Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza
organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na
brdu Makirini, u Gornjem Sitnom.
Tako će biti i ove godine: javno promatranje
će biti upriličeno 12/13. kolovoza (petak/subota). Prema prognozama, najviše
Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane
građane biti otvorena u 19.30 h (petak). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane
besplatan.
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim
predavanjem. Predavanje će započeti u 20.00 h, a održat će ga Ante Radonić, dobro
poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske
emisije Andromeda!
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se
na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida.
Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić.
Nažalost, Mjesec će te noći biti pun, pa će onemogućiti opažanje onih bljeđih
meteora.
Predavanje Ante Radoniću će za temu imati najvrući događaj u
astronomiji ovog ljeta: početak opserviranja NASA-inog Svemirskog teleskopa
James Webb! Svemirski teleskop James Webb najmoćniji je i najsloženiji teleskop
lansiran u svemir a oko milijun i pol kilometara daleko je od našeg planeta.
Zašto je konstrukcija ovog najskupljeg astronomskog instrumenta tako neobična?
Kako je ovaj jedinstveni teleskop pripremljen za znanstvena istraživanja? Kako
istražuje? Što možemo očekivati? Možemo li saznati kakve su atmosfere drugih
svjetova, planeta koji kruže oko drugih zvijezda? Trebali bi jasnije vidjeti
područja gdje se rađaju nove zvijezde i planeti. Dali nam omogućuje dosad
najdublji pogled u svemir? Bit će uzbudljivo vidjeti kako su izgledale
galaksije ranog svemira prije više od trinaest i pol milijardi godina. Ovom
prilikom vidjet ćemo prve znanstvene slike njegovih instrumenata. Predavanje će
biti popraćeno s mnogo slika i ilustracija.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih
krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas
sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba
godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za
sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi
Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu.
Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od
nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već
na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde,
nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja
zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne
do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet
nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s
kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24.
kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno
se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema
njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je,
dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u
drugom dijelu noći.