Hrvatska u jesen ulazi s rekordnim podacima o zaposlenosti i povijesno niskom stopom nezaposlenosti od 4,6%, a tržište rada dodatno podupiru strani radnici i umirovljenici koji čine 44% svih novih zaposlenih. Prema novim podacima, Hrvatska je u jesen ušla s rekordnom zaposlenošću od milijun i 740 tisuća osoba, što predstavlja povijesni maksimum, a stopa nezaposlenosti od 4,6% najmanja je u modernoj povijesti zemlje. Uzlet zabilježenog zapošljavanja je u gotovo svim sektorima, a zapošljavanje stranih radnika i umirovljenika pokazalo se ključnim u pokrivanju potreba za radnom snagom, prenosi Poslovni hr.
Naime, u posljednje tri godine u Hrvatskoj zaposlenost je povećana za 175 tisuća radnih mjesta, a čak 44% tih novih radnih mjesta popunjeno je stranim radnicima. Na dodatnih 16% novozaposlenih mjesta nalaze se umirovljenici, što znači da gotovo svaki drugi novozaposleni radnik dolazi iz jedne od te dvije skupine.
Najviše zapošljava građevinski sektor
Građevinski sektor, jedan od glavnih pokretača novog zapošljavanja, zapošljava približno 150 tisuća ljudi, dok se stranci procjenjuje na čak 40% radne snage u ovom sektoru. Prosječna neto plaća u građevini iznosi oko tisuću eura, a sektor je jedan od rijetkih u kojem su prava radnika u potpunosti regulirana granskim kolektivnim ugovorima. Oni jamče standardizaciju prava za sve zaposlene, a najavljena je i proširena primjena kolektivnih ugovora na sektore poput trgovine, ugostiteljstva i drvne industrije, u skladu s direktivama Europske unije.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je sektor trgovine, s otprilike 250 tisuća zaposlenih, prestigao prerađivačku industriju kao najveći poslodavac u zemlji. Sektor prerađivačke industrije, kao i trgovina, bilježi snažan porast broja zaposlenih, dok građevinski sektor posljednjih godina privlači sve veći broj radnika, zahvaljujući obnovi nakon potresa i velike infrastrukture.
Dugoročne prognoze ostaju pozitivne
Hrvatska narodna banka (HNB) predviđa da će se rast zaposlenosti nastaviti i idućih godina. Očekuje se otvaranje dodatnih 40 tisuća radnih mjesta u 2025. godini, uz godišnji rast zaposlenosti od 2%. Iako će rast plaća usporediti u odnosu na prethodnu godinu, HNB očekuje nominalni rast prosječne plaće između 7 i 8 posto godišnje. Tako su u rujnu 2024. prosječne neto plaće u Hrvatskoj iznosile 1324 eura, dok je medijalna plaća iznosila 1134 eura.
Ovaj uzlet zaposlenosti donio je i promjene u strukturi radne snage; sve veći broj zaposlenih dolazi iz inozemstva, dok sektor zdravstva i socijalne skrbi, javna uprava, obrana te sektor umjetnosti bilježi rast od 4-5%. Nasuprot tome, poslovanje nekretninama i industrijski sektor bilježi pad broja zaposlenih, kao i financijski sektor koji bilježi smanjenje od 0,5%.Strukturne promjene na tržištu rada odražavaju se i kroz prilagodbe u sektorima koji su suočeni s manjom radnom snagom ili smanjenom potražnjom, ovisno o njihovoj ulozi u ukupnom gospodarstvu. Rastući troškovi i promjene u europskoj industrijskoj sceni, posebno u Njemačkoj i Italiji, također se osjećaju u domaćim industrijama, što je dodatno povećalo potražnju za radnicima.
Unatoč izazovima, pozitivni trendovi u trgovini i građevini, zajedno s optimističnim prognozama Hrvatske narodne banke, naglašavaju da bi rast zaposlenosti trebao ostati stabilan u nadolazećim godinama, potaknut priljevom stranih radnika i sve većom potražnjom za radnom snagom