Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62b97d3e18d1cbcbb88b4680/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Opušteno s novinarskom legendom Jadranom Marinkovićem: "Ne može mrkva u riblju juhu"

Čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada, upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju, i tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon
Briškulu i trešetu nitko nije tako strastveno igrao. I kartanje bi počelo jednako kao i točenje vina jer za svakih četrdeset i jedan punat trešete stizala bi litra crnjaka, a stiza bi i litrenjak bilog i za "četri male" na briškulu. Kod Kikija su svi navraćali, a i svi su se čudili kako je sirotinju nakon triježnjenja od vina bolila glava, a glavešine su izlazile bistrije nego su ulazile.

Baš kako je i mlinica iz dana u dan sve manje, a mljevenja sve više. Jer svatko navlači vodu na svoj mlin, a nije to baš ni teško kada je vode do grla i kad su najveće suše. Eto i objašnjenja te prirodne postavke da dogovori i odluke padaju u vodu kada nam je, skoro svima, došla do ušiju.

Prirodna postavka je i ona kada zbog promjene tlaka na Klisu ostane šum u ušima, a jake frekvencije s one strane mora u eter donesu pinku talijanskog narativa.

Dojmljiv uvod priče o još dojmljivijem čovjeku vezan je uz medij koji uspješno drži korak s novim tehnologijama, a i druženja kod Kike, mlinice i mljevenje, dio je života sa skoro sedandeseton.



Usprkos proricanjima kako će doživjeti svoj konačan krah širenjem popularnosti interneta, radio je uspio preživjeti. Na radiju nema dobre šminke, dobre košulje koja će te spasiti i izvući situaciju - na radiju imaš samo 3 do 5 sekundi da dobiješ pažnju prije nego netko prebaci stanicu. Imaš priliku dugu ravno pet sekundi.

Koliko je njegova ostavština velika, da se ime Jadrana Marinovića nađe među pitanjima Milijunaša, garant bi bilo ono tamo negdje na početnim razinama kad se prepreke lako prelaze.

- Slušatelje već trideset godina muče iste stvari. Smiješno je da je obala jedan dio na županiji, drugi na državi, a onda malo i gradska. Motori nikad nisu maknuti s Rive, šporkica... I sve više grintaju, a sve manje ih se želi predstavit - e to mi je žaj - kaže osoba baš idealna za pokušaj skiciranja lika i djela. Od vremena kad su se radijski noviteti snimali na kasete, a radio bio jedini pravi izvor informacija jer svaka riječ voditelja bila je važna.

-  Novinarstvo? Pa slučajno... Ka i sve u životu.

Uskačemo u vremeplov...

- Ja sam rođen u Zadru, odgojen u Ninu, onda sam se preselio u Šibenik u petom razredu osnovne. Kako mi Šibenik nije bio drag, htio sam se vratit nazad u Zadar i tako sam uspio nagovorit roditelje da me upišu u pomorsku školu. I tako svaki dan 18 kilometara od Nina do Zadra da bi u drugom srednje doša u Split. I onda su me bacili na brod i prvi dan rekli da pomognem timunjerima. I čistio sam prostor u kojem se prevozila koža iz Australije, prostor s pola metra soli i smrada - u dahu govori pa reda misli i dalje.

- Upisa sam i išao višu pomorsku, a onda mi je reka otac da pitam da radim na radiju. Otac mi je bia novinar. I tako sam piskara jer mi šest mjeseci nije dalo govoriti u mikrofon. Tada sam se posvađa, a glavni urednik Vjeko Košta mi je reka da ostanem kod njega i tako je i bilo. Uzeo sam emisiju za mlade, potom otiša u vojsku i vratio se na radio, a u isto se nekako vrime zaposlio kao glasnogovornik Mediteranskih igara. Iza je krenilo - od reklama, gradskih tema i slično...

Dobar radijski voditelj mora biti čovjek koji je informiran o svijetu oko sebe, o događanjima u svojoj okolini, mora to znati verbalizirati i biti glazbeno upućen u barem bližu, ako ne i onu najdalju povijest. I mora biti malo lud, luckast. Mora iskakati iz ustaljenih okvira u društvu.



Pomorsku je večer počeo uređivati još 1982. godine.

- Ivo Boko radio je "Pomorsku večer" pa su mu rekli da se ostavi toga i pusti mene jer sam pomorac - tek je započeo Marinković.

- Ja sam inzistira da emisije idu uživo i tako su dvadesetak godine išle, a prvo smo ih snimali i to bi trajalo po dva i pol sata. Uživo je bilo puno lakše, nije bilo interneta i nisi ima nikakvu vezu osim satelitskog telefona, a minuta tog telefona koštala je 10 dolara. I to je bila prava stvar, kad u emisiji uživo dobiješ momka pomorca negdje nasred Atlantika ili negdje u Kini i Americi, a na drugoj liniji je njegova mater. Naravno, prvo ona ne viruje, a onda kad sin progovori, ništa više nije isto.

Jer... trebao si uvijek imati nešto novo i atraktivno. Kad se upali crveno, svi stanu, a on kreće. Glavni adut programa bio mu je stalni kontakt sa slušateljima. Zato si uvijek morao biti dobro informiran, koncentriran i brz na riječima, a njegove bi emisije više nalikovale na liječničku ordinaciju ili kakvu fratarsku ispovjedaonicu.

Nije stoga čudno da je za života dobio tri nagrade za životno djelo - HRT-a, Slobodne Dalmacije i grada Splita.

- Dobro je da sam te nagrade dobio za života jer često dobiju ljudi posthumno. Više od ove tri mi ne tribaju.

Naročito su ga, kažu bolje upućeni, volile zvati vremešne sugrađanke. Njegov glas im je, kažu, seksi pa po njemu odmah znaju na kojoj su frekvenciji. Djeluje im brižno i kao netko tko može promijeniti stvari. Baš kako bi Marinković prominio navike kuhara oko jedne gurmanske delicije.

- Mrkvu u riblju juhu... Majko moja, Bože sačuvaj. Ne mogu razumiti te vrhunske kuvare jer mrkva je slatka. Pa zna se šta je riblja juha. U nju ide kapula, češnjak, peršin, pomidora, sol, papar i maslinovo ulje. I to je to.

Kažu i kako je samo bio zerko nervozan kad je igra mali balun, a navike ga nisu puno prekrajale i u tenisu, što stolnom, što onom na kakvoj vanjskoj podlozi.

- Postoji jedan igrač Hrubesch, a mene su zvali Grubeš. To je valjda dovoljno za reć o malom balunu.



Jadran je slovio kao glas savjesti našega grada jer je poznat po tome što jednako prisno razgovora s profesorom, ribarom ili predsjednikom države. Duže je vrijeme bio i prvi glas na utakmicama Majstora s mora.

- U moje je vrime, kako nije bilo interneta i tih modernih čuda, tribalo javljat rezultate drugih utakmica, a igralo se gotovo stalno u isti termin. I onda bi ja s gušton reka da Čelik vodi Dinamo usrid Zagreba. Samo da malo publiku digneš. Spiker san bia jedno pet ili šest godina, prvi je bia Bonaći pa ja, pa Košta i onda je Vedran. Svi s Radio Splita.

Strastveni navijač košarkaša Zadra, umirovljeničke dane provodi na Pelješcu i raduje se mostu koji će bit ono, kako kažu, zlata vridan.

- Sad će mi olakšat put kad iden iz Splita. Sad ću moć ženi javit da stavi peć meso i kumpire i dok ja dođen bit će gotovo. Olakšat će puno. Dakle nema Neuma, nema carine, nema zaustavljanja, nema kolona. Jedno 45 minuta dobrih...

Više zato vrimena provede u bacanju parangala...

- Dobro je, uvik ima par komada ribe, ne mogu se žalit. Počele su sad i ove lignje, ali tolko su male da je ih 26 jedan kilo. Malo veće od ćevapa, ali slatke su. Iden na more ujutro, iako je i ujutro vruće, pogledan iman li šta u vršama, bacin malo parangala, udice, i uvik bude dvi, tri ribe. A iman i svoj kauč, gemišt i šta mi više triba.


hr Mon Jun 27 2022 11:53:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/641dffd95d796503868b457e/80
Foto: DN

Važnosti promicanja ekologije mora i održivog ribolova: Održana prva panel diskusija Pomorske škole u Splitu

Koncept gostovanja osmišljen je na način da učenici tijekom prezentacija, predavanja i kroz „ćakule“ o morskom svijetu, održivom ribolovu i ekologiji mora dobiju stručne odgovore za sva područja njihovog interesa, daljnjeg školovanja i rada u struci
Kroz školski projekt „Ćakulajmo o moru“ Pomorske škole u Splitu po prvi put u Republici Hrvatskoj objedinila se znanost, visokoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje srodnih struka u cilju dodatne edukacije i savjetovanja učenika ribarsko-nautičkog smjera. Četverogodišnje  obrazovanje ribarsko-nautičkog tehničara jedino se može upisati u Pomorskoj školi u Splitu. Bivši učenici škole rade na ribarskim brodovima, a obrazovanje većinom nastavljaju na Sveučilišnom odjelu za studije mora i Pomorskom fakultetu u Splitu.  

Gosti u projektu bili su eminentni stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu i bivši učenik ribarsko-nautičkog smjera koji radi na koćarici, inače student Pomorskog fakulteta u Splitu. Koncept gostovanja osmišljen je na način da učenici tijekom prezentacija, predavanja i kroz „ćakule“ o morskom svijetu,  održivom ribolovu i ekologiji mora dobiju stručne odgovore za sva područja njihovog interesa, daljnjeg školovanja i rada u struci.  

Na prvom školskom panelu dr. sc. Nedo Vrgoč pomoćnik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo (voditelj Laboratorija za ribarstvenu biologiju; znanstveni savjetnik u trajnom zvanju) učenicima je prezentirao utjecaj ribolova na biološku raznolikost, značaj Jabučke kotline i provedbe mjera zaštite, aktualno stanje populacija ovog mrjestilišta i rastilišta gospodarski važnijih vrsta uz osvrt na međunarodnu znanstvenu suradnju i suradnje Instituta sa ribarima. Pored doprinosa općem znanju o biologiji, ekologiji i dinamici populacija istraživanih vrsta, temeljni cilj istraživanja koja obavljaju djelatnici Laboratorija jest ustvrditi i preporučiti načine provođenja dugoročno održivog iskorištavanja morskih organizama u svrhu očuvanja i zaštite ekosustava mora.

Doc. dr. sc. Marin Ordulj zamjenik pročelnice Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu, čiji je istraživački interes ekologija morskih mikrobnih zajednica u vodenom stupcu s posebnim osvrtom na morske viruse i njihov učinak na mikrobne zajednice, učenicima je prezentirao ustroj Odjela, rad u laboratoriju, te nastanak prvog piva na svijetu napravljenog pomoću kvasca izoliranog iz mora. Naime, profesor je bio mentor diplomskog rada studenta Petra Puškarića u sklopu kojeg je nastalo pivo „Morski kukumar“. Znanstveni dio istraživanja obavljen je koristeći opremu i laboratorij Sveučilišnog odjela za studije mora. 

O radu na koćarici pričao je Darko Jurin bivši učenik ribarsko-nautičkog smjera i student Pomorskog fakulteta u Splitu. Uz kapitalca, fotografijama s terena dočarao je i jedan neobičan „ulov“ te iskustvo; deblo koje je uništilo mrežu. Naglasak je stavio na vrstu i količinu otpada, prvenstveno plastike, koju izvuče te važnost njezinog uklanjanja iz mora. Učenici eko grupe „Zdravo more“ naveli su primjere raznovrsnog otpada kojeg su uklonili iz morskog okoliša u brojnim dosadašnjim eko akcijama, a kroz diskusiju svi sudionici su se složili po pitanjima potrebe promicanja ekologije mora i održivog ribolova.

Kroz nova stručna gostovanja u školi i posjete učenika ribarsko-nautičkog smjera s Institutom za oceanografiju i ribarstvo i Sveučilišnom odjelu za studije mora dogovorena je daljnja suradnja. Mentori projekta „Ćakulajmo o moru“ su Marijana De Marchi (prof. ribarsko-nautičke skupine predmeta) i Ivan Roščić (prof. nautičke skupine predmeta, voditelj smjene). 


hr Fri Mar 24 2023 20:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/641de62b5d796503868b456c/80
Foto: DN

Odličan odaziv na još jednu pub kviz večer u Forumu mladih SDP-a Split

Kviz je bio streaman uživo te se uključilo oko 40 osoba koje su pratile i odgovarale na pitanja online
Forum mladih splitskog SDP-a održao je drugi pub kviz, a reakcije sudionika su bile i više nego odlične. Forum mladih je u suradnji s Marinom Mustapićem i Petrom Kordićem jučer ponovo organizirao pub kviz, koji se događa dva puta mjesečno u prostorijama SDP-a na Bačvicama. Kviz je vodila Daniela Čalušić. Uz zabavnu atmosferu, besplatno pivo i izazovna i zanimljiva pitanja, za one najbolje bile su osigurane nagrade od strane burger bara Plan B i Kebabsita.

Kviz je bio streaman uživo te se uključilo oko 40 osoba koje su pratile i odgovarale na pitanja online.

- Zahvaljujemo se svim ekipama koje su svojim dolaskom doprinijele uspjehu kviza, a posebno čestitamo pobjedničkim timovima na izvrsnom znanju. - kazali su organizatori.

Ako tražite novu i zabavnu aktivnost za izlazak s prijateljima ili želite testirati svoje znanje ili upoznati nove ljude posjetite nas za 15 dana kad se održava novi pub kviz na adresi Šetalište Bačvice 10.

hr Fri Mar 24 2023 19:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/5ebdc84e6f2ab8fb298b458e/80

Odlična spiza i povoljne cijene i ovog vikenda u restoranu Rus!

Specijalitet kuće je divljač s njokima po cijeni od osam eura
Ovaj vikend u restoranu Rus možete uživati u domaćim specijalitetima i ugodnoj atmosferi s vašim najmilijima.
Nude se domaći specijaliteti po povoljnim cijenama. 

Tako je na meniju divljač s njokama, a ako to nije vaš prvi izbor u ponudi restorana možete pronaći ukusne rižote, mesne plate, pizze ili dalmatinsku pašticadu. 

Restoran Rus, smješten uz rijeku Žrnovnicu, mjesto je koje možete rezervirati i za domjenke, obiteljske svečanost, poput krštenja i svadbi. Također možete dogovoriti i catering!

Dobra spiza je zagarantirana!

Rezervirajte svoje mjesto na broj 091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!

hr Fri Mar 24 2023 16:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/641dbd9f5d7965667e8b46cb/80
Foto: DN

Za manje od mjesec dana nad Splitom se podiže šator, po prvi put stiže s festivalom za suvremeni cirkus

Osim umjetnika ove godine festival će ugostiti i oko 120 međunarodnih cirkuskih profesionalaca jer je ''Festivalu neobičnih obitelji'' dodijeljena titula domaćina godišnje skupštine mreže Circostrada
Četvrto izdanje festivala suvremenog cirkusa "Festival neobičnih obitelji" koji će se u Splitu održati od 18. do 22. travnja 2023. donosi četiri puta više programa, čak 19 predstava iz osam zemalja u pet dana, ali i dolazak prvog suvremenog cirkuskog šatora u grad.

Osim umjetnika ove godine festival će ugostiti i oko 120 međunarodnih cirkuskih profesionalaca jer je ''Festivalu neobičnih obitelji'' dodijeljena titula domaćina godišnje skupštine mreže Circostrada.

Program u kojem će u 19 predstava sudjelovati 44 cirkuska umjetnika nudi pregled lokalne i regionalne suvremene produkcije, a osim toga, i uvid u zajednicu, okruženje i okolnosti u kojima nastaju i izvode se suvremene cirkuske predstave na ovim prostorima.

-Sve lokacije na kojima se izvode predstave nalaze se van centra grada. Programiranjem daleko od epicentra turizma, uz vođene šetnje i kritička promišljanja, ističemo fenomen prekomjerne turistifikacije u kojem su Split i regija utopljeni. Utjecaj turizma na svakodnevni život lokalnog stanovništva potaknuo nas je da postavimo kritično tlo i za promišljanje vlastite prakse kao i praksi europske cirkuske scene – kazala je Antonia Kuzmanić, umjetnička direktorica Festivala neobičnih obitelji.

U bogatom programu interes publike zasigurno će izazvati predstava ''Runa'' sirijskog akrobata Amera Kabbani koja istražuje kontradikcije europskog stanja blagostanja progovarajući iz perspektive migranta iz zemlje zahvaćene ratom. Zatim predstava ''Duel'' koja je nastala u suradnji hrvatskih i srpskih akrobata s renomiranim francuskim kolektivom Un loup pour l'homme, a ulaznica više će se sigurno tražiti za 45 minutni žonglerski kaos francuskog kolektiva LPM.

Kroz „Žonglerski koncert“ zainteresirani će vidjeti kako slovenski Mismo Nismo zamišlja boys-girl band koji progovara o uspjehu i padu kapitalizma, a Splićanka Dora Komenda govori o neuspjehu i suočavanju s pogrešnim izborima kroz „Konstrukt“, predstavu koja je nominirana za titulu laureata circusnexta 2022-2023.

Ovogodišnje festivalsko izdanje organizirano je u suradnji triju organizacija ROOM 100 iz Splita, Cirkusfera iz Beograda i Cirkorama iz Zagreba koje više od pet godina intenzivno surađuju i rade na razvoju suvremenog cirkuskog sektora u regiji.



hr Fri Mar 24 2023 16:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .