Izvedbe opere Mila
Gojsalića Jakova Gotovca koje nisu bile održane ranije ovog mjeseca, na
programu su Hrvatskog narodnog kazališta Split 2., 4. i 6. svibnja. Naime, zbog
iznenadne bolesti solista, premijera 10. ožujka nije nastavljena nakon prvog
čina, a zbog istog razloga nisu odigrane ni predviđene dvije reprizne izvedbe.
Tako će se ponovljena premijera održati 2. svibnja, a sljedeće izvedbe 4. i 6.
svibnja, sve s početkom u 20 sati.
Kupljene ulaznice i
pretplatnički kuponi za neodržane predstave u ožujku vrijede za nove svibanjske
izvedbe. S ulaznicama i pretplatničkim kuponima (ciklus Premijerna pretplata 1)
za premijernu izvedbu 10. ožujka gledatelji mogu ući na ponovljenu premijeru 2.
svibnja, ulaznice (i kuponi ciklusa Premijerna pretplata 2) za 12. ožujka
vrijede za izvedbu 4. svibnja a one za neodržanu izvedbu 14. ožujka (Premijerna
pretplata 3) vrijede za 6. svibnja. Gledatelji kojima novi datumi ne
odgovorajau mogu na blagajni kazališta mijenjati svoje neiskorištene ulaznice
za druge izvedbe po vlastitom izboru ili ostvariti povrat uplaćenog novca.
Maestro Ivo Lipanović
dirigirat će izvedbama Gotovčeve povijesne glazbene drame koja slavi junaštvo
legendarne poljičke heroine Mile Gojsalić, a redatelj je Ozren Prohić. U
naslovnoj ulozi na premijeri debitira mezzosopranistica Terezija Kusanović dok
na izvedbi 6. svibnja u istoj ulozi debitira mezzosopranistica Irena Parlov.
Ostali protagonisti su:
bas Ivica Šarić u ulozi Milinog oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, u ulozi
Milina vjerenika vojvode Petra Kulišića izmjenjivat će se tenori Domagoj
Dorotić i Stjepan Franetović, a uloga zloglasnog turskog vojskovođe Topan-paše
povjerena je basu Ivici Čikešu, nacionalnom opernom prvaku. Nastupit će i Marko
Lasić u ulozi Jure Kulišića, Mate Akrap i Božo Župić kao Kolumbat, te Goran
Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban, Matej Predojević Petrić,
Joško Tranfić i Vinko Maroević uz ostale soliste, Zbor, Orkestar i Balet
splitskog kazališta. Ulogu Guslara u prologu opere tumačit će dramski prvak HNK
Split Filip Radoš.
Sam operni sadržaj
temelji se na povijesnim događajima iz 17. stoljeća, kad su se stanovnici
Poljica, nezavisne pučke samoupravne kneževine koja se nekoliko stotina godina
prostirala između Splita i Omiša pod Mosorom, povukli u brda pred turskom
najezdom. Kako bi omogućila pobjedu svom narodu, Mila Gojsalića, kći poljičkog
kneza Ivana, prividno pristaje postati žena turskog vojskovođe Mehmeda
Topan-paše. Ona se kao narodna junakinja žrtvuje, te u samom središtu turske
vojske, u glavnom stanu, baca goruću baklju te i sama pogiba u eksploziji.
Mila Gojsalića važan je
doprinos hrvatskoj opernoj literaturi, ponajviše zato što je u njoj Gotovac
posegnuo za junačkim likovima iz naše prošlosti i tako i na opernu pozornicu
donio tematiku blisku domaćoj glazbenoj publici.