U Splitu bi se uskoro mogli, ako bude interesa kao u brojnim drugim razvijenim državama svijeta , osnovati  prva dva muška hodometna kluba („Zlatne niti“ za osobe starije od 65 godina i  „Srebrne niti“ za osobe u dobi od 50-65 godina). Za žene  iznad dobi od 40 godina  osnovao bi se također hodometni klub s nazivom prema  njihovom izboru.

John Croot je 2011. u Ujedinjenom Kraljevstvu prvi došao na ideju o osnivanju vrste usporenog nogometa koji bi bio povoljan za dobne skupine iznad 50 godina koji bi potaknuo starije građane na veću tjelesnu aktivnost u prirodi na svježem zraku, na zajedničko druženje i zabavu doprinoseći tako zdravijem tjelesnom i psihičkom načinu života. Mnoge starije osobe provode nezdravi sjedilački i usamljenički način života kod kuće ili u Domovima za starije osobe pa je ovaj sport idealna prilika za izlazak iz usamljenosti uz druženje sa svojim vršnjacima uz prigodnu zabavu što umanjuje stres kojem su često osobe u toj dobi izložene. Hodomet je povoljan i za muške i ženske osobe iznad 50 godina. Čak je sve veći broj žena iznad 40 godina koje se prijavljuju za ovu vrstu zdravog sporta.

Na svjetskoj razini, u svrhu razvoja hodometa, osnovana je međunarodna hodometna organizacija - IWFA ( International Walking Football Assotiation) sa sjedištem u Londonu koja je donijela 50-ak pravila hodometa kojih se pridržava 50-ak zemalja na svim kontinentima. Članovi klubova mogu biti ili samo muškarci ili samo žene ili čak po potrebi timovi mogu biti sastavljeni od muških i ženskih članova. Glavna svrha timova nije takmičenje i pobjeda već zdrava tjelesna aktivnost uz druženje i zabavu i što veću sigurnost za vrijeme natjecanja. Povrede su reducirane na minimum zbog usporene igre i manjka fizičkog kontakta među igračima što nalažu pravila. Najveći hodometni klub na svijetu je osnovan u Birminghamu 2014. i ima 800 članova. Ukupno  u Ujedinjenom Kraljevstvu ima oko 60.000 članova u osnovanim hodometnim klubovima. Hodomet se vrlo brzo raširio u mnogim razvijenim zemljama svijeta kao što su SAD, Kanada, Australija, Novi Zelanad, Južna Afrika, Japan, Kina Njemačka, Francuska, Italija itd.

Udruga „Sijede vrijede“ osnovana 2019. u Zagrebu dobila je odobrenje od IWFA da u Hrvatskoj mogu upotrebljavati njihova pravila hodometa te propagira osnivanje klubova hodometa u Zagrebu i izvan njega (Petrinja, Selca) s neobičnim nazivima (Stari pleh, Superstarci itd.) nastojeći u dogledno vrijeme osnovati hodometne klubove u svim većim gradovima Hrvatske a nakon toga osnovati i Hrvatsku hodometnu ligu ( HHL). Igra je povoljna čak i za one osobe koje imaju blagi ili srednje povišeni tlak a svi oni koji boluju od nekih ozbiljnijih bolesti trebaju se konzultirati sa svojim liječnicima ( u svakom slučaju mnogi od njih prema svojoj želji mogu pomagati u administraciji i organizaciji hodometnih utakmica).

Hodomet ima svoja pravila:

Nema trčanja za vrijeme utakmice a hodanje može biti sporije i ubrzanije prema želji i kondiciji igrača. Nema kontakta među igračima. Kod udarca lopte  jedna noga mora biti  na zemlji. Nema udaranja lopte glavom niti se lopta smije udariti tako jako da ima putanju iznad glave bilo kojeg igrača. Ne smije se prilaziti igraču s leđa da se otme lopta. Kazneni udarac se izvodi samo s jednim korakom. Agresivnost, vrijeđanje i nepristojno ponašanje nije dopušteno (nulta tolerancija za takvo ponašanje). Za tri iste ili razne greške (npr. trčanje) sudac kažnjava igrača i šalje ga van igre za 10 minuta. Kod slobodnog udarca branitelji moraju biti najmanje 3 m udaljeni  i nitko ne smije ulaziti u prostor vratara (peterac). 

Teren mora biti travnat (prava ili umjetna trava). Svaki tim se sastoji od 6 igrača (vratar plus 5 igrača) ali u slučaju potrebe može ih biti  više ili manje što ovisi koliko se prijavi igrača. Utakmica traje 40 minuta (dva puta po 20 minuta uz pauzu od 5 minuta). Poželjno je lagano zagrijavanje prije početka utakmice. Igru vode kvalificirani suci ali u slučaju njihovog nedostatka mogu suditi i neki od igrača koji dobro poznaju pravila hodometa. 

Od obuće i odjeće svaki igrač može nositi ono što mu najbolje odgovara. Od obuće se preporučuju ugodne tenisice a za odjeću da bude  takva da se igrač što manje znoji. Ostala oprema nije potrebna osim prema osobnoj  želji štitnik za potkoljenicu iako po pravilima među igračima nema kontakta pa je mogućnost ozljede minimalana.  Budući da nema kontakta među igračima nema ni straha da će jedan drugoga gurnuti što bi moglo dovesti do njegovog pada i eventualnog  ozljeđivanja. Igrač je praktički prisiljen stalno hodati po igralištu za vrijeme igre (što je dobro za tjelesnu kondiciju) inače ne bi mogao doći do lopte.

Uobičajeno je za vratara birati najstarijeg člana tima. Iako on, u odnosu na druge igrače, ne igra tj. ne hoda, on ipak zbog zdravlja stalno samoinicijativno hoda ispred branke ispunivši tako poželjan broj koraka od 5-7000 po utakmici. Igrači istog tima se mogu bez najave izmjenjivati ako se umore. U hodometu nema veterana (kao u nogometu ) jer tko počme igrati hodomet u svojoj 60-oj godini igrat će ga doživotno. Poželjno je, ako je moguće, da je na utakmicama bude prisutan i medicinski tehničar koji kod sebe ima prvu pomoć i portabilni defibrilator (za svaki slučaj).

Budući da hodometna  tjelesna aktivnost doprinosi održavanju i poboljšanju zdravlja i smanjenju kardiovaskularnih oboljenja, smatra se da bi Hrvatski nogometni savez, Županijski nogometni savez kao i  Ministarstvo zdravstva trebali sudjelovati u financiranju eventualnih troškova kod hodometa, jer takva fizička aktivnost doprinosi zdravlju pojedinaca što smanjuje troškove liječenja za državu. Smatra se da pojedini igrač za vrijeme utakmice prijeđe od 5 do 7000 koraka što doprinosi tjelesnom zdravlju, održavanju normalne tjelesne težine i smanjuje mogućnost nastajanja šećerne bolesti.

U slučaju interesa građana za osnivanje i sudjelovanje u hodometnim klubovima na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije mogu se javiti na e-mail: josko.kalilic@gmail.com nakon čega će uslijediti dogovor o osnivanju klubova i organizaciji hodometnih natjecanja.

Splitska dizajnerica Ivona Glavaš ostvarila je još jedan veliki uspjeh predstavivši najnoviju kolekciju svog brenda Anovi na milanskom tjednu mode. Revija je održana u sklopu Emerging Talents Milan u baroknoj palači Palazzo Visconti. 

Nakon prve samostalne revije u Splitu kontaktirao ju je Josip Grabovac, jedan od čelinih osoba Emerging Talents Milano, najveće i najinternacionalnije modne  platforme u Milanu posvećene talentiranim dizajnerima i pozvao ju da bude dio projekta u rujnu 2023. Iza Josipa je preko 35 brendova kojima je dao zeleno svjetlo, pažljivo svake sezone bira 4 brenda, iako su prijave velike. Od 2016. kreativni projekt odabrao je i promovirao više od 119  brendova iz 50 zemalja. Emerging Talent ne radi samo sa mladim talentima, unutra su i neki od svjetskih poznstih brendova sa svojim imenom prošetali kreacije Pallazo Viscontiem. 

Dizajnerica je predstavila deset kreacija. Odijela, haljine i kaputi izrađeni su od vune, kašmira, pamuka, latexa i scube. Nova kolekcija ispričana je kroz maslinasto zelenu, crnu i bijelu boju, kojima je dizajnerica vjerna već godinama, a svaku kreaciju ukrasavaju zlatni ili srebrni dugmići sa logom brenda.

Kolekcija kroz tri boje dočarava kombinacije koje imaju prepoznatljive Anovi elementi kao sto su ženstvenost, profinjenost, elegancija i romantičnost. Predočeni su na kreacijama sa puf rukavima, naglašenim strukom i otvorenim leđima.

Jednostavnost, ali i posvećenost detaljima dominiraju Anovi modnim rješenjima, a sjajno naglašavaju žensku siluetu.

Inspiraciju za ovu kolekciju dizajnerica je pronašla u svakodnevnici žene koja bez obzira na užurbani životni tempo pronalazi vrijeme za sebe i u svakom trenutku se želi osjećati kao dama, odvažna i svojim stilom ne moze proći neprimjećeno gdje god da se pojavi. Sve kreacije su svojom udobnošću prilagođene da budu nosive ovisno na način kako se kombiniraju sa obućom i modnim detaljima. Anovi reviju nosila je te zatvorila jedna od najuspješnijih hrvatska manekenki Valentina Đurić, koja je dizajnerici bila i velika podrška u Milanu oko pripreme za samu reviju s kojom je rado podijelila savjete kojima vješto barata nakon dugogodišnjeg iskustva u modnim vodama. 

Modne revije i prezentacije Emerging Talents u Milanu pokrivali su mediji svjetske klase kao što su Vogue, Harper's Bazaar, Marie Claire, Vanity Fair, Elle, Amica, Io Donna, Fashion Channel, Fashion TV, Fashion Magazine, Woman, World Fashion Channel,  Madame Figaro, Fashion Network , L'Officiel. U prvim redovima sjedili su urednici , modni kritičari, kupci , umjetnici,  glumci i poznate osobe javnosti kao modni bloggeri.

Iako se Ivoni jos sliježu dojmovi, ne krije svoje zadovoljstvo, sreću i ponos što kroz Anovi još jednom odašilje poruku da uistinu sve što možeš sanjati, možeš i ostvariti ukoliko to dovoljno želiš, trudiš se i vjeruješ. A onda kada to sve spojiš, dolazi i nagrada, za Anovi nema veće i bolje nagrade od ove revije koja je definitivno dosadašnji vrhunac njezine karijere. Tim više sto je bila jedina koja je u Milanu predstavlila hrvatsku modu.

“Bez ikakvog pretjerivanja, osjećaj je uistinu neopisiv. Gledam slike i videe, čitam objave iz talijanskih medija i još uvijek mi sve djeluje kao da sam sanjala. Godinama pratim Milanske tjedne mode i sama činjenica da sam ovaj put prisustovala tom događaju za moj brend i mene ima veliko i posebno značenje. Neizmjerno sam zahvalna, sretna i ponosna što sam dobila priliku predstaviti svoje kreacije u prijestolnici mode. Oduševljena sam organizacijom koja je bila na zavidnom nivou i profesionalnim timom ljudi s kojima sam surađivala. Upoznala sam mnogo ljudi iz talijanskog svijeta mode, a neki od njih već su me kontaktirali za suradnje. Odmah nakon revije dobila sam ponudu da za snimanje jedne kampanje, koja će biti popraćena medijima svjetske klase, koriste Anovi haljinu s kojom smo zatvorili reviju. Vrtlog mojih emocija nemoguće je staviti u prigodne riječi, ali znam da sam motivirana više nego ikada i da spremna, puna novih ideja, čekam sve što dolazi.” -otkriva nam dizajnerica.

Uoči 6. Mediteranskog festivala knjige, koji se od 27. rujna do 1. listopada održava u Velikoj dvorani SC Gripe, danas je u Gradskoj upravi održana konferencija za medije. O svim aspektima Festivala, posebno o programu s brojnim promocijama i radionicama, u ime organizatora govorio je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina, član organizacijskog odbora i vijećnik ZNK HGK Mišo Nejašmić, te članica uredničkog odbora MFK Patricija Horvat.

-Izdavaštvo je jedna od djelatnosti koje želimo poticati u današnjoj eri digitalizacije, jer tiskana knjiga je nezamjenljiva i nešto najljepše što svakako moramo zadržati. – rekao je Mario Negotić v.d. pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti koji je u ime Grada Splita zahvalio svima koji su doprinijeli da Mediteranski festival knjige u Splitu doživi svoje šesto izdanje.

Prisustvo pedeset izlagača od kojih svatko ima po nekoliko nakladnika, brojne programe za djecu i odrasle, promocije novih naslova, velike popuste za nove i stare naslove, najavio je Slavko Kozina, predsjednik organizatora Festivala Zajednice nakladnika i knjižara HGK.

- MFK nije samo Splitski, on je i Mediteranski jer obuhvaća i regiju, a primjer je jako lijepe suradnje Grada Splita, Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i nakladnika unutar Hrvatske gospodarske komore.- rekao je Kozina ističući da je ova manifestacija s petnaestak tisuća posjetitelja izvrsna kulturna i  edukativna vrijednost koja diže kvalitetu života.

U uredničkog odbora MFK-e, Patricija Horvat je najavila je brojne promocije svih žanrova i književnih vrsta, druženja s autoricama i autorima, kao i bogat dječji program s puno radionica.

-Ove godine nam dolazi Marko Gregur koji do sada nije predstavljao svoju knjigu o Prviću u Splitu, a i veliki Svetislav Basara čija nova knjiga Rekapitulacija, inače treći dio trilogije, je prvo objavljena u Hrvatskoj, Nebojšu Lujanovića koji je nedavno osvojio VBZ-ovu nagradu, Borisa Dežulovića i njegovu knjigu za mlade. - samo su neki od autora i naslova koje je najavila  Patricija Horvat.

I ove godine, kako je kazala,  MFK ima međunarodnu dimenziju, a ugostit će autore iz Ukrajine te Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

Nikad više naslova i nikad toliko izdavača koliko će ih biti predstavljeno na ovogodišnjem Mediteranskom festivalu knjige, a nama je interes da što veći broj ljudi dođe i konzumira ovaj kulturni proizvod.- rekao je vijećnik ZNK HGK Mišo Nejašmić ističući da je veliki dio programa namijenjen djeci što je jedna od najbitnijih komponenti Festivala, jer je svima u interesu da se stvaraju novi čitači.

Sve informacije o 6. Mediteranskom festivalu knjige, radionicama i drugim događanjima bit će redovito objavljivane na mrežnim stranicama Festivala (https://mfk.hr/program/)