U rujnu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je milijun i 531 tisuću putnika, što je za 11,5% više nego u rujnu 2022., kada je ostvaren promet od 1 373 tisuće putnika.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 507 tisuća putnika, što je porast od 14,8% u odnosu na rujan 2022., kada su prevezene 442 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Zagreb, s 368 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 13,9% u odnosu na rujan 2022., kada su prevezene 323 tisuće putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 353 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 5,5% u odnosu na rujan 2022., kada je promet iznosio 335 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 199 tisuća putnika, što je porast od 9,0% u odnosu na rujan 2022., kada je promet iznosio 183 tisuće putnika. U rujnu 2023. u odnosu na rujan 2022. najveći porast prometa putnika, 238,7%, ostvarila je zračna luka Osijek.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 314 tisuća putnika, što je za 12,3% više u odnosu na rujan 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 276 tisuća prevezenih putnika, što je za 3,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Poljske, s 99 tisuća prevezenih putnika, što je za 27,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u rujnu 2023. iznosio je 15 177, što je porast od 6,2% u usporedbi s rujnom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 14 287.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u rujnu 2023. iznosio je 893 tone, što je pad od 0,7% u usporedbi s rujnom 2022., kada je promet tereta iznosio 899 tona.
U razdoblju od siječnja do rujna 2023. u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,5%, a promet putnika za 16,6%, dok je promet tereta pao za 5,6%.