Muzej Domovinskog rata u Splitu od 2021. godine uspješno organizira „Večeri dokumentarnog filma“. Ovaj program posvećen je prikazivanju dokumentarnih filmova domaće i inozemne produkcije, s posebnim naglaskom na one koji promiču istinu o Domovinskom ratu.
Cilj „Večeri dokumentarnog filma“ je ne samo educirati i informirati javnost o povijesnim činjenicama i događajima iz Domovinskog rata, već i osvijestiti gledatelje o užasima i posljedicama aktualnih sukoba i ratova koji se i dalje vode u našem okruženju.
Manifestacija filmskim autorima pruža jedinstvenu priliku da predstave svoje radove publici u Splitu, stvarajući platformu za razmjenu ideja i diskusiju o važnim društvenim temama.
Program se održava u splitskom kinu Cineplexx u trgovačkom centru City Center One Split 12. i 13.studenoga, a ulaz je potpuno slobodan.
Zbog ograničenog broja mjesta potrebno je unaprijed rezervirati dolazak putem e-mail adrese [email protected].
Filmovi koji će se prikazivati:
Andrija Andabak – lovac na tenkove
Redatelj i scenarist: Borna Marinić / Republika Hrvatska / 2022. / 51:58
Direktor fotografije i montažer: Igor Knežević
Urednik: Mladen Ćapin
Produkcija: Prvi red fotelja za HRT, 2022.
Krvava 1991. godina, obilježena agresijom na Hrvatsku, iznjedrila je brojne heroje koji su svojim djelima i žrtvom zadužili svoju domovinu. Jedan od tih junaka bio je Andrija Andabak, miran i samozatajan obiteljski čovjek iz Nuštra, mjesta smještenog između ratom pogođenih Vukovara i Vinkovaca. Andabak je tijekom Domovinskog rata postao legendarni borac koji se proslavio svojim uspjesima u uništavanju neprijateljskih tenkova.
Dvadeset dana u Mariupolju (20 Days in Mariupol)
Redatelj: Mstyslav Chernov / Ukrajina / 2023. / 94′
Jezik: ruski, ukrajinski, engleski; titlovi: hrvatski
Nije primjereno za osobe mlađe od 18 godina.
Skupina ukrajinskih novinara Associated Pressa, zatočena u opkoljenom Mariupolju, neumorno je radila kako bi nastavila dokumentirati strahote ruske invazije. Kao posljednji međunarodni izvjestitelji u gradu, snimili su ključne slike rata: umiruću djecu, masovne grobnice, bombardiranje rodilišta i druge prizore užasa. Prvi dokumentarni film Mstyslava Černova temelji se na njegovim dnevnim izvješćima i osobnim snimkama. Film donosi potresan prikaz civila zarobljenih u opsadi i pruža uvid u izazove izvještavanja iz zone sukoba te utjecaj takvog novinarstva na svjetsku javnost.
Priče iz logora: IV. osnovna škola
Produkcija: KADAR d.o.o. / Bosna i Hercegovina / 2024. / 73′
Nije primjereno za osobe mlađe od 12 godina.
Film prikazuje sudbinu 131 zarobljenog hrvatskog vojnika i civila, od kojih su 17 poginuli ili ubijeni, često tijekom prisilnih radova na crti razdvajanja između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Zarobljenici su dovedeni u logor osnovan Odlukom ratnog predsjedništva Armije RBiH nakon izdaje muslimanskih pripadnika HVO-a 9. svibnja 1993., a logor je zatvoren 19. ožujka 1994., nakon treće i posljednje razmjene zatočenika. Korišten je pristup bez naratora koji dopušta izravnim svjedocima događaja – preživjelim logorašima, članovima obitelji poginulih, liječnicima, svećenicima i povjesničarima – da sami ispričaju svoje priče. Sudionici iz prve ruke govore o mučnim iskustvima, uključujući pravne posljedice koje su dovele do presuda nekoliko osoba odgovornih za zločine u ovom logoru.
Magistrala ratnog zločina – logor Bučje
Redateljica: Gordana Pintarić / Republika Hrvatska / 2024. / 74′
Autor serijala: Ivan Turudić
Produkcija: Hrvatski domoljubni film
Producent: Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije
Dokumentarni film „Magistrala ratnog zločina – Logor Bučje“ otkriva potresna svjedočanstva hrvatskih branitelja i civila zatočenih u srpskom koncentracijskom logoru Bučje tijekom Domovinskog rata. U nehumanim uvjetima podrumskih prostorija u bivšoj Veterinajskoj stanici, podrumu Šumarije, zarobljenici su bili izloženi sustavnom mučenju i zlostavljanju. Kroz svjedočanstva preživjelih, obitelji žrtava te arhivsku građu, film donosi nova saznanja o likvidiranim zarobljenicima i njihovim zlostavljačima koji nikad nisu odgovarali za zločine. Među ubijenima je i dr. Ivan Šreter, dok se preko dvadeset osoba još vodi kao nestali.