Jednodnevni štrajk upozorenja u školstvu održat će se 19. ožujka, ali sindikati poručuju da tu ne namjeravaju stati. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod najavljuju nastavak aktivnosti dok se ne postigne dogovor s Vladom.
-Ovim štrajkom započinjemo, ali ne znamo s kojom vrstom otpora ćemo završiti – to ovisi i o Vladi. Svaki sljedeći štrajk bit će intenzivniji i drugačiji. Što prije započne dijalog o našim opravdanim i izvedivim zahtjevima, prije ćemo zaustaviti svoje aktivnosti, izjavio je predsjednik Preporoda Željko Stipić.
Uz zahtjeve za povećanje osnovice plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka, sindikati traže i nematerijalne promjene koje će poboljšati odgojno-obrazovni sustav.
-Širenjem naših zahtjeva otvaramo prostor za dogovor, a uz dobru volju rješenje bi moglo biti brzo postignuto, istaknuo je Stipić.
Štrajk se preklapa s nacionalnim ispitima za oko 38.000 učenika osmih razreda, a sindikati naglašavaju da već mjesecima pokušavaju postići dogovor s Vladom.
-Jučerašnjom najavom štrajka dali smo četiri dana da se pronađu rješenja kako bi se minimalizirala šteta, rekao je Stipić, dodajući da će način provedbe štrajka varirati među školama.
Upozorio je i na pokušaje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja da umanji značaj sindikalne akcije relativiziranjem nacionalnih ispita.
-Bez obzira na njihove manjkavosti, prema učenicima koji su se pripremali treba pokazati poštovanje, umjesto da se javnost okreće protiv sindikata, naglasio je.
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin istaknuo je kako učitelji, nastavnici, profesori i drugi zaposlenici zaslužuju bolju poziciju u društvu, što se treba odraziti i na njihove plaće. Sindikati također traže da se reforma strukovnog obrazovanja odgodi kako bi se mogla adekvatno pripremiti i provesti.
-Želimo sustav bez manipulacija i zloupotreba te da se koeficijenti izjednače kako bi se osigurala pravednost, rekao je Kroflin, upozorivši da su u reformi koeficijenata iz 2024. plaće u obrazovanju rasle znatno manje od drugih sektora – dok je, primjerice, plaća vojnika porasla 31 posto, policajca 34 posto, a sudaca općinskog suda čak 59 posto, rast plaća učitelja i nastavnika iznosio je tek 14 do 15 posto.
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija naglasio je da njihov cilj nije suprotstavljanje drugim javnim službama, već postizanje pravednijeg položaja za zaposlene u obrazovanju.
-Ne tražimo da se ikome uzme, već samo da nas se vrednuje jednako kao ostale, zaključio je.