica pomorskog dobra na tom dijelu obale nije utvrđena, postavlja se pitanje kako su vlasnici uopće mogli legalizirati nekretnine – čude se u DUUDI-ju, odbacujući insinuacije da bi promjena odluke o prodaji bila politički motivirana.

Naime, kad je odluka bila donesena u ožujku ove godine, Vladom je predsjedao premijer Tihomir Orešković zajedno s potpredsjednikom Tomislavom Karamarkom, a njezino naglo ukidanje događa se vrlo brzo nakon pada te Vlade.

Županijske knjige

Da je po pitanju pomorskog dobra na području Novalje nastala velika zbrka, potvrdio  je i gradonačelnik Ante Dabo.

– Katastarskom izmjerom iz 2004. godine utvrđena je granica pomorskog dobra, između ostaloga i za Zrće, na koju su svoju suglasnost dale sve nadležne institucije, pa i Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture. Nažalost, ona zbog obnova županijskih knjiga nikada u njih nije unesena, što je formalno-pravno zapravo jednako tome da nije utvrđena – rekao je Dabo, izrazivši nadu da će Općinski sud u Zadru brzo riješiti ovaj problem.

Ako je to točno, tvrde neki neslužbeni sugovornici Jutarnjeg lista, onda je odluka kojom Državno odvjetništvo odbija dopustiti prodaju državne zemlje Bušljetama zapravo opravdana, ali tu i dalje ostaju neke nejasnoće, poput odgovora na pitanje kako je tvrtka Mondo na spornom zemljištu uspjela legalizirati nekretnine, ali i ono na temelju čega je Državno odvjetništvo u Zadru 2014. godine utvrdilo da zemljište ne pripada u pomorsko dobro.

– Nažalost, Zrće je godinama radilo u sivoj zoni, ali došlo je vrijeme da se to popravi – kažu za jutrnji neki dobro upućeni sugovornici.

Pomorsko dobro nikad nije ucrtano

Ivan i Nikola Bušljeta nisu htjeli komentirati ovaj slučaj, ali je to umjesto njih učinila njihova odvjetnica Ines Škofač.

– Budući da granica pomorskog dobra na tom području nikad nije ucrtana, ni u katastru ni u zemljišnim knjigama, sada je u tijeku postupak utvrđivanja stvarne granice pomorskog dobra. Kada to bude utvrđeno, vidjet će se točan obujam zemljišne čestice koju je moguće kupiti. To što granica nikad nije ucrtana poduzetnicima stvara pravnu nesigurnost i smatram da bi trebala postojati zakonska obveza da se sve granice pomorskog dobra upišu – rekla je Ines Škofač za Jutarnji list.

POSLJEDNJE DODANO: