U prvoj polovici 2024. godine u Hrvatskoj ostvareno je 67.415 kupoprodaja nekretnina, što predstavlja pad od 0,86% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je zabilježen pad broja transakcija u određenim kategorijama, poput poljoprivrednih zemljišta (-2,98%), neki sektori bilježe rast, kao što su građevinska zemljišta koja su porasla za 2,07%. Od ukupnog broja kupoprodaja, 13.339 odnosi se na stanove i apartmane, što je pad od 7,96% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, prenosi Večernji list.
Grad Zagreb i Istarska županija ostaju najaktivnija tržišta nekretninama, iako bilježe pad od oko 6% u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, Primorsko-goranska županija zabilježila je povećanje od čak 16%, što je povezano s povećanom kupovinom građevinskih zemljišta. Stručnjakinje Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor iz Opereta nekretnina istaknule su da je najtraženija kategorija stanova od 45 do 65 kvadrata, a prosječni kupci su osobe u dobi između 30 i 50 godina. Ti kupci najčešće traže nekretnine kao investiciju, za rješavanje stambenog pitanja ili za djecu koja se školuju u većim gradovima, preferirajući stanove izvan samog centra.
Zanimljiv je podatak da 55% kupaca nekretnina koristi vlastita sredstva, odnosno kupuje gotovinom. Međutim, stručnjakinje napominju da je dio tog postotka posljedica kupovine stranih državljana koji, iako plaćaju gotovinom, često koriste financijska sredstva koja su prethodno podignuta u njihovim matičnim zemljama. Iako se ne može sa sigurnošću reći je li riječ o inozemnim kreditima, jasno je da strani kupci dominiraju u određenim regijama, poput Istre, Dalmacije i Zadra, gdje najviše kupuju Nijemci, Slovenci i kupci iz Bosne i Hercegovine.
Tijekom emisije u studiju Večernjeg lista, spomenut je i planirani razvoj stambene politike u Hrvatskoj, koja bi trebala povećati ponudu nekretnina. Stručnjakinje su istaknule da je prema novim podacima u Hrvatskoj oko 600 tisuća nekretnina koje nisu korištene, od čega je 55 tisuća stanova u Zagrebu koji čekaju na svoje korisnike. Prema novim zakonima, koji uključuju Zakon o upravljanju i održavanju zgrada i Zakon o poticanoj stanogradnji, cilj je povećati ponudu na tržištu i smanjiti cijene nekretnina. Kroz nove programe, vlasnici neiskorištenih nekretnina pozvani su da sklope ugovore s Agencijom za podršku stanovanju (APN), koja će preuzeti odgovornost za upravljanje stanovima i odnos s podstanarima.
