STATUS ZAŠTIĆENOG NAJMOPRIMCA

Više od 700 obitelji na području Dalmacije morat će iseliti iz domova, država će im isplatiti određeni iznos

Nakon što je nedavnom odlukom Ustavnog suda napokon prekinuta agonija vlasnika i zaštićenih najmoprimaca, objavljeni su i iznosi isplata onima koji spremni iz stanova iseliti, ali i druga rješenja za one koji to ne žele učiniti.

Na području Dalmacije, prema podacima Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, trenutno je više od 700 obitelji u statusu zaštićenih najmoprimaca.

Zakonom je predviđeno  ukupno pet programskih mjera za trajno rješenje statusa osoba koje imaju status zaštićenog najmoprimca u stanu u privatnom vlasništvu. Među njima je i najavljena isplata odgovarajućeg iznosa u zamjenu za ukidanje statusa zaštićenog najmoprimca.

Oni koji odaberu ovu mjeru potom iseljavaju iz stana, te ga predaju u posjed vlasniku ili podredno Republici Hrvatskoj. Isplate će se ovom slučaju obavljati prema ‘cjeniku’ koji definira visinu isplate prema broju članova kućanstva i lokaciji stana.

Tako će, primjerice, samac za iseljenje iz stana koji se nalazi na u jedinici lokalne samouprave uz more dobiti 60.945 eura. Dok će obitelj od pet članova za istu nekretninu dobiti 118.305 eura, izračunao je portal Bauštela.hr.

Oni koji ne žele biti isplaćeni imaju pak četiri druge opcije za rješavanje svog statusa. Prva je ukidanje zaštićenog najma na stanu uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom. U tome slučaju mu se priznaje status najmoprimca na istom stanu na neodređeno vrijeme u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova, a na temelju nagodbe stranaka. 

Jedna mjera je i preseljenje zaštićenog najmoprimca iz stana koji predaje vlasniku u stan koji mu u najam daje Republika Hrvatska i za koji plaća državnu najamninu, uz pravo na otkup tog stana po cijeni koja se utvrđuje prema posebnoj formuli propisanoj Zakonom.

Opcija je i da Republika Hrvatska kupi stan od vlasnika, s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima, pri čemu vlasnik stana može odustati od ove mjere ako nije zadovoljan ponudom.

Posljednja opcija je zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana po povoljnim uvjetima, pri čemu  vlasnik stana može odustati od ove mjere ako nije zadovoljan ponudom.

Podsjetimo, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još u travnju je raspisalo Javni poziv za prijavu u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. U formiranom Registru trenutno se tako nalazi 2.158 stanova

Registar stanova u privatnom vlasništvu sadržava popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari.  Utvrđeno kako se najveći broj nekretnina u kojima žive zaštićeni najmoprimci nalazi u Zagrebu (1.149), a slijede ga gradovi Split (474) i Rijeka (201). Veći broj zaštićenih najmoprimaca registriran je i u  Dubrovniku (164), Osijeku (82), Šibeniku (59), Puli (46), Karlovcu (41) i Varaždinu (24).

POSLJEDNJE DODANO: