Otoci Lastovo i Biševo su u procesu evaluacije za
proglašenje Parka tamnog neba, no čini se da bi im veliku smetnju u ovom
procesu mogli raditi ribari koji toliko snažno osvjetljavaju akvatorij za
vrijeme pomrčine mjeseca, da to izgleda upravo ovako, kako je na gornjoj
fotografiji.
Kažu da Lastovo ima najljepše zvjezdano nebo u Europi jer
je udaljeno od obale i svjetlosnog onečišćenja gradova, no u stvarnosti to
izgleda ovako – svaka ova svjetlosna kupola je brodica koja bliješti doslovno
kao jedan cijeli grad! S ovim blještavilom možemo zaboraviti na “netaknuto
noćno nebo”.
Ovaj problem je zapravo moguće riješiti vrlo jednostavno –
obavezom postavljanja sjenila na reflektore, čime bi se ograničila emisija
svjetlosti u okoliš.
Nažalost, u Ministarstvu za tako nešto nema sluha. Za obavezu postavljanja
običnih sjenila, pišu na stranici ljubitelja astronomske fotografije “Mračna
strana svjetla”.
Što se to doista događa u akvatoriju Lastova, pitali smo i
direktoricu tamošnje Turističke zajednice, koja se gorljivo zalaže da ovaj otok
i njegov akvatorij, osim zaštite u svojstvu Parka prirode, dobije i još jedan
nivo zaštite – Parka tamnog neba.
– Najljepše noći su one tamne noći, one bez mjeseca. Takve
noći su naravno najljepše i plivaricama. I kad promatramo s Huma, vidimo 6-7
plivarica obje noći i to stalno. To nije tako tragično za pogled, ali jest za
astrofotografiju Oni naravno ne mogu ući u akvatorij PP, ali imaju toliko jaka
svjetla da osvijetle čitavo nebo, pa se gotrovo ništa ne vidi. Ne susrećemo
toliko često plivarice, ali su gotovo konsantno između Vele Luke i Ublija –
kazala je za Morski HR direktorica TZ Lastovo, Dijana Magdić.
– Ja sam bio u radnim skupinama kad se radio Zakon o zaštiti
svjetlosnog onečišćenja i pravilnicima vezanim za to i pokušali smo objasniti
Ministarstvu i održivog razvoja da bi u tom Zakonu trebalo uvrstiti ovu
problematiku, ali nisu željeli nego da se idemo raspravljati s Ministarstvom
poljoprivrede – kazao nam je predsjednik Astronomskog saveza Dorian
Božičević, koji dodaje da od tad nisu bili u komunikaciji s Ministarstvom
poljoprivrede jer su do veljače bili u izradi i drugi pravilnici.
– To nije problem samo Lastova, nego cijelog Jadrana. Iste
scene događaju se i kod mene na Cresu i Lošinju – kaže Božičević.
Kakvo je uopće rješenje ovog problema?
– Pa da se ograniči količina rasvjete ili potpuno ukine.
Morate znati da su do prije desetak godina plivarice za rasvjetu koristile
halogene žarulje, koje troše puno više struje i bili su ograničeni po pitanju
koliko im generatori mogu proizvesti električne energije i koju količinu
halogenki imaju. Od kad se pojavila led rasvjeta, koja troši i do 90 posto
manje struje, plivarice sada praktički svijetle devet puta više nego prije –
pojašnjava jedan od problema i nastavlja:
– Drugi problem je što koriste rasvjetu od 6500 K (kelvina),
koja je bijelo-plava, te ona svijetli ne samo u more, već i u horizont.
Rješenje bi bilo smanjiti količinu te rasvjete, odnosno ograničiti koliko luxa
i Lumena smiju uopće isijavati, te ograničiti na 3000 K, jer je tako propisano
i za javnu rasvjetu u zakonu, te drukčije orjentirati rasvjetu, da ne svijetli
uokolo, već samo njima gdje treba za ribu u more.
– Nedavno sam razgovarao s jednim ribarom iz Španjolske,
koji uopće više ne idu u ribolov noću pomoći umjetnog svjetla, već idu u dnevni
izlov plave ribe, jer na plivaricama imaju sofisticiranu eho-sonder opremu.
Uopće više ne love noću! Mi smo očito ostali na nekakvim starim tehnikama, a
postoje i druge tehnologije – kaže Božičević.
– Prije više godina sam ovo spomenuo Upravi za ribarstvo, a
oni kažu “Sve je po zakonu”.
Naravno da jest po
zakonu, ali onom starom, koji se, kako i sami kažete, unatoč tehnologiji nije
promijenio. No je li u međuvremenu Uprava za ribarstvo reagirala u ijednom
dokumentu ili komunikaciji s vama na ove probleme?
– Ne, nije! Ima više godina da smo spomenuli ovaj problem –
kazao nam je predsjednik Astronomskog saveza Dorian Božičević i
zaključuje da će upravo zbog toga njegovo društvo, ali ne samo oni, već i
parkovi prirode i nacionalni parkovi krenuti s inicijativom da se ovo konačno
riješi.
– Nije samo problem svjetlosno onečišćenje za astronome i
izlov ribe. Problem jako utječe i na ptice u okruženju otočkih parkova.
Božičević smatra da ovo neće utjecati na hrvatsku prijavu za
proglašenje Parka tamnog neba na Lastovu. No, da bi bili dosljedni onome što
želimo zaštititi, odgovorni se moraju najprije dozvati pameti i shvatiti da
njihovi pravilnici moraju hvatati korak s tehnologijom i zaštitom prirode svoje
zemlje.