U posljednjih nekoliko desetljeća površine posidonije u Sredozemlju, pa tako i u Hrvatskoj, su se smanjile za više od 30 posto, a te livade nekad pune života sada postaju pustinje.
Najveći problem je sidrenje, zato je Splitsko – dalmatinska županija prva u Hrvatskoj izradila Plan rasporeda nautičkih sidrišta na svom području, a tako će se istodobno pomiriti očuvanje prirode kao i prihodi iz turizma.
Kada sidro zaore po posidoniji ono je čupa s korijenom i tako zauvijek uništava pluća Sredozemlja. Cijelo desetljeće je potrebno da se obnovi jedna livada, a posaditi se ne može.
– Jedna od mjera očuvanja inače u Europi za natura stanišne tipove, osobito posidoniju, je uređenje ekološki prihvatljivih trajnih sidrišta i to je ta mjera koju ćemo primijeniti kroz Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije. I bit ćemo prvi koji ćemo na taj način utjecati na investitore da oni to ugrade kao jednu obavezu prilikom ishodovanja lokacijske dozvole, kazala je za HRT Jelena Kurtović Mrčelić, oceanografkinja Javne ustanove More i krš Splitsko-dalmatinske županije.
– To je izvrsna stvar za posidoniju, mi danas smatramo da je sidrenje glavni razlog uništavanja posidonije. Ako znamo da posidonija raste iznimno sporo, gotovo manje od 1 centimetar godišnje raste njezino stabalce, svako uništavanje je ireverzibilni proces u trajanju ljudskog vijeka, rekao je Ante Žuljević, biolog na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split.
U županijskom planu jasno su određeni položaj, površina i najveći broj plovila za 69 potencijalnih sidrišta. Posebno se vodilo računa o mjestima gdje raste posidonija – ta endemska strogo zaštićena biljka dom je mnogim morskim vrstama, a plaže i obale štiti od erozije.
Zato upravo ovaj plan rasporeda sidrišta je osnovni dokument koji će nam zadati naše ponašanje u budućnosti, ali isto tako usmjeriti investitore koji u startu znaju zapravo o kakvom području se radi, kakve tehničko tehnološka rješenja moraju ponuditi i što zapravo uopće trebaju napraviti da bi ishodili lokacijsku dozvolu i sutra se natjecali za samu koncesiju, istaknula je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko- dalmatinske županije.