Nedavno objavljeni podaci Eurostata za 2022. godinu bacaju svjetlo na povezanost između razine obrazovanja i subjektivnog siromaštva unutar zemalja Europske unije. U Hrvatskoj, slično kao i u većini drugih članica, postotak stanovništva s nižom razinom obrazovanja koji se smatra siromašnim je visok, što ističe obrazovanje kao ključan faktor u samoprocjeni financijske sigurnosti.
Subjektivno siromaštvo mjeri se na temelju percepcije pojedinaca o njihovim financijskim sposobnostima da pokriju osnovne životne troškove. Ovakav pristup nudi dublji uvid u stvarne životne uvjete ljudi, nadilazeći suhe brojke prihoda i rashoda.
Izvještaj Eurostata ukazuje na širu sliku unutar Europske unije, gdje zemlje poput Grčke, Bugarske i Slovačke prijavljuju izrazito visoke stope subjektivnog siromaštva među manje obrazovanim segmentima populacije. Nasuprot tome, zemlje kao što su Finska, Luksemburg i Švedska pokazuju znatno niže stope, sugerirajući da obrazovne politike i ekonomske strategije imaju značajan utjecaj na dobrobit građana. Hrvatska se na ovoj ljestvici pozicionira srednje, sa značajnim dijelom stanovništva nižeg obrazovanja koji se također smatra siromašnim.
Ovi rezultati naglašavaju važnost obrazovnih reformi kao ključa za osnaživanje građana i poboljšanje ekonomskih uvjeta. Postoji jasan poziv na akciju za razvoj politika koje će omogućiti svjetliju budućnost kroz obrazovanje, što Hrvatska ima potencijal ostvariti.