Školjkari iz Malostonskog zaljeva bilježe ovih dana nezapamćen pomor mušula, javlja HRT i dodaje da je kod nekih mortalitet i 90 posto. Uzrok je pomora, pretpostavlja se – visoka temperatura mora. Prije dva tjedna u dubrovačkom akvatoriju zabilježeno je 29.7 Celzijevih stupnjeva, najviše otkad se mjeri temperaturu Jadrana. Srećom, kamenice tu temperaturu još uvijek izdržavaju.
Brijesta je najbliže mjesto Pelješkom mostu s poluotočne strane i već godinama je poznata po školjkarstvu. Školjkari Zdravko i Vicko Lazić zabrinuti kreću u obilazak svojih pergulara s dagnjama. Naime, posljednjih dana pronalaze sve više mrtvih dagnji ili mušula.
– Doslovce pomor koji je nezapamćen. Mi imamo 25 godina obrta i cijeli život se bavimo ovim, i generacije prije nas, nikad nisam ni čuo za ovakvo nešto. To je baš, usudio bih se reći, možda 90%, ali će sigurno kroz sljedećih par dana, s obzirom na to da nema promjene vremena, bojim se da će to biti strašno, priča Zdravko.
Lazići su trenutačno jedni od najvećih školjkara ne samo u Brijesti nego u cijelom Malostonskom zaljevu. U njihovim uzgajalištima podjednako je dagnji i kamenica.
– Imamo nekih devet hektara na moru po koncesijama. Čak smo ove godine, u 6. mjesecu bio je jedan natječaj i još smo zatražili tri nove koncesije, koje ćemo potpisivati u 9. mjesecu. Sad nakon ovoga šokiran si i onda prvo što pomisliš je ‘što to meni treba, dodaje Vicko.
Pomorom dagnji šokirani su i ostali školjkari iz Brijeste. “Vidite ovaj pergular ovdje, ovo pri vrhu, to je skroz, ovo je 100% mortalitet, sigurno jedan metar od vrha. A ovo dolje je malo bolje, ali ništa posebno. Kao što vidite, i one su u procesu umiranja, same se otvaraju i meso ispada iz njih”, pokazuje Ivica Baćina.
Pretpostavlja se da je uzrok uginuća dagnji visoka temperatura mora, od koje ugibaju one ili pak njihova hrana, a to su najsitnija bića koja žive u moru. O svemu će se više znati kad se uzorci mora i uginulih dagnji analiziraju u laboratorijima.
– Ono što je poznato prema starijim i prema najnovijim istraživanjima je da ova vrsta dagnje nakon određenih razina temperature povećava stopu smrtnosti, odnosno ugiba. Tako da temperatura od 30 stupnjeva, koliko je zabilježena u površinskom sloju tog područja, kobno djeluje. Sve ovisi i o nekim drugim ekološkim čimbenicima – od hrane do dostupnosti kisika. Temperatura može biti kobna nakon 72 sata, a nekad dagnje mogu preživjeti i do dvadesetak dana, objašnjava prof. Ana Bratoš Cetinić s odjela za ekologiju Sveučilišta u Dubrovniku.
U uvalama Bistrina i Kuta, koje su pokraj Malog Stona, školjkari se također žale na pomor dagnji, ali stanje je bolje nego u Brijesti.