Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62b97d3e18d1cbcbb88b4680/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Opušteno s novinarskom legendom Jadranom Marinkovićem: "Ne može mrkva u riblju juhu"

Čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada, upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju, i tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon
Briškulu i trešetu nitko nije tako strastveno igrao. I kartanje bi počelo jednako kao i točenje vina jer za svakih četrdeset i jedan punat trešete stizala bi litra crnjaka, a stiza bi i litrenjak bilog i za "četri male" na briškulu. Kod Kikija su svi navraćali, a i svi su se čudili kako je sirotinju nakon triježnjenja od vina bolila glava, a glavešine su izlazile bistrije nego su ulazile.

Baš kako je i mlinica iz dana u dan sve manje, a mljevenja sve više. Jer svatko navlači vodu na svoj mlin, a nije to baš ni teško kada je vode do grla i kad su najveće suše. Eto i objašnjenja te prirodne postavke da dogovori i odluke padaju u vodu kada nam je, skoro svima, došla do ušiju.

Prirodna postavka je i ona kada zbog promjene tlaka na Klisu ostane šum u ušima, a jake frekvencije s one strane mora u eter donesu pinku talijanskog narativa.

Dojmljiv uvod priče o još dojmljivijem čovjeku vezan je uz medij koji uspješno drži korak s novim tehnologijama, a i druženja kod Kike, mlinice i mljevenje, dio je života sa skoro sedandeseton.



Usprkos proricanjima kako će doživjeti svoj konačan krah širenjem popularnosti interneta, radio je uspio preživjeti. Na radiju nema dobre šminke, dobre košulje koja će te spasiti i izvući situaciju - na radiju imaš samo 3 do 5 sekundi da dobiješ pažnju prije nego netko prebaci stanicu. Imaš priliku dugu ravno pet sekundi.

Koliko je njegova ostavština velika, da se ime Jadrana Marinovića nađe među pitanjima Milijunaša, garant bi bilo ono tamo negdje na početnim razinama kad se prepreke lako prelaze.

- Slušatelje već trideset godina muče iste stvari. Smiješno je da je obala jedan dio na županiji, drugi na državi, a onda malo i gradska. Motori nikad nisu maknuti s Rive, šporkica... I sve više grintaju, a sve manje ih se želi predstavit - e to mi je žaj - kaže osoba baš idealna za pokušaj skiciranja lika i djela. Od vremena kad su se radijski noviteti snimali na kasete, a radio bio jedini pravi izvor informacija jer svaka riječ voditelja bila je važna.

-  Novinarstvo? Pa slučajno... Ka i sve u životu.

Uskačemo u vremeplov...

- Ja sam rođen u Zadru, odgojen u Ninu, onda sam se preselio u Šibenik u petom razredu osnovne. Kako mi Šibenik nije bio drag, htio sam se vratit nazad u Zadar i tako sam uspio nagovorit roditelje da me upišu u pomorsku školu. I tako svaki dan 18 kilometara od Nina do Zadra da bi u drugom srednje doša u Split. I onda su me bacili na brod i prvi dan rekli da pomognem timunjerima. I čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada - u dahu govori pa reda misli i dalje.

- Upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju. Otac mi je bia novinar. I tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon. Tada sam se posvađa, a glavni urednik Vjeko Košta mi je reka da ostanem kod njega i tako je i bilo. Uzeo sam emisiju za mlade, potom otiša u vojsku i vratio se na radio, a u isto se nekako vrime zaposlio kao glasnogovornik Mediteranskih igara. Iza je krenilo - od reklama, gradskih tema i slično...

Dobar radijski voditelj mora biti čovjek koji je informiran o svijetu oko sebe, o događanjima u svojoj okolini, mora to znati verbalizirati i biti glazbeno upućen u barem bližu, ako ne i onu najdalju povijest. I mora biti malo lud, luckast. Mora iskakati iz ustaljenih okvira u društvu.



Pomorsku je večer počeo uređivati još 1982. godine.

- Ivo Boko radio je "Pomorsku večer" pa su mu rekli da se ostavi toga i pusti mene jer sam pomorac - tek je započeo Marinković.

- Ja sam inzistira da emisije idu uživo i tako su dvadesetak godine išle, a prvo smo ih snimali i to bi trajalo po dva i pol sata. Uživo je bilo puno lakše, nije bilo interneta i nisi ima nikakvu vezu osim satelitskog telefona, a minuta tog telefona koštala je 10 dolara. I to je bila prava stvar, kad u emisiji uživo dobiješ momka pomorca negdje nasred Atlantika ili negdje u Kini i Americi, a na drugoj liniji je njegova mater. Naravno, prvo ona ne viruje, a onda kad sin progovori, ništa više nije isto.

Jer... trebao si uvijek imati nešto novo i atraktivno. Kad se upali crveno, svi stanu, a on kreće. Glavni adut programa bio mu je stalni kontakt sa slušateljima. Zato si uvijek morao biti dobro informiran, koncentriran i brz na riječima, a njegove bi emisije više nalikovale na liječničku ordinaciju ili kakvu fratarsku ispovjedaonicu.

Nije stoga čudno da je za života dobio tri nagrade za životno djelo - HRT-a, Slobodne Dalmacije i grada Splita.

- Dobro je da sam te nagrade dobio za života jer često dobiju ljudi posthumno. Više od ove tri mi ne tribaju.

Naročito su ga, kažu bolje upućeni, volile zvati vremešne sugrađanke. Njegov glas im je, kažu, seksi pa po njemu odmah znaju na kojoj su frekvenciji. Djeluje im brižno i kao netko tko može promijeniti stvari. Baš kako bi Marinković prominio navike kuhara oko jedne gurmanske delicije.

- Mrkvu u riblju juhu... Majko moja, Bože sačuvaj. Ne mogu razumiti te vrhunske kuvare jer mrkva je slatka. Pa zna se šta je riblja juha. U nju ide kapula, češnjak, peršin, pomidora, sol, papar i maslinovo ulje. I to je to.

Kažu i kako je samo bio zerko nervozan kad je igra mali balun, a navike ga nisu puno prekrajale i u tenisu, što stolnom, što onom na kakvoj vanjskoj podlozi.

- Postoji jedan igrač Hrubesch, a mene su zvali Grubeš. To je valjda dovoljno za reć o malom balunu.



Jadran je slovio kao glas savjesti našega grada jer je poznat po tome što jednako prisno razgovora s profesorom, ribarom ili predsjednikom države. Duže je vrijeme bio i prvi glas na utakmicama Majstora s mora.

- U moje je vrime, kako nije bilo interneta i tih modernih čuda, tribalo javljat rezultate drugih utakmica, a igralo se gotovo stalno u isti termin. I onda bi ja s gušton reka da Čelik vodi Dinamo usrid Zagreba. Samo da malo publiku digneš. Spiker san bia jedno pet ili šest godina, prvi je bia Bonaći pa ja, pa Košta i onda je Vedran. Svi s Radio Splita.

Strastveni navijač košarkaša Zadra, umirovljeničke dane provodi na Pelješcu i raduje se mostu koji će bit ono, kako kažu, zlata vridan.

- Sad će mi olakšat put kad iden iz Splita. Sad ću moć ženi javit da stavi peć meso i kumpire i dok ja dođen bit će gotovo. Olakšat će puno. Dakle nema Neuma, nema carine, nema zaustavljanja, nema kolona. Jedno 45 minuta dobrih...

Više zato vrimena provede u bacanju parangala...

- Dobro je, uvik ima par komada ribe, ne mogu se žalit. Počele su sad i ove lignje, ali tolko su male da je ih 26 jedan kilo. Malo veće od ćevapa, ali slatke su. Iden na more ujutro, iako je i ujutro vruće, pogledan iman li šta u vršama, bacin malo parangala, udice, i uvik bude dvi, tri ribe. A iman i svoj kauč, gemišt i šta mi više triba.


hr Mon Jun 27 2022 11:53:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/632f39f218d1cb77eb8b456e/80
Foto: FB: Ante Sanader

Organizirano lovstvo na otoku Šolti slavi svoj stoti rođendan!

Obilježeno je polaganjem vijenca i misom te svečanom Sjednicom povodom osnutka 100 godina LU Šolta u Domu kulture u Grohotama

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je kao izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića  u Grohotama na Šolti  sudjelovala je na svečanoj sjednici Lovačke udruge Šolta, lovoovlaštenika za područje Šolte s pripadajućim arhipelagom otočića zapadno od otoka Šolte, površine 5938 ha, a povodom obilježavanja cijelog stoljeća organiziranog lovstva na otoku.

Veliki jubilej bio je i prilika za predstavljanje povijesnog zapisa o šoltanskom doprinosu u razvoju hrvatskog lovstva, monografije Lovačke udruge Šolta, kao i za uručenje zahvalnica i odlikovanja zaslužnima za očuvanje i unapređenje djelovanja Udruge.

Ministrica Vučković je prilikom svog obraćanja naglasila kako su selo i šuma te poljoprivreda i lovstvo neodvojivi te kako je uloga lovstva izuzetno važna u ekološkom smislu i za očuvanje bioraznolikosti, ali isto tako kao oblik druženja i zajedništva u ruralnim područjima.

Kako je zaštita i opremanje onih koji čuvaju, između ostalog, najvrjednije prirodne resurse cilj ovoga Ministarstva, u posljednje četiri godine iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) na području županije kupljeno je devet kombi vozila za vatrogasne djelatnosti i zajednice te financirano razminiranje površine šuma i šumskog zemljišta od 823.838 m2 u vrijednosti devet milijuna kuna. U tom kontekstu, u sljedećem dvogodišnjem razdoblju planirano je financiranje nabave šest vatrogasnih vozila za gašenje šumskih požara ukupne vrijednosti devet milijuna kuna, prenosi Radio Dalmacija.

U 2022. godini raspisan je Natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima. Ukupno planirana vrijednost Natječaja za 2022. godinu iznosi četiri milijuna kuna s mogućnosti povećanja. Intenzitet sufinanciranja iznosi do 70 % prihvatljive premije osiguranja.

Upravo zahvaljujući razumijevanju i suradnji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza iznađeno je žurno rješenje problematike štete od divljači na vozilima, na način da je Savezu dodijeljeno 12,3 milijuna kuna za financiranje naknade štete od divljači na vozilima kao prijelazno rješenje do sklapanja nove police.

Od 2018. do 2022. ukupno za područje cijele Hrvatske dodijeljeno gotovo 109 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač.

hr Sat Sep 24 2022 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/632f119318d1cb37e28b4727/80
Foto: ZTK grada Splita

Ogroman interes za cjelogodišnje radionice tehničkih aktivnosti u Zajednici tehničke kulture grada Splita!

Radionice robotike pohađa 58 djece, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, a radionice modelarstva 12 djece, istoga uzrasta

Danas je započelo  održavanje cjelogodišnjih radionica tehničkih aktivnosti, koje će se provoditi tijekom cijele školske godine 2022./2023. Radionice se održavaju u prostorijama ztk grada splita, a svake su subote na rasporedu radionice modelarstva (dvije skupine) te robotike, automatike i programiranja (pet skupina). Navedene radionice vodit će ella rinčić, stručna suradnica ztk grada splita, uz asistenciju vanjskih suradnika zajednice i studenata s odgovarajućih fakulteta.

Prijave za radionice zaprimale su se od sredine kolovoza do sredine rujna 2022., te možemo reći kako je ova godina ujedno i rekordna po broju prijavljene djece. Radionice robotike pohađa 58 djece, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, a radionice modelarstva 12 djece, istoga uzrasta.

Na radionicama modelarstva učenici upoznaju i samostalno se koriste raznim strojevima (stolna i ručna bušilica, strojna pila…) i alatima (brusilice, brusne daščice, turpije…), kako bi od šperploče izradili jednostavne uporabne predmete. Osim navedenoga, učenici se susreću s pojmom tehničke dokumentacije, usvajaju vještinu savijanja papira (origami), od unaprijed pripremljenih pozicija spajaju određene makete te savladavaju izradu raketa u sklopu raketnog modelarstva.

Radionice robotike obuhvaćaju raznolik sadržaj, individualno prilagođen učenicima, pa se tako u sklopu radionica učenici bave izradom vlastitih automatiziranih uređaja, programiranjem mikroupravljačkih sučelja raznih uređaja (micro:bit, mblock, arduino ide..), osmišljavanjem i realiziranjem vlastitih tehničkih tvorevina te usvajanjem teorijskih znanja s područja mehanike, elektronike i programiranja. Program radionica osmišljava se individualno, prilagođava učeničkom uzrastu, s ciljem poticanja kreativnosti, razvoja motorike, socijalizacije te otkrivanja ljubavi prema tehničkim djelatnostima i dobre zabave.

hr Sat Sep 24 2022 16:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/632d84ce18d1cb75e68b456b/80
Foto: ŠKMER

Štićenici Centra Juraj Bonači u ŠKMER Akademiji kuhali su sa splitskim chefovima, a jedan će uskoro postati i djelatnik udruge

Ekipa iz Juraja Bonačija pripremala je s timom chefa Željka Nevena Bremeca domaće njoke s lososom, peciva, salatu i rožat
Mlade osobe s posebnim potrebama koje traže svoje mjesto u društvu, a posebice priliku za samostalan život, stigle su ovog tjedna u ŠKMER Kuharsku Akademiju. Petero korisnika splitskog Centar za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači“, kuhalo je s profesionalnim chefovima, okušalo se biti dijelom pravog kuharskog tima, pokazati što znaju i naučiti nešto novo.

- U sklopu projekta Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija (ŠKMER) poticanja i razvoja društvenog poduzetništva Kuhinja znanja, planiramo zapošljavanje jedne mlade osobe koja je u izrazito nepovoljnom položaju. Odlučili smo se da to bude osoba s invaliditetom. Stoga smo u suradnji s Centrom Juraj Bonači, ustanovom koja pruža socijalne i obrazovne usluge djeci s teškoćama u razvoju te odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima, organizirali ovu kuharsku radionicu. Štićenici su proveli ugodno vrijeme, nešto naučili, a istovremeno i mi smo dobili mogućnost da u realnom kuhinjskom okruženju pronađemo kandidata koji bi mogao biti naš budući djelatnik - kazala je Alma Harašić Bremec, voditeljica ŠKMER Kuharske Akademije i projekta Kuhinja znanja.

Ekipa iz Juraja Bonačija pripremala je s timom chefa Željka Nevena Bremeca domaće njoke s lososom, peciva, salatu i rožatu, a radionica je održana u sklopu edukacijskog paketa projekta Kuhinja znanja (UP.02.3.1.03.0137.) / Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I sufinanciranog kroz program „Učinkoviti ljudski potencijali“ u sklopu Europskog socijalnog fonda, „Zajedno do fondova EU“. Riječ je o projektu kojem je glavni cilj je da se unaprijede znanja i vještine zaposlenika ŠKMER-a, te zaposle mlade osobe, posebice one u nepovoljnom položaju.

U ŠKMER Akademiji bile su dvije djevojke, korisnice organiziranog stanovanja u Splitu i Makarskoj, u dobi 21 i 32 godine, te tri štićenika Juraja Bonačija od 17 do 20 godina, od kojih dvojica uče za pomoćnog kuhara.

- Svaki izlazak naših štićenika iz ustanove i njihove svakodnevice je dobrobit i motivacija da iskorače u nešto novo. Dolazak u ŠKMER Akademiju omogućio im je da steknu drugačija iskustva, kao i značajne benefite po pitanju socijalizacije i napredovanja u stjecanju vještina. No, ključno zbog čega su danas tu, a to je ono što žele većina mladih u njihovim godinama, jest živjeti samostalan vlastiti život. Postoji generalno strah u društvu od osoba s invaliditetom, stoga ih je nužno istinski upoznati, omogućiti im rad, biti s njima u izravnom odnosu, a ne samo se s takvim osobama susretati se preko televizije i medija - istaknula je Vedrana Tomić,  edukacijski rehabilitator Centra Juraj Bonači.
 I socijalna radnica ove ustanove, Karmela Petrović, koja je stigla u ŠKMER u pratnji štićenika, ističe kako u okruženju van centra omogućava se vidljivost osoba s invaliditetom, a time i senzibiliziranje javnosti.

- Svaki od naših korisnika ima svoje vrijednosti koje trebaju biti prepoznate od okoline. Oni mogu biti aktivni i korisni članovi društva. Uglavnom je smisao da ih ne ograničavamo i da im otvorimo prostor da se realiziraju, da se pokažu učinkovitim i da mogu doprinositi - dodala je Petrović.

Kroz projekt Kuhinju znanja započet krajem 2021. godine već su zaposlene u ŠKMER-u dvije mlade osobe, uključene u razvoj posebnih edukacijska paketa kojima se obrazuju nastavnici i mentori u ugostiteljstvu, djeca i mladi te sami zaposlenici udruge. Dodajmo, Centar za odgoj i obrazovanje“ Juraj Bonači“ Split ustanova je koja pruža socijalne usluge djeci s teškoćama u razvoju te odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima te provodi djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece s teškoćama u razvoju. Skrbi o 650 korisnika.

Projekt “KUHINJA ZNANJA” / Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I . sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je sufinancirao i Ured za udruge Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta Kuhinja znanja (UP.02.3.1.03.0137.) iznosi 1.532.220,16 HRK, od čega je 1.279.693,52 HRK osigurano iz Europskog socijalnog fonda te 176.768,57 HRK iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

hr Fri Sep 23 2022 12:07:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/632d752018d1cbfee08b4671/80

Predstavljanje likovne monografije našeg uvaženog slikara i grafičara Petra Jakelića

O autobiografskoj monografiji našeg profesora emeritusa govorit će rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, akademici Luko Paljetak i Nenad Cambj te sam autor

U sklopu 34. međunarodne-znanstveno-kulturne manifestacije KNJIGA MEDITERANA, u nedjelju 25. rujna u palači Milesi (Trg braće Radića 7) održat će se predstavljanje likovne monografije  našeg uvaženog slikara i grafičara Petra Jakelića.

O autobiografskoj monografiji našeg  profesora emeritusa govorit će rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić, akademici Luko Paljetak i Nenad Cambj te sam autor.

Petar Jakelić,  autobiografska monografija, o slikaru  i grafičaru s ogromnim opusom, sa šezdeset osam godina radnog staža u umjetnosti i  akademskom pedagoškom radu, s recenzijama akademika i  relevantnih povjesničara umjetnosti.

Monografija /knjiga  velikog formata opremljena je s 400 grafičkih priloga u boji, nadahnutim poetskim tekstom priređivača akademika Luka Paljetka, te tekstovima akademika Tonka Maroevića i Jakše Fiamenga. Na kraju knjige je životopis, kataloški popis navedenih djela te kompletna bibliografija kronološki na hrvatskom i engleskom jeziku.

Monografija je podijeljena u tri cjeline, slikarstvo, crtež i grafika, uz dodatak "sakralno i raznoliko" te uključuje i bogatu fotodokumentaciju.

Monografija je u izdanju Književnog kruga, a tiskanje su potpomogli Ministarstvo kulture i medija RH , Splitsko dalmatinska županija, Grad Split  i Sveučilište u Splitu.

 

Kratki životopis :

Petar Jakelić rođen je 15. travnja 1938. godine u Prugovu kraj Splita. U Splitu je završio Školu primijenjene umjetnosti. Za vrijeme školovanja objavljuje ilustracije tekstova u splitskom listu Vidik i Slobodnoj Dalmaciji. Akademiju za primijenjene umjetnosti u Beogradu upisuje 1959. godine. Za vrijeme studija uzdržava se radeći ilustracije za brojne novine i časopise. Prvu samostalnu izložbu priređuje 1964. godine u Prištini. Od osnivanja Umjetničke akademije u Splitu 1997. godine predaje kolegij grafike. Umirovljen je 2008. kao redoviti profesor u trajnom zvanju, a 2009. godine zbog nastavničke i znanstvene izvrsnosti dobiva počasno zvanje profesora emeritusa na Sveučilištu u Splitu.


hr Fri Sep 23 2022 10:58:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .