ZABRANA KAO RJEŠENJE?

U Splitu istraživali utjecaj duhanskog dima na nepušače u noćnim klubovima

Stručnjaci Sveučilišta u Splitu proveli su istraživanje koje je pokazalo značajan porast razine nikotina u krvi kod nepušača izloženih duhanskom dimu u noćnim klubovima. Rezultati upućuju na veći rizik od štetnih učinaka duhanskog dima na ovu skupinu, navodi se u radu objavljenom u posljednjem broju časopisa Arhiv za higijenu rada i toksikologiju.

Naši nalazi pokazuju da čak i trosatna izloženost pasivnom pušenju može značajno povećati razinu nikotina i njegovih metabolita u urinu, što ukazuje na izloženost drugim štetnim tvarima duhanskog dima – kažu Antonia Zečić, Bernarda Vazdar, Livia Slišković i Davorka Sutlović u zaključku istraživanja objavljenom u posljednjem broju časopisa Arhiv za higijenu rada i toksikologiju.

Detalji istraživanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 22 sudionika iz Splita i Kutine, među kojima je bilo 17 nepušača i pet pušača, prosječne dobi 24 godine. Uzorci urina sudionika prikupljeni su dvaput – prije odlaska u noćni klub te nakon prosječno 190 minuta provedenih u klubu, uz dodatnih šest sati sna.

Rezultati su pokazali povećanje koncentracija nikotina, kotinina i 3HC-a (tri-hidroksi-kotinina) kod svih sudionika.

Nikotin:
To je glavna kemijska tvar u duhanskom dimu koja izaziva ovisnost. Nikotin se brzo apsorbira u krvotok i prelazi u mozak, gdje stimulira živčani sustav. Njegova prisutnost u tijelu pokazuje direktnu izloženost duhanskom dimu.

Kotinin:
Kotinin je primarni metabolit nikotina koji nastaje kada jetra razgrađuje nikotin. Njegova razina u tijelu koristi se kao pouzdan pokazatelj izloženosti duhanskom dimu, jer ostaje prisutan duže od nikotina. Za razliku od nikotina, kotinin omogućuje preciznije praćenje razine izloženosti duhanskom dimu u posljednjih nekoliko dana.

3HC (tri-hidroksi-kotinin):
Ovaj spoj je sekundarni metabolit nikotina, a njegova važnost leži u tome što pruža dodatne informacije o metabolizmu nikotina u tijelu. Konkretno, omjer kotinina i 3HC-a koristi se za mjerenje brzine metabolizma nikotina u pojedinaca. To znači da 3HC može pokazati ne samo koliko je osoba bila izložena duhanskom dimu, već i kako njezin organizam procesira nikotin.

Iako su pušači zabilježili apsolutno veće poraste u koncentracijama ovih spojeva, relativni porast bio je značajniji kod nepušača.

  • Nepušači:
    • Nikotin: porast od 20.05 ng/mL
    • Kotinin: porast od 18.7 ng/mL
    • 3HC: porast od 16.18 ng/mL
  • Pušači:
    • Nikotin: porast od 177.24 ng/mL
    • Kotinin: porast od 285.31 ng/mL
    • 3HC: porast od 342.83 ng/mL

Omjeri porasta koncentracija također su otkrili zanimljive razlike. Kod nepušača, razina nikotina povećala se 14.74 puta, dok je kod pušača porast iznosio 20.85 puta. Slično, kotinin je kod nepušača porastao 1.86 puta, a kod pušača 2.41 put. Zanimljivo, razina 3HC-a bila je viša kod nepušača – 3.80 puta u usporedbi s 2.48 puta kod pušača.

Zašto je važan 3HC?

Razina 3HC-a može ukazivati na to koliko brzo ili sporo tijelo razgrađuje nikotin, što je važno za razumijevanje individualnih razlika u osjetljivosti na duhanski dim. U ovom istraživanju, veći porast 3HC-a kod nepušača u usporedbi s pušačima (3.80 puta naspram 2.48 puta) može ukazivati na to da nepušači brže metaboliziraju nikotin kada su izloženi duhanskom dimu. Ove informacije pomažu istraživačima da dublje razumiju zdravstvene rizike pasivnog pušenja, jer brža razgradnja nikotina može značiti i veće stvaranje drugih potencijalno štetnih spojeva u tijelu.

Ukratko, dok su nikotin i kotinin korisni za mjerenje same razine izloženosti duhanskom dimu, 3HC omogućuje uvid u to kako tijelo reagira na tu izloženost, čineći ga ključnim pokazateljem za razumijevanje dugoročnih zdravstvenih učinaka pasivnog pušenja.

Ograničenja istraživanja

Istraživači ističu određena ograničenja ovog istraživanja, prvenstveno zbog relativno malog uzorka sudionika i činjenice da se istraživanje nije moglo provesti u strogo kontroliranim uvjetima. Unatoč tome, klasificiraju ga kao pilot-istraživanje koje pruža temelj za daljnje analize. Rezultati su, kažu, nedvosmisleno pokazali značajan porast izloženosti štetnim tvarima iz duhanskog dima kod nepušača koji posjećuju noćne klubove, što povećava rizik od negativnih zdravstvenih učinaka za ovu skupinu.

Posebno upozoravaju na nalaze Američkog društva inženjera grijanja, hlađenja i klimatizacije (ASHRAE), prema kojima ventilacija prostora, nije dovoljna da u potpunosti eliminira izloženost duhanskom dimu. Prema tom stručnom tijelu, jedini učinkovit način zaštite od pasivnog pušenja jest potpuna zabrana pušenja u noćnim klubovima i sličnim prostorima.

Autori naglašavaju potrebu za podizanjem svijesti o zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja, posebice među osobama koje redovito posjećuju noćne klubove, gdje je izloženost duhanskom dimu često neizbježna.

POSLJEDNJE DODANO: