Nakon usvajanja izvješće o Karepovcu, druga sjednica Gradskog vijeća o povećanju komunalne naknade počela je u 14,34.
Umjesto 70 lipa po kvadratu u prvoj zoni, nova
cijena, iznosit će 77 lipa. U drugoj zoni 59 lipe, u trećoj 19, te
četvrtoj 17 lipa po kvadratu. Računi će građanima ipak biti manji jer se
više neće plaćati naknada za sanaciju Karepovca. Za stan od 80
kvadrata, umjesto dosadašnjih 103 kune, građani će plaćati oko 98 kuna.
Tonći
Blažević pitao je postoji li neki drugi način na koji se može
nadoknaditi minus koji će u proračunu nastati zbog promjene u
oporezivanju plaća.
– Hvala Bogu da se privremena naknada za
Karepovac ukida. Smatrali smo da će građani barem malo predahnuti bez
obzira na ovo uvjeravanje da će građanima biti bolje iako oni to ne
vide. Ovo je trajni udar na džepove građana. Ovo je na štetu jedinica
lokalne samouprave, to je SDP-ov model. Svjesni smo teškog stanja i
ogromne proračunske rupe. Ona je nenadoknadiva. Mi nećemo pogati u
ovome, ali nećemo ni odmagati i ostat ćemo suzdržani – rekao je Petar
Škorić.
– Da smo mogli donijeti odluku da smanjimo 5 posto
naknadu za Karepovac svi bi rekli da je to super. Morali smo ukinuti naknadu za Karepovac i povećati naknadu. Ovo Vijeće donosi odluku da
građanima 5 posto smanji komunalnu naknadu. U čemu je problem – pitao je Srdjan Gjurković Škorića.
– Zaboravljaju se činjenice da je
privremenom naknadom za Karepovac preplaćen iznos koji je bio namijenjen
za sanaciju.
Pravi razlog za podizanje cijene komunalne naknade je
krpanje proračunskih rupa. Što su dobili nezaposleni, socijala –
odgovorio je Škorić.
– Glasat ću za jer se 13 godina nije dizala naknada i glasat ću za zato što mi sada nešto pokušavamo spasiti – rekao je Podrug.
Dogradonačelnik Goran Kovačević je rekao da stavka komunalne naknade nije dostatna za sve obaveze koje je grad preuzeo. Usvojen je prijedlog o povećanju boda za utvrđivanje komunalne naknade za 10 posto.
RANIJE OBJAVLJENO:
Sjednici
je prisutno 26 od ukupno 35 vijećnika,
dakle postoji kvorum. S koju minuticu kašnjenja
stigli su i šef gradskog
HDZ-a Petar Škorić
te njegov stranački
kolega Ivjekoslav vanišević.
Ne bi se začudili da se
još malo popuni
vijećnica, kišovito
je, problemi s parkingom…
Predsjednik
Gradskog vijeća Boris
Ćurković
naglasio je kako će se
raspravljati o važnoj
temi, tematska sjednica o stanju odlagališta
“Karepovac”, a nazočni
su i predstavnici IGH, Čistoće,…
Uvodnu riječ iznio je
gradonačelnik Ivo
Baldasar.
– Suština je u
dva modela, jedan je nemoguć
za izvesti, mi smo se odlučili
za “izolaciju” jer je to financijski puno isplativije, dok
je potpuno uklanjanje smeća
bilo izuzetno opasno s današnjom
tehnologijom – kazao je Baldasar, dodajući
da je dosad gotov Centar za zbrinjavanje otpada u Lećevici,
danas ne bi raspravljali o ovome.
“Ovo je nadpolitičko pitanje”
–
Naravno, ovo nije politika. Karepovac je nadpolitičko
pitanje – poentirao je Baldasar, prepuštajući
riječ Pavi Zaninoviću,
koordinatoru za sanaciju Karepovca.
Započeo
je Pave čitati izvještaj,
koji je zapravo već u
materijalima za sjednicu pa je vijećnicima
trebala minutica-dvije da “dođu
sebi”, prestanu žamoriti
i skoncentriraju se na izlaganje…
Pave Zaninović uvodno naveo trenutno stanje na Karepovcu i neke
generalne brojke, no svejedno zanimljive o količinama otpada i
svakodnevnom donosu smeća. Ono što bi međutim moglo najviše zanimati
stanovnike u okolini deponija, su neugodni mirisi.
– Intenzivnije se pojavljuju u određenim dijelovima godine i u određenim dijelovima dana, posljedica su postojanja tzv. plinskih bunara kojih trenutno ima više od 30 i koji služe za otplinjavanje tijela odlagališta, a taj problem bi (kao i problem tzv. procijednih voda) trebao biti riješen kroz projekt sanacije odlagališta.
Ante Krželj, pročelnik Službe za imovinskopravne poslove, izgradnju i
geodeziju, govorio je na poziv Pave Zaninovića o imovinsko-pravnoj
situaciji zemljišta na Karepovcu.
– Stanje jest bolje, no još uvijek
postoje “sumnjive” zone – neki se predstavljaju kao vlasnici terena, s
njima Grad pregovara, no još uvijek nisu donijeli dokaze o stvarnom
vlasništvu – tako je barem vijećnike izvijestio Krželj.
Nakon uvodnih izlaganja, za raspravu s javio poveći broj vijećnika. Tomislav Alujević Grgas prvi se javio za riječ.
– Nije samo pitanje sanacije odlagališta, nego i kako ćemo zbrinuti
otpad u budućnosti. Na žalost, druge zemlje jedan posto odlažu, mi 80
posto komunalnog otpada odlažemo. A s druge strane smo turistička
destinacija. Na Karepovcu ne odlažemo samo komunalni otpad Grada, nego i
18 općina. Jasno nam je da kao Grad ne smijemo biti pasivni i inertni.
Svi gradovi u Europi rješavali to sami, bilo Centrima za zbrinjavanjima,
bilo spalionicama, što se ne može izbjeći i vidimo da ćemo ih imati i
na Karepovcu. U Austriji, 50 posto tog otpada se sabire i reciklira.
Pitanje za gradsku upravu, što je s našim reciklažnim dvorištima, koliko
je postotak reciklaže papira, stakla, plastike,…
Bojim se da Split
nije dovoljno uključen u rješavanje pitanja Centra za zbrinjavanje
otpada, bio on u Lećevici ili bilo gdje drugdje. S prostorom Karepovca
se može dalje raspolagati – kolega Boraska napomenuo je da su 2000.
godine na Olimpijskim igrama naselje bilo na jednom takvom bivšem odlagalištu otpada – i to je prostor koji
vrijedi, a nekim novim tehnologijama bi se mogao ubrzati period
razgradnje u odnosu na ovih 20 godina.
Gradonačelnik Baldasar se prije same rasprave složio s Ljubicom
Vrdoljak.
– Pretovarne stanice trebaju biti potpuno zatvorene, ni
milimetra propusnosti. Okolni stanari su se složili s time, tako da što
se tiče Splita, nećemo kasniti s pretovarnim stanicama – od pet tisuća
“kvadrata”, najvećim u Hrvatskoj. Ostaju na Karepovcu.
Gjurković: Bez Splita se ne može graditi ni Lećevica
– Dileme koje smo imali, i koje je imala i bivša vlast, no
financije su one koje su presjekle, to jednostavno nije moguće
napraviti. Za imati spalionicu 250 tisuća tona košta 220 milijuna eura,
EU fondovi to ne financiraju. Izmještanje svega, tj. otkapanje također
nije moguće. Na Karepovcu su se odlagali industrijski otrovi iz cijelog
bazena, zbog toga smo se odlučili za “pokrivanja”. Bilo je ideja da se
postavi mali pogon MBO na Karepovcu, ali nema smisla. Enormno bi se
poskupila cijena sanacije i za postupak ubrzanog truljenja, tako da ni
to nema ekonomske računice. Dakle, na Karepovcu će biti samo spalionica
za plinove – kazao je Baldasar.
Srđan Gjurković (HNS) smatra da Grad Split (zajedno s europskim
sredstvima) ima na raspolaganju 250 milijuna kuna (!) za sanaciju i to
odmah. Također je predložio da se uvede “monitoring” nad radovima i
napretku projekta Centra za zbrinjavanje otpada u Lećevici. Jer, drži
Gjurković bez Splita se ne može graditi ni Lećevica.
– Koliko god mi
ovisimo o njima, toliko i oni o nama. Iako je Gradsko vijeće već dosta
napravilo i ubrzalo stvar, ne smijemo stati jer 2018. godine se ne može
pomaknuti- kazao je Gjurković, dok je replicirala Ljubica Vrdoljak, i
inače jutros vrlo raspoložena za debatu (ipak je riječ o njenoj struci
na današnjoj tematskoj sjednici), koja pak smatra da nema nikakve
potrebe za monitoringom nad Centrom u Lećevici koja je uostalom pod
Županijom.
Ljiljana Vučetić (pročelnica za financije):
– U ovom trenutku Grad ima
namjenskih, a nepotrošenih sredstava za Karepovca oko 80 milijuna kuna.
No, vrlo je važno razlikovati računovodstveni tijek novca, od “hrpe”
gotovine. Grad Split ima jedinstveni račun, nema posebnih računa niti
novac ima ime, iako računovodstveno ima. Da ovog trena dođe gradu 80
milijuna kuna računa, bit će plaćena, neke druge isplate će stati. No
kad krene projekt Karepovca, mi moramo imati ta sredstva.
Srđan Gjurković:
– Dobro, dakle zajedno s EU sredstvima to je oko 200 milijuna
kuna. Ključno je da ta sredstva imamo, računovodstveno ili ne. Čim prije
krenemo, tim bolje – što je u svijetu biznis, posao na otpadu, u nas je
problem. U ovom trenutku nemamo građevinsku dozvolu ni za sanaciju
Karepovca, ni građevinsku dozvolu za Lećevicu. To su činjenice.
Kad je riječ o financijama, nije časio ni časa glavni vijećnički ekonomski adut HDZ-a, pa se replikom uključio i Hrvoje Marušić.
– Da se zbog javnosti decidirano kaže, da li tih sredstava ima? Ili tih 80 milijuna kuna moramo namaknuti s nekih drugih računa?
Odgovorila mu je Ljiljana Vučetić:
– Trenutno nemamo taj novac na računu. Da nije bilo Dal-Koninga
ili jamstva, bilo bi i 100 milijuna. Činjenica je i da Grad ima puno
ovrha posljednjih šest godina.
Naravno, o ovako važnoj temi svoj stav je imala i Marijana Puljak.
– Oko čega se svi slažemo, sanacija nam treba odmah, hitno. Također,
treba nam strategija odgovornog gospodarenje otpadom. Ono što sad
odlučimo, udarit će temelje za na našu djecu, ali mi nemamo ni
strategiju razvoja Grada, ne samo . Cijelo vrijeme gasimo požare,
umjesto da izgradimo protupožarni sustav. I to je isto i s ovim
prijedlogom: dolazite na vijeće s prijedlogom, “nemamo vremena, u
cajtnotu smo”. Pitamo se zašto se nije provela odluka iz prethodnog
saziva gradskog vijeća iz 2010. godine, donesena jednoglasno, da se
sprovede sanacija Karepovca? – kazala je Puljak, koja je onda i citirala
Baldasarovu izjavu iz bliže prošlosti, gdje je zamislio viziju zelenila
na Karepovcu.
Podsjetila je Puljak i da su novci od sanacije Karepovca
uloženi u Zapadnu obalu, a da se to sad puno ne spominje jer je
gradonačelnik u koaliciji sa Željkom Kerumom.
– Predlažete izolaciju, folije, nastavak deponiranja otpada dok se
Lečevica ne riješi,.. Naša djeca, unuci će za 20-30 godina ponovno
raditi bune, sanaciju,…, ponovno. Dakle, želimo li mi rješenja na
brzinu ili rješenja na duge staze, koje će trajno riješiti pitanje
Karepovca i pružiti priliku za širenje grada jer je samo šest kilometara
od centra grada. Nemojmo radi nekih problema žuriti. Anketirati ćemo za
Hajduka, možemo li za Karepovac? – dijelom se retorički zapitala Puljak
i nastavila “udarati” svom silinom.
– Kažete u materijalima da će se riješiti imovinsko-pravni poslovi.
Izvlaštenja: 35 u tri mjeseca, a do sada smo samo jedno?! Da li zahtjev
za potvrdu glavnog projekta iz 2009. godine vrijedi i danas? -zamolila je objašnjenja Puljak te “priprijetila” kolegicom Dašom
Dragnić, vijećnicom koja je strukovno upućenija u problematiku,
najavljujući njene daljnje i detaljnije upite.
– Da bi se provela potpuna sanacija prema
idejnom projektu iz 2006. godine ima jedna rečenica, a to je izmještanje
otpada na poznatu lokaciju, gdje je ta poznata lokacija? To ne može
biti Lećevica, jer Lećevica nije odlagalište otpada. Gdje će se odlagati
6 milijuna kubika otpada? Ovo je rješenje po projektu po kojem rade
zemlje EU. Sanacijom odlagalište sve ono što ljudi u blizini Karepovca
sada trpe sigurno neće više trpjet. Pametno je krenuti u jedan ozbiljan
projekt, on je ovdje na našoj raspravi, nemojmo oko ovog projekta
politizirati – rekla je Ljubica Vrdoljak.
– Ne čini li se vama
da se ovdje više pojavljuju taštine nego što bi trebalo. Lijepo sam vas
pitao što ćete, hoćete li da ograničavamo vrijeme ili da svak govori
koliko tko hoće. Ne znam je li ovo zbog južine – ubacio se Boris
Ćurković, predsjednik Gradskog vijeća.
– Reagirao sam na
Marijanu Puljak jer je spomenula Zapadnu obalu i nenamjensko trošenje
sredstava. Mi ćemo najvjerojatnije u narednom vremenu nenamjenski
potrošiti barem još jedan proračun. Grad Split je sljednik svih
prethodnih vlasti, dolaze na naplatu predmeti stari 30-40 godina i
sjedaju na račun. Niti jedna gradska vlast toga neće biti pošteđena –
odgovorio je Jure Šundov.
– Za vrijeme prošle gradske vlasti
je određeno da je prioritet Zapadna obala u odnosu na Karepovac. Imali
smo sredstva i mogli smo krenuti u sanaciju – dodala je Puljak.
–
Dijelite lekcije svima , a ja mislim da niste niti materijale
pročitali. Imao sam vas volje pažljivo poslušati. Nije nam jasno,
stvarno ne razumijemo, mi ne shvaćamo, to su dijelovi vašeg izlaganja i
to dolazi od vas koji ste svoju listu nazvali bahato i diskriminatorno
lista za pametan grad. Jedino što ste vi dali je ponovno osnivanje
stručnog tima i izvještavanje vijeća – rekao je Gojko Čepo.
– Nisam bio sklon Zapadnoj obali, ali sada mislim da
je to najbolje što se Splitu dogodilo u zadnjih 30 godina i ponosan sam
što sam bio u vijeću kada se o tome glasalo. Zapadna obala je bila
prioritet i Ranku Ostojiću i Ivanu Kuretu i Željku Kerumu, to nije
projekt Željka Keruma nego prioritetnih.
Ljubica Vrdoljak Prkiću: Ajde ti fotografiraj, čovječe
– Evo da se smirite neću više spominjati nenamjensko trošenje – počela je Marijana Puljak.
– Ma, šta da se smirimo – ubacio se Luka Podrug.
– Pa smirite se – stao je u obranu Marijane Puljak Jakov Prkić.
– Ajde ti fotografiraj čovječe – odgovorila mu je Ljubica Vrdoljak.
Nakon toga u 11,13 sati predsjednik Vijeća je na 10 minuta prekinuo sjednicu.
Sjednica je nastavljena u 11,24 sati.
–
Imovinsko-pravni odnosi na ovoj lokaciji su izuzetno složeni. 2009. su
pokrenuti postupka izvlaštenja koji su svi prekinuti jer se nije moglo
doći do osobe koju bi trebalo izvlastiti. sada se postupak privodi kraju
jer je Općinski sud odredio dva suca koji rade isključivo Karepovac,
kada se oni okončaju, ako Vijeće prihvati povećanje cijene očekujemo da
će se to riješiti. Doneseno je samo jedno rješenje o izvlaštenju jer su
se samo jedni ljudi uknjižili – rekla je Igorka Bonačić, djelatnica
Grada.
– Kada se počelo s postupcima izvlaštenja – pitao je Petar Škorić.
–
Od 2006. smo imali osiguranje dokaza i pokušaj izvlaštenja, a tri
godine je trebalo da se pripremi sva dokumentacija potrebna za
izvlaštenje. Tu se radi o preko 200 parcela. Trebalo je neko određeno
vrijeme da se sve to sistematizira – odgovorila je Ivorka Bonačić.
–
Ako se vlasnik ne utvrdi, projekt Karepovac ne može ići nikud. je li
moguće da se novci uplate na neki poseban račun i kada se utvrde
vlasnici da se onda oni naplate s tog računa – pitao je Hrvoje Marušić.
– Išli smo na to da platimo odvjetnika da utvrdi ljude. Mi sada znamo koga treba izvlastiti – odgovorila je Bonačić.
Šundov: Jakša Miličić je odradio veliki posao
Jure Šundov najavio je da će uskoro morati napustiti Vijeće zbog dogovorenog sastanka.
–
U izlaganju koje je govorila Marijana Puljak ima dosta stvari kojima se
slažem ili ne slažem. Ima još jedno pitanje, a to su prioriteti. da bi
mogli između dva odlučiti koji je prioritet trebaju biti u istoj fazi.
Karepovac ni tada nije bio rješiv, a nije ni sada. nema šanse da smo mi u
protekle četiri godine mogli krenuti s Karepovcem jer nije bio spreman.
Jakša Miličić je s nama bio u timu kao savjetnik i odradio je veliki
posao. Njegova se vizija poklapala s našom vizijom i gurali smo projekt.
Sve što smo mogli napravit, napravili smo.
Da je gradska vlast bila u
poziciji da ima sve mogućnosti da krene u taj projekt mi bi u u taj
projekt krenuli. To što ćemo mi napravit u prostoru ostaje jedna rana i
bolest u prostoru, ali nema novaca i ne može se drugačije. Iako smo
mislili da je projekt ozdravljenja bolji, mi nećemo biti protiv da ovo
Vijeće izglasa projekt sanacije kako je ovdje danas govoreno – rekao je
Šundov.
– Ima sanacije Karepovca bez obzira na Lećevicu, ali
nema potpunog zatvaranja Karepovca dok se Lećevica ne izgradi. Mi u
sanaciju moramo krenuti, a Lećevica će ići u onom ritmu kako je
najavljeno – replicirala je Ljubica Vrdoljak.
– Ako je Gradsko
vijeće prihvatilo neko idejno rješenje koje je bilo prihvaćeno, a mi
sada dobivamo privremeno rješenje koje ignorira to idejno rješenje. To
mi nije jasno. Hoće li ovo donijeti nekakve nove troškove, moramo li
napraviti neku novu studiju utjecaja na okoliš jer situacija je
promijenjena. Zašto se nije probalo ovo financirati iz EU fondova? Bio
je okrugli stol jučer gdje se pitalo u vezi penala i rečeno je da ne
postoji fiksan cjenik za penale nego je procjena u kojoj fazi netko
rješava svoje probleme, pa kada bi se vidjelo da se ovaj problem rješava
na ozbiljan način možda ne bi ni imali penale. Cijelo vrijeme se govori
da je ovo privremeno rješenje i da će trebati bolje rješenje, što znači
da ćemo ukinuti naknadu za Karepovac? Molim vas da se ubuduće o ovome
razgovara šire na temelju cost benefit analize, a ne samo o troškovima
jer ono što košta manje na kraju može ispasti da može koštati više –
pitala je Daša Dragnić.
Prljević: Ljudi žele da danas donesemo odluku
– U idejnom rješenju nema lokacije.
Koja je to poznata lokacija. Financije nisu problem, ona su osigurana.
Ne može se izdvajati namjenska cijena za nešto za što ne znamo što je –
replicirala je Vrdoljak.
-Zamolila bih kolegicu da razmisli
treba li baš uvijek replicirati. Godina dana je potrošeno ovog vijeća,
radilo se na pripremi jedne opcije koja je tada bila van opcije. trebalo
je prvo razgovarat. Vi ste digli ruku za ono za što sada ne znamo gdje
je lokacija. Ne zagovaram ništa, raspravljala sam samo o cost benefitu
privremenog i trajnog rješenja. Novac je osiguran, ali se govori o
stvarima za koje nema dovoljno novaca, zato sam rekla da postoje drugi
izvori financiranja – odgovorila je Dragnić.
– Spomenuli ste da
ste zabrinuti i da se pitate što o tome misle građani koji žive na tom
području. Ljudi će biti presretni ako sanacija krene sutra, a
najispravniji odgovor bi bio jučer. Ne trebate imati dilemu da li ljudi
na terenu žele da mi danas donesemo ovakvu odluku i krenemo u sanaciju –
rekao je Tomislav Prljević.
Pave Zaninović pojasnio je da prijašnjom odlukom Gradskog vijeća ovaj projekt nikada nije stavljen van snage.
– Da smo se odlučili na potpuno čišćenje cijelog terena, to bi nas vratilo četiri ili pet godina unatrag. Kada se pričalo o novim lokacijskim uvjetima, nije točno jer se ne izlazi iz gabarita lokacijske dozvole, a kada pričamo o bolje za djecu, što se prije krene u sanaciju to je bolje za djecu i za ljude koji žive okolo. S ovom metodom pričamo o sanaciji, ovo je sanacija, a u budućnosti će se pričati što ćemo s tim zemljištem – rekao je Zaninović.
– Već neko vrijeme govorite tako da vam svi vijećnici pokušavaju objašnjavati. Stavljate u poziciju da vam cijelo Vijeće objašnjavaju što ćemo napraviti, ali vi uporno vraćate tezu na to što je trebalo napraviti. Trebalo je napraviti, ali nije. Imate predstavnike stanara, imate kolegu koji živi tamo. Mi moramo danas to završiti, a sanacija je počela prošle godine zahvaljujući Čistoći. Radimo, stavlja se ograda, sadi se drveće i nadamo se da ćemo uskoro dobiti građevinsku dozvolu. Vi stalno govorite o prošlosti, a ja sam vas na početku zamolio da budemo konstruktivni. Vi sada govorite što vas volja, ja vas neću slušati – odgovorio je Baldasar vijećnicima Marijane Puljak i napustio Vijećnicu.
– Predložili smo da ovo bude prijelazno rješenje, ali da ne odustajemo od sanacije. Mi vas pozivamo da o budućnosti razmišljamo sada i ovdje. Ako ne sada, kada. nemojmo uvoditi privremena rješenja koja će postati trajna. Naravno da ovo moramo hitno riješiti, naše prvo pitanje je bilo što je s Karepovcem, ovu smo sjednicu čekali – rekla je Puljak.
– Mislim da bi iz ovoga trebali svi izvlačiti pouke
da nam se ne bi greške ponavljale u novim projektima. Ne želim nikoga
prozivati, ali mislim da je dinamika mogla biti brža. Mislim da ovo
Gradsko vijeće u ovakvim ključnim projektima poput Karepovca treba
donijeti kvalitetnu odluku, a ne da neki budući sazivi Vijeća donose
neke nove projekte. Zahvalio bih se Baldasaru jer je ovo nastavak
projekta kojeg je pokrenuo HDZ 2006. godine. Proteklih osam godina na
Karepovcu se kontinuirano odlagalo i promijenile su se okolnosti od
2006. godine, pa bih apelirao na gradske službe da se u budućnosti vodi
računa da se zbog izmijenjenih okolnosti projekt ne bi zaustavio.
Osnovni preduvjet za apliciranje na EU fondova su riješeni
imovinsko-pravni odnosi, ako to ne riješimo do proljeća ne možemo ni
očekivati financiranje EU. Eko renta je trebala biti uložena u kotareve
koji gravitiraju Karepovcu, bilo bi zanimljivo čuti gdje su ta sredstva
namjenski potrošena – pitao je Petar Škorić koji je preuzeo vođenje
sjednice od Ćurkovića.
Aida Batarelo: Sve će biti riješeno na vrijeme
– Predsjedavajući Škorić je dao
vijećniku Škoriću nešto više vremena. Ovo nije sjednica koja bi trebala
biti politički obojena, a upravo se stalno to pokušava. Čuli ste da dva
suca rade na rješavanju uknjižbe i vlasničkih odnosa i sve će biti
riješeno na vrijeme – kazala je dogradonačelnica Aida Batarelo.
– Zahvaljujući
HDZ-ovoj vlasti u Županiji mi danas raspravljamo o ovome. Dinamiku
moramo poštivati, ali da je HDZ napravio ono što je trebao napraviti u
Lećevici mi bi danas raspravljali o tome što ćemo sutra napraviti na
Karepovcu – rekao je Srđan Gjurković.
– Koji je to centar za
gospodarenje otpadom u Hrvatskoj danas funkcionira? Kažite konkretno u
čemu vas je Lećevica kočila – odgovorio mu je Škorić.
U 12,30 Boris Ćurković je odredio pauzu u trajanju od pola sata.
Sjednica je nastavljena u 13,05 sati.
Gojo: Riješimo smrad i otpadne vode
– O
sporosti dovoljno govori činjenica da smo namjensku cijenu usvojili
prije 13 godina, a projekt je tek sada na početku. Drago mi je da se u
izvještaju spominje da su zrak i vode koje se tamo nalaze opasne po
zdravlje stanovnika. Nije mi drago da je situacija takva, ali mi je
drago da se to napokon prizna. Ja sam jedan od stanovnika koji žive uz
Karepovac, ali svi se slažemo da treba reagirati hitno i to po projektu
koji je realan. Nama su tamo dva ključna problema – smrad i otpadne
vode. Ovim projektom se rješava i jedno i drugo – rekao je Tomislav
Gojo.
– Moramo biti uporniji u podizanju svijesti o
recikliranju i potrebi odvojenog prikupljanja otpada – kazala je Slavica
Bartulović Barač.
– Dobio sam mail od ljudi koji žive tamo, pa
osjećam dužnost da ih prenesem gospodinu Deliću. Kažu da su im zbog
baliranja plastike na otvorenom kuće prekrivene plastičnim kesama, kažu
da se van kruga žice Karepovac ne održava, kažu da je montirana perilica
za kamione koja se ne koristi kada padne kiša, pri izlasku se kamioni
ne peru jer se vozačima ne da čekati, zanima ih postoje li nekakvi
ventili jer smrdi uvijek u isto vrijeme. Ovi što žive “prvi red do mora” kažu da imaju kućne ljubimce veličine zeca, a mene zanima svako koliko
se radi deratizacija Karepovca – Damir Ćosić Roda.
– Kada su u
pitanju kese broj tih kesa je deseterostruko manji nego je nekada bio, a
ovo što je van odlagališta ukazuje na probleme koje mi imamo prilikom
prikupljanja i odlaganja otpada. Problem “kućnih ljubimaca” postoji čim
je deponij u pitanju, ali neke veće viđam u samom centru grada. Svaki
mjesec ili dva obavljamo deratizacije. Plinski bunari jesu problem, to
je smrad koji se osjeća, ali nikakvi ventili ne postoje, bunari su
otvoreni. U dogovoru sa stanovnicima smo u fazi naručivanja mjerenja
stanja zraka na odlagalištu. Planiramo postaviti mjernu stanicu za
stalno. Što se pranja tiče dogodi se nekada da stroj zakaže i tada
kamion mora izaći. Sa stanovnicima imamo svakih 15 dana sastanke na
kojima oni daju primjedbe, a mi ih nastojimo uvažiti i riješiti –
odgovorio je Miroslav Delić iz Čistoće.
Jakov Prkić citirao je što je Ivo Baldasar rekao
2010. godine dok je bio vijećnik kada je kazao da za njega nema dileme
da li sanacija ili izolacija jer je on definitivno za sanaciju.
Prkić se
osvrnuo i na Čepine riječi o diskriminatornom nazivu njihove
Inicijative, pa je upozorio kako je u Vijeću tek 17 posto žena.
– Podzastupljeni
spol treba biti zastupljen s 40 posto, a u vašoj inicijativi za pametne
kuće i pametan telefon slabiji spol je zastupljen s 20 posto, a na
vašoj listi su to muškarci – odgovorio mu je Čepo.
– Pošto
ste spominjali Zakon o ravnopravnosti spolova, a Čepo je govorio o
diskriminaciji u vašem nazivu. Imate i zakon o diskriminaciji – dodala
je Bartulović Barač.
“Nemojte se baviti politikanstvom”
– Od 9 sati smo počeli
sjednicu s točkom dnevnog reda koja još traje. Čudi me kako i zbog čega
situaciju oko Karepovca i samu temu Karepovca doživljavate kao da nad
Karepovcem imate monopol. Pokazali smo da ovdje postoji kontinuirani rad
Gradske uprave koliko je tko mogao. Nemojte se baviti na takav način
politikantstvom, monopolizirati Karepovac, a primjedba na vijećnika, a
sada gradonačelnika Ive Baldasara je bila nekorektna. Nije isto sjediti u
poziciji vijećnika i u poziciji izvršne vlasti – rekla je Aida
Batarelo.
– Slažem se s onim što kaže vijećnik Baldasar, ali se ne slažem s ovim što kaže gradonačelnik Baldasar – istaknuo je Prkić.
Zadnji za riječ se javio Luka Podrug.
– Inače govorim prvi, ali danas sam odlučio biti pametan – rekao je Podrug i nastavio.
– Dopis
sam dobio Od Udruge za čisti i pametan Split. Tražimo da nam Gradsko
vijeće dodijeli koncesiju na Karepovac na 25 godina, predsjednik naše
udruge imat će samo kunu manju plaću od 30.000 kuna, a ako se Čistoća
kao matična tvrtka s nama ne slaže tražimo njihovu ostavku. Od Grada ne
tražimo ništa osim novaca. Potpis Obojan Neislam – karikirao je Podrug
zahtjeve udruge Naš Hajduk.
– Mislim da bi novce od eko rente trebali namjenski
trošiti za sanaciju okoliša Karepovca. Molim vas da se sredstva na to i
utroše. Stanari se boje da se zbog ukidanja naknade za sanaciju
Karepovca odlagalište neće sanirati, tako da želimo da jasno i glasno
kažete da će se Karepovac sanirati. Iz projekta smo iščitali da će se
prekopati određeni dio deponija da bi se napravio sanitarni deponij,
mora li stvarno doći do iskapanja? ako se mora iskapati koje su metode i
tehnologije? Strah nas je što će se dogoditi kada se bude staro smeće
prekapalo – pitao je Tihomir Barić u ime stanovnika oko Karepovca.
Odgovorio mu je Albert Pavlović, projektant IGH nakon čega je Marijana Puljak zatražila pet minuta pauze prije glasanja.
Vijećnici su prihvatili informaciju o trenutnom
stanju odlagališta Karepovac, imovinsko-pravnim odnosima, modelu
sanacije i načinima financiranja i usvojili su procjenu zemljišta i
nastavak otkupa zemljišta na Karepovcu, a prihvaćen je i prijedlog da se
sredstva od ekološke rente utroše za uređenje okoliša oko Karepovca.