Porezne izmjene koje su stupile na snagu početkom godine donijele su smanjenje poreznog opterećenja rada, ali su istovremeno rezultirale povećanim oporezivanjem kapitala i imovine. Najznačajniji udar takvih promjena doživjeli su vlasnici kuća za odmor u pedesetak gradova i općina, gdje su se porezne obveze značajno povećale.
Porez na kuće za odmor je opcionalan i plaćaju ga vlasnici nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. Ova vrsta poreza regulira se na lokalnoj razini, gdje predstavničko tijelo općine ili grada određuje visinu poreza unutar određenog raspona. Porez se plaća godišnje.
S novim poreznim izmjenama, raspon oporezivanja povećan je s prethodnih 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine. Sada je donja granica snižena na 0,60 eura, dok je gornja podignuta na pet eura.
Prema podacima Porezne uprave, 240 od 556 jedinica lokalne samouprave iskoristilo je mogućnost prebacivanja poreznog opterećenja s oporezivanja dohotka na oporezivanje kuća za odmor. Većina jedinica zadržala je isto porezno opterećenje (303), dok je 13 njih smanjilo poreznu obvezu, prenosi tportal.
Pedesetak gradova i općina odlučilo se za maksimalni porez od pet eura po kvadratu. To su prvenstveno turistički orijentirane jadranske destinacije, a među najradikalnijima su Dubrovnik i Mljet, koji su dosad bili oslobođeni poreza na kuće za odmor, ali su sada uveli maksimalno opterećenje.
Najveće porezno opterećenje među većim gradovima uveo je Zagreb, a planira proširenje naplate i na vlasnike praznih stanova i apartmana za kratkoročni najam.
Sedam velikih gradova, među kojima i dva turistička središta (Split i Zadar), zadržalo je postojeće opterećenje, a šest gradova s liste top 20 i dalje ne naplaćuje ovaj namet.