Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60f8556b6f52df71e48b45b6/80
Foto: Pixabay

Otkriveno koji će hrvatski simboli krasiti kovanice eura, odabran i prijedlog građana

Komisija je gledala i glasove oko 50.000 građana koji su sudjelovali u online anketi u kojoj su prijedloge ocjenjivali na skali od 1 do 5 to jest, ocjenama u rasponu od "uopće mi se ne sviđa" do "najviše mi se sviđa"
Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, i o čemu će Vlada donijeti zaključak. Predloženi motivi su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni na sljedeći način: na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.

Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti. Ključno je bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo kroz opće prihvaćene simbole, velikane, kulturne ili prirodne znamenitosti, izume ili povijesna zbivanja. Važno je i da postoji prepoznatljivost motiva kao hrvatskog u međunarodnom okružju te je bitna i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica, kao i činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima. Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i u istovremenom emocionalnom povezivanju tradicije s novim valutom, eurom.

I građani sudjelovali u odabiru

Osim toga, u svojoj finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Svoje ocjene u web anketi dalo je gotovo 50 tisuća građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti na skali ocjena od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od "uopće mi se ne sviđa" do "najviše mi se sviđa"). Također su mogli predložiti po jedan dodatni motiv (slobodni prijedlog) u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.

Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive. Građani su iznijeli više od 11000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2599 građana, što čini više od 20% svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio dva i pol puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog (vidi listu na kraju priopćenja).

U okviru istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana najveću prosječnu ocjenu je dobila šahovnica, potom slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi svega 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.

Na temelju odabranih motiva Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura.

Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura Hrvatska narodna banka sredinom listopada ove godine poslat će Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.

Podsjetimo, Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura. Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.

Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.

Detalje procedure odabira nacionalne strane eurokovanica možete saznati ovdje.

Lista motiva/prijedloga građana u web anketi koji su dobili od 100 glasova naviše:

  • Nikola Tesla – 2599 glasova; 22,8% od svih glasova
  • kravata – 1063 glasa; 9,3% od svih glasova
  • vukovarski vodotoranj – 419 glasova; 3,7% od svih glasova
  • hrvatski pleter – 358 glasova; 3,1% od svih glasova
  • pas dalmatiner – 311 glasova; 2,7% od svih glasova
  • vučedolska golubica – 276 glasova; 2,4% od svih glasova
  • Plitvička jezera – 223 glasa; 2% od svih glasova
  • pulska Arena – 210 glasova; 1,8% od svih glasova
  • Franjo Tuđman – 143 glasa; 1,3% od svih glasova
  • hrvatski grbovi – 136 glasova; 1,2% od svih glasova
  • kralj Tomislav – 127 glasova; 1,1% od svih glasova
  • zagrebačka katedrala – 123 glasa; 1,1% od svih glasova
  • Luka Modrić – 100 glasova; 0,9% od svih glasova
hr Wed Jul 21 2021 19:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ff080c6f52dfb1ea8b4583/80
Foto: Nova TV

HDZ i dalje na prvome mjestu, ali SDP više nije druga stranka u državi!

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto

HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana "zacementiran" na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto. - rezultat je novog Crobarometra Nove TV.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonu na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto.

Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7.7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica. 

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7.6 posto.

Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže, s rejtingom od 2.8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1.6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1.2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6.8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0.9 posto, IDS 0.9 posto, SDSS je na 0.4 posto, a HSLS na 0.2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao. 

Vlada i Milanović gube potporu

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto. 

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto. 

Rad predsjednika Milanovića ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava. Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji

Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana, dok njih 23 posto o njemu misli negativno. 

Zoran Milanović tako je "svrgnut" s trona i sada je drugi, s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno. 

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno. O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno. Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno. 

I na kraju, Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam. 

Vodeći političari u tri vodeće stranke

HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor, s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković, koji imaju potporu od 64 posto, te Peđa Grbin, koji je treći izbor birača Možemo, s 52 posto. 

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor, s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto. 

Najveći problem nezaposlenost

Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17.9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16.7 posto građana najveći problem, potom korona s 12.2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11.6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8.2 posto ispitanika.

Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2.65, slijedi vlada s trojkom ili 2.51 i na kraju hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2.13. 

hr Mon Jul 26 2021 21:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6050ac376f52dfd5058b45c9/80
Foto: DalmacijaNews

Mamić iz BiH vuče konce u HNS-u: "Šuker ne može više biti predsjednik"

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade

Godinama se o tome govorilo, a sad je "iscurila" snima koja to potvrđuje. Dnevnik Nove TV u posjedu je snimke u kojoj Zdravko Mamić razgovara s aktualnim i bivšim vodećim ljudima HNS-a.

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade. Dvije države jedna telefonska veza - ona sa Zdravkom Mamićem!

- Jedino uporište gdje ja znam da uvijek mogu bez obzira kakav sam i što sam napravio, Zdravko, moj Zdravko. Znam da mi neće okrenut leđa, znam. - poručuje Srebrić.

- Nikad u životu, ali nikad u životu. - odgovara mu Mamić, a Srebrić kratko nastavlja: "Sine moj".

Ovo je tek dio razgovora kojeg je Zorislav Srebrić vodio s Mamićem. Bivši Dinamov čelnik nezadovoljan je suđenjem za klub iz Maksimira na nekim utakmicama, ali i vodstvom HNS-a.

- Počnite mijenjati odnos u Savezu, Šuker ne može bit više predsjednik. Šuker ne može bit više predsjednik - završena priča. I to je nedopustivo. U tom filmu više Zdravko ne sudjeluje i ja rastem iz dana u dan. I ja rastem, dolazim pameti i s iskustvom i tako dalje, prema tome, prema tome, neću dozvolit da ono što ste vi stvarali, što sam ja stvarao, što su drugi stvarali da klošari okrutni rasturaju. Dobro znate o čemu ja pričam! Prema tome, to je poziv, gospodo, mijenjajte nešto, poduzimajte, jer će vas otpuhnut bura! - rekao je Mamić u snimljenom telefonskom razgovoru.

Ne negira pozive

Srebrić te pozive ni ne negira. Kaže - analizirali su utakmice. Uvjerava da Mamić preko njega nije mogao kadrovirati u HNS-u.

- Nisam član upravljačkih tijela ili eventualno izvršnih, nego samo član ureda, a to znači i izvan sfere takvih događanja. - kazao je Zorislav Srebrić, bivši tajnik HNS- a i savjetnik Davora Šukera u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov.

Bivši dugogodišnji HNS-ov tajnik, danas je savjetnik Davoru Šukeru. Na pitanje novinarke tko koga zove, Srebrić odgovara: "U pravilu ja njega pozovem, ništa on mene ne zove, niti bi u smislu nekih posebnih instrukcija, a kamoli zahtjeva, to decidirano mogu reći da nije bilo nikakvih zahtjeva". Navodi da Mamić nema utjecaja na njega.

Marijan Kustić, jedini kandidat za Šukerovog nasljednika, za kontakte s Mamićem, uvjerava, nije znao. I nekoliko dana do skupštine HNS-a - ne želi ulaziti u njihovu pozadinu.

Zna se koja tijela odlučuju o čemu, definitivno mislim da ne bi htio komentirati ima li netko ili ne utjecaja, rezultati se vide. - poručuje Kustić, izvršni direktor HNS-a i ponavlja da mamić ne vuče konce iz BiH.

Ne prelazi preko nedosuđenog penala

Snimka otkriva da Mamić ne prelazi ni preko nedosuđenog penala za Dinamo u studenom prošle godine u susretu s Osijekom.

- Ja sam prepoznao prvo u Osijeku, kad onaj četvrti najbolji sudac, onaj splitski, kako se zove? - rekao je Mamić. "Strukan, da", navodi Srebrić.

- Kad ne dosudi penal za Dinamo i čak kad ga zove onaj iz VAR sobe on odbije ić' gledat, razumijete? Šta ovaj radi, razumijete, jer je nemoguće da taj dečko koji je čak sklon Dinamu... - navodi Mamić.

- Da, da! - odobrava mu Srebrić.

- Da ovako ovaj, razbojnički ide gledati da ne sudi, on nema tamo šta gledati, ali on čak ide gledati razbojnički, ne, ne, ne, ne sudi, razumijete. - nastavlja Mamić.

Mamić tu ne staje: "Ja sam previše iskusan da ne bi vidio da (...), jer ovo je rukopis, ne nogometnih djelatnika. Nego nogometni djelatnici koji imaju pištolj na sljepoočnici i izvršavaju mafijaške naredbe". Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Mon Jul 26 2021 20:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b681f4acb557a25498b4b56/80

Imotski - korona free: Već dva tjedna gradić u Zagori bez oboljelih

Na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste
Imotski, grad bez koronavirusa. Već 15-ak dana ondje nema nijednog zaraženog niti je itko u samoizolaciji. I zanimanje za cijepljenje je veliko. Imotsko područje posljednjih godina prepoznato je i na turističkoj karti, posebno po brojim luksuznim vilama koje su, za razliku od lani, ove godine dobro popunjene.

- Mi smo cijepili 11 i pol tisuća ljudi. Registrirali smo 2 i pol tisuće osoba koje su preboljele covid. To je negdje oko 75 posto pučanstva Imotske krajine je imuno na covid 19. Radnici iz Njemačke su taj običaj donijeli u Imotsku krajinu, tako da su se nastavili cijepiti. Susjedi su vidjeli da se oni cijepe i to je jedan od glavnih razloga zašto u Imotskom nemamo jak antivakcinski pokret i puno ljudi se želi cijepiti. - rekao je za HRT Joško Maras, epidemiolog NZJZ SDŽ ispostava Imotski.

- Imali smo organizirana dva javna cijepljenja. Dosta ljudi je cijepljeno prvom dozom pa možemo zaključiti da se cijepljenje i dalje nastavlja, rekla je Ana Marija Radeljić, načelnica Stožera civilne zaštite i zamjenica gradonačelnika Imotskog.

Svi znaju poručuju struka da se stanje u nekoliko dana može promijeniti. Zato na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste.

Svaki dan imamo 30, 40 ljudi. U zadnje vrijeme su mlađi ljudi, a prije je u prvom redu bilo više starijih osoba, rekla je Sanja Validžić, NZJZ SDŽ.

Cijepljenje i pridržavanje mjera jedini je način da Imotska krajina zadrži ovaj izazovan naslov - korona free područja.  
hr Mon Jul 26 2021 17:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60cb938d6f52df05af8b4615/80
Foto: Dalmacija News

Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja postaje prošlost? Ministar Ćorić popustio pod Buljevim pritiscima

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran
Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja u dogledno vrijeme postat će prošlost, izgradnja kanalizacijskog sustava projektnog imena "Aglomeracija Sinj" ide dalje nakon što je gradonačelnik Miro Bulj danas sjeo za isti stol s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem.

I dok su gradske vlasti još 2012. godine govorili o projektu koji će garantirati civilizacijski iskorak za Cetinski kraj, kroz godine su izjave skupljale prašinu, a otvoreni kanali kroz ulice punili su se fekalijama koje su, dodatno, nepročišćene tekle laterarnim kanalom kroz Sinjsko polje. Kanalom koji je otežavao  život mještana Brnaza, Turjaka, ali i svih onih koji vodu piju iz Cetine.

I kad je trebalo "zasukati rukave" i stvari dovući do kraja uz pomoć europskih sredstava, pogriješilo se u početnim koracima - cijene tvrtki koje su se prijavile za izvođače bile su više od duplo veće od procijenjenih vrijednosti. Prvi puta kroz natječaj za cijeli projekt, a vrtoglavi iznosi razlike stvarnosti i zamisli dogodile su se i u drugoj javnoj nabavi za koju su odvojeni segmenti cijele kanalizacijske priče.

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran.

- Radi se o dijelovima 1 i 3, a grupa poslova broja 2 će ići u dodatnu analizu, dopunu studije pa će se odlučiti hoće li se i ona financirati europskim sredstvima. Ako to ne bude moguće, financirat će se državnim novcima - kaže Bulj.

Na sastanku je bio državni tajnik Mario Šiljeg, predstavnici Hrvatskih voda - generalni direktor Zoran Đuroković, zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović i Voditeljica sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU Fani Bojanić te direktor Vodovoda i odvodnje Cetinske krajine Milan Smoljo, kao i voditelji projekta Darko Jukić i Petar Peroš.
hr Mon Jul 26 2021 16:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .