Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače naših sela izjednačila s onima u Uniji.
Upravo malim obiteljskim gospodarstvima uvelike je život olakšao novi, fleksibilniji pravilnik koji im je preradu i prodaju omogućio na kućnom pragu, ali i izravno kupcima.
Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede. Tržište Unije vapi za zdravom hranom. Jedino u ekološkoj poljoprivredi kvote rastu, a također i potpore, prenosi HRT.
U nas je potencijal golem, znatno veći od 90 tisuća hektara koliko sada imamo u ekološkom uzgoju. Možda to bude poticaj svima onima koji žele početi svoju priču na zemlji, naravno onu sa zelenim, ekopredznakom.