Tvrđava svetog Mihovila u Šibeniku i pedesetak godina od prvih arheoloških istraživanja izaziva zanimanje struke. Posljednja istraživačka kampanja, u jednoj od cisterni, pokazala se pravim pothvatom. Naime, jedini je pristup lokalitetu – nekadašnji ispust na visini od pet metara.
Do lokaliteta u utrobi najstarije šibenske fortifikacije ne može se bez pojasa, užadi, karabinera, kacige, pa su iskusni šibenski planinari i desna i lijeva ruka arheolozima. Istražuje se iza “plašta” sjeveroistočne kule.
– Kula je zapravo možemo reći najstarija očuvana puna struktura tvrđave iz nekog je 14. stoljeća, 13., 14. stoljeća i unutar kule nalazi se jedna cisterna – ugrađena je u kasnijem periodu jedna cisterna, rekao je povjesničar Josip Pavić, Odjel za istraživanje i interpretaciju baštine JU Tvrđava kulture Šibenik.
Jednom davno iz nje su se izvlačile kante pune kišnice – danas građa za tumačenje prošlosti.
– Cisterne su nama istraživačima zanimljive, jer su kao nekakve vremenske kapsule unutar kojega se nalazi materijal malo drugačiji, nego inače koji istražujemo, dodao je arheolog Andrija Nakić, Odjel za istraživanje i interpretaciju baštine JU Tvrđave kulture Šibenik.
Naime, kad se prestala rabiti za opskrbu vodom, “stanari” tvrđave više su stoljeća u nju bacali slomljene posude, zastarjelu municiju i tada bezvrijedne novčiće.
Iz dijela građe može se “iščitati” kako se nekoć kratilo vrijeme.
– Ovdje se radi o pola kocke za kockanje, doduše samo polovica je sačuvana napravljena od životinjske kosti vjerojatno, te ovih žetončića koji su isto tako služili pri nekakvoj igri, kazao je Nakić.
Među odbačenim krhotinama pronađena je i kamena ploča za prikupljanje kišnice.
– Vjerojatno je služila ne u ovaj cisterni, nego drugim cisternama na Mihovilu, a to znamo zato što se po njoj se hodalo i bila je izložena vanjskim i vremenskim uvjetima, dodao je Pavić.
Arheološka kampanja financira se novcem EU-a iz projekta “Fortic”, a u planu je i obnova prostorije iznad cisterne.
– Ovdje je zamišljeno da izložimo dio građe koja je tu i pronađena. Naravno, u suradnji s Muzejom grada Šibenika koji također čuva dio građe koja je pronađena na ranijim arheološkim istraživanjima, rekla je ravnateljica JU Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić.
Pa će sveti Mihovil, pod čijim se “budnim” zidinama razvijao Šibenik, nakon virtualnog, dobiti i prvi “živi” postav povijesnih dragocjenosti.