Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62b97d3e18d1cbcbb88b4680/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Opušteno s novinarskom legendom Jadranom Marinkovićem: "Ne može mrkva u riblju juhu"

Čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada, upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju, i tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon
Briškulu i trešetu nitko nije tako strastveno igrao. I kartanje bi počelo jednako kao i točenje vina jer za svakih četrdeset i jedan punat trešete stizala bi litra crnjaka, a stiza bi i litrenjak bilog i za "četri male" na briškulu. Kod Kikija su svi navraćali, a i svi su se čudili kako je sirotinju nakon triježnjenja od vina bolila glava, a glavešine su izlazile bistrije nego su ulazile.

Baš kako je i mlinica iz dana u dan sve manje, a mljevenja sve više. Jer svatko navlači vodu na svoj mlin, a nije to baš ni teško kada je vode do grla i kad su najveće suše. Eto i objašnjenja te prirodne postavke da dogovori i odluke padaju u vodu kada nam je, skoro svima, došla do ušiju.

Prirodna postavka je i ona kada zbog promjene tlaka na Klisu ostane šum u ušima, a jake frekvencije s one strane mora u eter donesu pinku talijanskog narativa.

Dojmljiv uvod priče o još dojmljivijem čovjeku vezan je uz medij koji uspješno drži korak s novim tehnologijama, a i druženja kod Kike, mlinice i mljevenje, dio je života sa skoro sedandeseton.



Usprkos proricanjima kako će doživjeti svoj konačan krah širenjem popularnosti interneta, radio je uspio preživjeti. Na radiju nema dobre šminke, dobre košulje koja će te spasiti i izvući situaciju - na radiju imaš samo 3 do 5 sekundi da dobiješ pažnju prije nego netko prebaci stanicu. Imaš priliku dugu ravno pet sekundi.

Koliko je njegova ostavština velika, da se ime Jadrana Marinovića nađe među pitanjima Milijunaša, garant bi bilo ono tamo negdje na početnim razinama kad se prepreke lako prelaze.

- Slušatelje već trideset godina muče iste stvari. Smiješno je da je obala jedan dio na županiji, drugi na državi, a onda malo i gradska. Motori nikad nisu maknuti s Rive, šporkica... I sve više grintaju, a sve manje ih se želi predstavit - e to mi je žaj - kaže osoba baš idealna za pokušaj skiciranja lika i djela. Od vremena kad su se radijski noviteti snimali na kasete, a radio bio jedini pravi izvor informacija jer svaka riječ voditelja bila je važna.

-  Novinarstvo? Pa slučajno... Ka i sve u životu.

Uskačemo u vremeplov...

- Ja sam rođen u Zadru, odgojen u Ninu, onda sam se preselio u Šibenik u petom razredu osnovne. Kako mi Šibenik nije bio drag, htio sam se vratit nazad u Zadar i tako sam uspio nagovorit roditelje da me upišu u pomorsku školu. I tako svaki dan 18 kilometara od Nina do Zadra da bi u drugom srednje doša u Split. I onda su me bacili na brod i prvi dan rekli da pomognem timunjerima. I čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada - u dahu govori pa reda misli i dalje.

- Upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju. Otac mi je bia novinar. I tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon. Tada sam se posvađa, a glavni urednik Vjeko Košta mi je reka da ostanem kod njega i tako je i bilo. Uzeo sam emisiju za mlade, potom otiša u vojsku i vratio se na radio, a u isto se nekako vrime zaposlio kao glasnogovornik Mediteranskih igara. Iza je krenilo - od reklama, gradskih tema i slično...

Dobar radijski voditelj mora biti čovjek koji je informiran o svijetu oko sebe, o događanjima u svojoj okolini, mora to znati verbalizirati i biti glazbeno upućen u barem bližu, ako ne i onu najdalju povijest. I mora biti malo lud, luckast. Mora iskakati iz ustaljenih okvira u društvu.



Pomorsku je večer počeo uređivati još 1982. godine.

- Ivo Boko radio je "Pomorsku večer" pa su mu rekli da se ostavi toga i pusti mene jer sam pomorac - tek je započeo Marinković.

- Ja sam inzistira da emisije idu uživo i tako su dvadesetak godine išle, a prvo smo ih snimali i to bi trajalo po dva i pol sata. Uživo je bilo puno lakše, nije bilo interneta i nisi ima nikakvu vezu osim satelitskog telefona, a minuta tog telefona koštala je 10 dolara. I to je bila prava stvar, kad u emisiji uživo dobiješ momka pomorca negdje nasred Atlantika ili negdje u Kini i Americi, a na drugoj liniji je njegova mater. Naravno, prvo ona ne viruje, a onda kad sin progovori, ništa više nije isto.

Jer... trebao si uvijek imati nešto novo i atraktivno. Kad se upali crveno, svi stanu, a on kreće. Glavni adut programa bio mu je stalni kontakt sa slušateljima. Zato si uvijek morao biti dobro informiran, koncentriran i brz na riječima, a njegove bi emisije više nalikovale na liječničku ordinaciju ili kakvu fratarsku ispovjedaonicu.

Nije stoga čudno da je za života dobio tri nagrade za životno djelo - HRT-a, Slobodne Dalmacije i grada Splita.

- Dobro je da sam te nagrade dobio za života jer često dobiju ljudi posthumno. Više od ove tri mi ne tribaju.

Naročito su ga, kažu bolje upućeni, volile zvati vremešne sugrađanke. Njegov glas im je, kažu, seksi pa po njemu odmah znaju na kojoj su frekvenciji. Djeluje im brižno i kao netko tko može promijeniti stvari. Baš kako bi Marinković prominio navike kuhara oko jedne gurmanske delicije.

- Mrkvu u riblju juhu... Majko moja, Bože sačuvaj. Ne mogu razumiti te vrhunske kuvare jer mrkva je slatka. Pa zna se šta je riblja juha. U nju ide kapula, češnjak, peršin, pomidora, sol, papar i maslinovo ulje. I to je to.

Kažu i kako je samo bio zerko nervozan kad je igra mali balun, a navike ga nisu puno prekrajale i u tenisu, što stolnom, što onom na kakvoj vanjskoj podlozi.

- Postoji jedan igrač Hrubesch, a mene su zvali Grubeš. To je valjda dovoljno za reć o malom balunu.



Jadran je slovio kao glas savjesti našega grada jer je poznat po tome što jednako prisno razgovora s profesorom, ribarom ili predsjednikom države. Duže je vrijeme bio i prvi glas na utakmicama Majstora s mora.

- U moje je vrime, kako nije bilo interneta i tih modernih čuda, tribalo javljat rezultate drugih utakmica, a igralo se gotovo stalno u isti termin. I onda bi ja s gušton reka da Čelik vodi Dinamo usrid Zagreba. Samo da malo publiku digneš. Spiker san bia jedno pet ili šest godina, prvi je bia Bonaći pa ja, pa Košta i onda je Vedran. Svi s Radio Splita.

Strastveni navijač košarkaša Zadra, umirovljeničke dane provodi na Pelješcu i raduje se mostu koji će bit ono, kako kažu, zlata vridan.

- Sad će mi olakšat put kad iden iz Splita. Sad ću moć ženi javit da stavi peć meso i kumpire i dok ja dođen bit će gotovo. Olakšat će puno. Dakle nema Neuma, nema carine, nema zaustavljanja, nema kolona. Jedno 45 minuta dobrih...

Više zato vrimena provede u bacanju parangala...

- Dobro je, uvik ima par komada ribe, ne mogu se žalit. Počele su sad i ove lignje, ali tolko su male da je ih 26 jedan kilo. Malo veće od ćevapa, ali slatke su. Iden na more ujutro, iako je i ujutro vruće, pogledan iman li šta u vršama, bacin malo parangala, udice, i uvik bude dvi, tri ribe. A iman i svoj kauč, gemišt i šta mi više triba.


hr Mon Jun 27 2022 11:53:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63db6ab25d796591cd8b4624/80

Gastro rivijera: Ovoga petka nova radionica u organizaciji udruženja obrtnika Makarska

Krovna tema radionice je slastičarstvo i 'sourdough' pekarstvo, a moderirat će ju Ana Skender i Suzana Mustapić

Druga u nizu edukativnih radionica unutar ciklusa 'Gastro Rivijera' održat će se ovog petka s početkom u 9 sati u kabinetu Srednje strukovne škole u Makarskoj. Projekt u organizaciji Ceha za ugostiteljstvo i turizam pri Udruženju obrtnika Makarska usmjeren je na poticanje interesa za upis učenika u strukovna zanimanja. Kroz praktičnu edukaciju i stručni nadzor lokalnih majstora obrtnika podižu se kompetencije učenika u ugostiteljstvu te pripremi i posluživanju hrane i pića.

Nakon inicijalne radionice koju su moderirali poznati chefovi Mario Tomaš i Marin Ivanac te vinski edukator Daniel Čečavac, ovog puta učenike će educirati dvije mentorice. Krovna tema radionice je slastičarstvo i 'sourdough' pekarstvo, a moderirat će ju Ana Skender i Suzana Mustapić. Skender je vlasnica makarskog obrta 'Zrno Cukra' za proizvodnju kruha, peciva i slastica, a već je surađivala sa strukovnom školom. Sa mladim ljudima rado dijeli svoje znanje, motivirajući ih pritom na izbor slastičarskog zvanja koje u gastronomiji igra važnu ulogu. Mustapić zajedno sa suprugom već 25 godina vodi obiteljski restoran 'Il Golfo', a kroz rad u kuhinji otkrila je svoj veliki talent i strast koji unosi u pripremu dizanog tijesta.  

Koordinator projekta Ante Matić, ujedno i predsjednik makarskog Ceha za ugostiteljstvo i turizam, osim ove radionice najavio je nastavak projekta u veljači.

- Izvore znanja crpimo u bogatoj bazi od preko 1400 obrta od Brela do Živogošća, a u novim radionicama poseban fokus stavit ćemo na kompetencije u turizmu. Svaki edukator zasebna je priča o uspješnom vođenju posla i izdvojeni primjer dobre prakse kojim potičemo poduzetnički i obrtnički duh kod učenika – kazao je Matić.  


hr Thu Feb 02 2023 08:48:20 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63db67bb5d7965a9d18b4568/80

Pokrenuta jedinstvena suradnja između Pomorske škole u Splitu i ribarske luke Brižine

Dodatna vrijednost ove suradnje su i prve ponude maturantima za zasnivanje radnog odnosa

Pomorska škola u Splitu jedina je srednjoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj u kojoj se, kroz četverogodišnje školovanje, učenici obrazuju za zanimanje ribarsko-nautičkog tehničara. Učenici ovog smjera školovanje većinom nastavljaju na srodnim fakultetima, prvenstveno Sveučilišnom odjelu za studije mora i Pomorskom fakultetu. Na tržištu rada osjetna je potražnja za ribarskim kadrom. 

Pokrenuta jedinstvena suradnja između Pomorske škole u Splitu i ribarske luke Brižine, odnosno koncesionara ribarske zadruge „Friška riba“ je proizašla iz obostrane želje napretka i razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj  i to kroz nadogradnju znanja i vještina koje učenici stječu u školi.  Modernizacija i obnova ribarska luke Brižine je započela u rujnu 2019. godine. Upravo suvremena ribarska luka je mjesto na kojem kroz terensku nastavu učenici razvijaju svoje kompetencije.

Dana 31. 01. maturanti ribarsko-nautičkog smjera u pratnji profesorice ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijane De Marchi po prvi su put obišli ribarsku luku Brižine. Nastavni sat profesorice o ribarskim lukama održano je u modernoj predavaonici luke. Luka je djelo arhitekta Dinka Peračića (projekt je nominiran za nagradu „Viktor Kovačić“ koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata).

Tijekom obilaska zatvorenih prostora luke Brižine, Linda Zanki Duvnjak, upraviteljica ribarske zadruge „Friška riba“, učenike je osim s detaljima rada postrojenja (hladnjača, postrojenje za proizvodnju leda…) upoznala i s organizacijom te radom u luci, uslugama luke kao i logističkim operacijama na manipulativnoj vanjskoj površini. U praktičnom dijelu koji se održao u mrežari luke učenici su odradili vježbu krpanja mreže, a svoja dosadašnja znanja iz ribarskih, nautičkih i brodostrojarskih stručnih predmeta iskazali su tijekom razgleda brodova „Preko“ (plivaričar) i „Karfil“ (koćar).

Dodatna vrijednost ove suradnje su i prve ponude maturantima za zasnivanje radnog odnosa. 

 


hr Thu Feb 02 2023 08:41:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63db60e05d796553ce8b460c/80

U subotu u Bolu gostuje Jurica Pavičić

S Juricom Pavičićem razgovarat ćemo o novom romanu, strukturiranju priče, izazovima žanra kriminalističkog romana, o njegovom književnom radu i mjestu na domaćoj književnoj sceni
Centar za kulturu Općine Bol poziva vas na zimsko književno gostovanje i druženje s književnikom, publicistom, novinarom i filmskim kritičarem Juricom Pavičićem. Ovom prilikom predstavit ćemo novi roman Jurice Pavičića "Mater Dolorosa" (Stilus knjiga, 2022) kao i njegovu slikovnicu za djecu "Tri kuće, tri prijatelja" (Profil, 2022).

Juricu Pavičića poznajemo kao vrsnog filmskog kritičara i društvenog kroničara, njegovi tekstovi i kolumne naš su vodič za razumijevanje društvene, političke i kulturne stvarnosti. U domaćoj književnosti priznat je kao prvak žanra kriminalističkog romana, te je njegov novi roman "Mater Dolorosa" već dobio pozitivne reakcije književne kritike i čitateljske publike. Slikovnica "Tri kuće, tri prijatelja" donosi vješto ispričanu priču o različitim obiteljima, te o tome kako nastaju prijateljstva i kako se razvijaju, odgovaraju na pitanja što je vjernost, hrabrost i poštenje. 

S Juricom Pavičićem razgovarat ćemo o novom romanu, strukturiranju priče, izazovima žanra kriminalističkog romana, o njegovom književnom radu i mjestu na domaćoj književnoj sceni, te kako se odlučio na pisanje slikovnice. Iza Jurice Pavičića osam je romana i dvije zbirke priča, a njegova intezivna dinamika objavljivanja kao i pripovjedačka izvrsnost neprestano fasciniraju i iznenađuju.

Ulaz je slobodan. 
Mjesto: Dom kulture Bol
Vrijeme: subota, 4. veljače u 19 sati
Moderira: Sanja Baković
hr Thu Feb 02 2023 08:06:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/63dacade5d7965a3cb8b468c/80
Foto: Zajednica tehničke kulture Dubrovnik

Na Du STEM Promo Daysima u Pločama i Metkoviću sudjelovalo preko 100 djece

Održano je šest radionica robotike i programiranja bez ekrana – jedna radionica na Pučkom otvorenom učilištu u Pločama
U sklopu projekta Du STEM Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Informatički klub Futura organizirale su STEM Promo Days 31. siječnja u Pločama u suradnji s Udrugom mladih Nova Ploče i 1. veljače u Metkoviću. Održano je šest radionica robotike i programiranja bez ekrana – jedna radionica na Pučkom otvorenom učilištu u Pločama, tri radionice u Središnjem dječjem vrtiću
Metković te dvije u Dječjem vrtiću Radost u Metkoviću.

Sudjelovalo je preko 100 djece, a svi polaznici su na kraju radionice dobili uvjerenje o uspješno odrađenoj radionici. Na radionicama su se koristili Cubetto setovi koji se sastoje od malih drvenih robota naziva Cubetto. On omogućuje davanje naredbi s blokovima (pločicama) koje se slažu na Cubetto kontrolnu ploču te se prema zadanim naredbama Cubetto robot kreće.

STEM Promo Days u Pločama i Metkoviću organizirali su Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Informatički klub Futura u sklopu projekta Du STEM. Ukupna vrijednost projekta je 353.053,70 EUR / 2.660.083,07 HRK. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda kroz poziv „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a“
iznosom od 300.095,64 EUR / 2.261.070,61 HRK.
hr Wed Feb 01 2023 21:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .