Uz napomenu da je povjerenje Andreju Penkoviću dao 91 od ukupno 151 zastupnika, uz 45 glasova protiv, te troje suzdržanih, naglašava se da je novi hrvatski premijer dobio i potporu zastupnika manjinskih zajednica, a među tih osam glasova su i glasovi tri srpska zastupnika. Kao novinu u odnosu na prethodnu vladu, mediji su istaknuli veći broj portfelja.
“Među 20 ministara nema dosadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića i ministra vanjskih poslova Mira Kovača, koji se vezuju uz radikalniju, desnu struju u HDZ”, navodi TV N1, što konstatira i Radio-televizija Srbije.
“Novi premijer pokazao je da želi drugačiju vladu, prije svega odlukom da iz svog tima izostavi dosadašnjeg ministra kulture, kontroverznog Zlatka Hasanbegovića, koji je javnosti najpoznatiji zbog izjava da je antifašizam ‘floskula’, te izjava kojima je veličao ustaštvo. U Plenkovićevom timu nema ni dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Mire Kovača, koji je također povezan s desničarskom strujom u HDZ-u”, prenosi Radio-televizija Srbije izvješće agencije Beta iz Zagreba.
Navodi se i da Plenkovića kritiziraju udruge ratnih veterana i konzervativne organizacije zbog odluke da čelnu poziciju resora kulture umjesto kontroverznom i osporavanom Hasanbegoviću, povjeri članici Upravnog odbora Hrvatskog audio-vizualnog centra (HAVC) Nini Obuljen Koržinek.
Za budućeg šefa diplomacije Davora Ivi Stiera beogradski mediji navode da je “jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika” i dosadašnji zastupnik u Europskom parlamentu.
Više pozornosti dobio je i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, za kojeg se kaže da je “u dijelu medija i stručne javnosti prozvan zbog navodnih afera”.
Kao ključni ciljevi vlade istaknuti su “ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova”, uz “razvojni skok” koji je, po Plenkovićevim riječima, Hrvatskoj potreban u sljedećih 12 mjeseci.
Na unutarnjepolitičkom planu izdvojen je još i najavljeni dijalog s predstavnicima nacionalnih manjina, te namjera Vlada Hrvatske da promovira “uvažavanje, suradnju i solidarnost s ciljem pune zaštite manjinskih prava”.
Među vanjskopolitičkim ciljevima beogradski mediji istaknuli su potporu BiH i drugim državama jugoistočne Europe na eurointegracijskom putu.