Država će dati 9300 eura po vozilu koje vlasnik potom ne
smije prodati dvije godine. Iako su vlasnici električnih automobila zadovoljni
uštedama, glavni su problem punionice kojih je malo, često ne rade, a vlasnici
kažu i da su skuplje nego u drugim zemljama.
Država je dala 9000 eura, a 13.000 eura dao je sam Zdenko
Dubovečak. On se već 10 mjeseci vozi na struju. Štedi na gorivu, a servisa
za automobil gotovo da i nema. Prednosti je, kaže mnogo. “Mislim da je značajna
ušteda u odnosu na to koliko sam prešao kilometara – to je sad već 12.000 kuna
uštede u 10 mjeseci. Kad usporedim to s drugim autom koji je dizelaš i malo
veći, sigurno je negdje oko 10 tisuća kuna ušteda.”, rekao je Zdenko za RTL.
Samo lani registrirano je gotovo 1400 novih električnih
automobila. Za sada ih voze tek rijetki, ali u budućnosti bi trebali svi.
-Ako mi baš treba, onda stavim ga i po danu da se puni, ali
najviše po noći. Priključim ga u 21 sat, ujutro je pun i to je to. Koliko mogu
prijeći kilometara ovisi o temperaturi – ovo ljeto sam napravio rekord od 250
kilometara, a deklariran je može prijeći 230, zimi oko 180 kilometara i to ako
je vanjska temperatura 0 stupnjeva. Baterije dosta osciliraju, pojašnjava
Zdenko.
Prilika za kupnju uz pomoć države otvara se i ove godine.
Osim električnih, poticat će se i kupnja hibridnih te vozila na plin i
vodik. Javni poziv za dodjelu subvencija trebao bi biti raspisan do
kraja listopada ili najkasnije u studenom. Umjesto najbržeg prsta,
zadnje dvije godine prijave se podnose preko ovlaštenih trgovaca automobila uz
uplatu akontacije.
-To se pokazalo kao puno učinkovitiji model. Iako su i dalje
limitirana sredstva i ne mogu svi dobiti poticaje, ovako se osiguralo da gotovo
100 posto poticaja bude dodijeljeno i iskorišteno, a ne 40 do 60 posto kao što
je to bilo prije s najbržim prstom, kazao je za RTL Danas Tin Koren,
tajnik udruge “Strujni krug”.
Uz poticaje je moguće kupiti jedno vozilo koje ne smijete
prodati najmanje dvije godine. Najprodavaniji električni modeli su Renault,
Dacia, Tesla i Volkswagen. Na struju već godinama vozi i Igor Kolovrat, inače
stručnjak za e-mobilnost.
-Moje vozilo ima više od 500 konja, ima prijeđenih više od
300 tisuća kilometara. Ako usporedimo to s potrošnjom benzinca od 500 konja, ja
sam uštedio više od 70 tisuća eura samo na benzin, a da ne računam rezervne
dijelove i drugo, govori.
Ipak, postoje i mane. Iako je broj punionica za električne
automobile sve veći, one često zjape prazne.
-Ako morate ići na javne punjače
vi ste nagrabusili jer najčešće ne rade i užasno su skupi – najskuplji u
Europi. Punjači u Hrvatskoj koštaju dva do tri puta skuplje nego oni u
Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, da ne govorim o Norveškoj gdje je većina
javnih punjača besplatna i gdje ne plaćate PDV prilikom kupnje električnog
vozila, niže Kolovrat.