Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to
za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je rast BDP-a
sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom
da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u
proteklom kvartalu za 1,4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je
za 2,2%, a izvoz robe i usluga za 4,8 posto, piše HRT.
Rast hrvatskog BDP-a među nekoliko je najvećih u Europskoj uniji. Višu
ili sličnu stopu rasta imaju samo Španjolska, Cipar i Rumunjska. Gospodarstvo
raste i u odnosu na prethodno tromjesečje, što daje razloga za optimizam.
Premijer kaže da će godišnji rezultat BDP-a premašiti Vladina očekivanja od 2,2
posto.
- Prema iskustvima koje imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a
tek slijedi 2. kvartal pa naravno turistička sezona, koji će biti itekako dobri
i u 3.kvartalu, tradicionalno isto tako dobar 4. kvartal, ja vjerujem da ćemo
imati gospodarski rast i viši od onog koji smo sami projicirali, rekao je
premijer Andrej Plenković.
Prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu većina institucija
već je podignula naviše, a tako bi se moglo i nastaviti. HNB, koji je u
prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto, prognozu
rasta ponovno će podizati - najavio je guverner.
- Očekujemo veću stopu rasta BDP-a u Hrvatskoj nego što smo očekivali u
prošloj projekciji tako da ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji
od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine, kazao je guverner
Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Iako je izvoz porastao za gotovo 5 posto, to je znatno usporavanje u
odnosu na rast u prethodnom tromjesečju od čak 14 posto, a to bi, kaže Damir
Novotny, mogla biti posljedica slabljenja ekonomije naših
vanjskotrgovinskih partnera.
- Ono što ohrabruje su započete investicije naročito u obnovi grada
Zagreba i Banovine, korištenje europskih fondova koji će imati pozitivan učinak
na ukupna ekonomska kretanja, ali tu postoji velika opasnost da neće biti
dovoljno radne snage ni u građevinarstvu a vidimo da je to problem i u
turističkom sektoru, rekao je Novotny.
Analize HGK kao negativne rizike navode pad hrvatskog uvoza od 0,8
posto zbog recesije u Njemačkoj, ali i teškoće u industrijskom sektoru na
globalnoj razini. No, zaključuju, turizam i ostali pozitivni utjecaji šengena i
eurozone trebali bi prevagnuti pa i oni vjeruju da će godina u konačnici biti
iznad očekivanja.