Europska komisija će danas u
sklopu preporuka za svaku zemlju članicu EU-a dati ocjenu plana hrvatske
vlade za smanjenje proračunskog deficita, koji se 2016. godina treba
svesti ispod tri posto BDP, te ocjenu o tome vode li hrvatski reformski
programi smanjenju makrokonomske neravnoteže.
Europska
komisija će objaviti preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s
ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za
rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol
dana.
Preporuke koje Komisija upućuje zemljama članicama dio su
Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika, koji
je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo
reagirati prije nego što kriza ne poprimi šire razmjere. Nepoštivanje
preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i “zamrzavanje”
sredstava iz europskih fondova.
Države članice preporuke moraju ih uzeti u obzir pri izradi proračuna i reformskih programa za 2015. godinu.
Hrvatska je od siječnja ove godine u Postupku prekomjernog
deficita, a u ožujku je Komisija utvrdila i postojanje prekomjerne
makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj i u još dvije zemlje članice.
Stoga će Komisija danas dati ocjenu plana hrvatske vlade za
smanjenje proračunskog deficita, koji se 2016. godina treba svesti ispod
tri posto BDP te vode li reformski programi k smanjenju makrokonomske
neravnoteže.
Vlada je u travnju usvojila paket mjera za smanjenje
proračunskog deficita za daljnjih 0,4 posto BDP-a, ili za 1,3 milijarde
kuna, a koji obuhvaća povećanje trošarina na motorne benzine i dizelska
goriva, povećanje naknada vezanih za telekomunikacijske usluge,
smanjivanje subvencija za poljoprivredu i gospodarstvo te smanjenje
investicija u cestogradnju.
Po preporukama Europske komisije, Hrvatska u ovoj godini
proračunski deficit mora smanjiti za 2,3 posto BDP-a. Rebalansom
proračuna iz ožujka smanjenje je bilo na razini od 1,9 posto BDP-a, pa
su bile potrebne dodatne mjere od 0,4 posto BDP-a.
Po preporukama koje je Komisija objavila u prosincu prošle
godine, a ECOFIN prihvatio u siječnju, Hrvatska bi ove 2014. trebala
smanjiti deficit na 4,6 posto, 2015. godine na 3,5 posto i 2016. godine
na 2,7 posto BDP-a.
Preporuke Komisije za svaku članicu EU-a temelje se na iscrpnoj
analizi dokumenta koje su Komisiji dostavile sve zemlje članice –
nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije. Hrvatska je
vlada prihvatila 24. travnja i poslala u Bruxelles Nacionalni program
reformi i Program konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. godine.
Preporuke koje u okviru Europskog semestra Komisija upućuje svim
zemljama članicama predstavljaju konkretne, mjerljive ciljeve koji se
realno mogu ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci. S obzirom da su
zemlje članice suočene s različitim izazovima, preporuke su prilagođene
stanju u svakoj zemlji posebno. Preporuke pokrivaju širok raspon tema,
ali su uglavnom usredotočene na strukturne reforme.