U akciji MOZAIK 2024 provodila na području sedam policijskih uprava, razotkriveno je 11 predatora – a, prema dosad prikupljenim podacima, i dvoje djece – njihove žrtve
Riječ je o suradnji hrvatske policije s kolegama iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i EUROPOL-a.
Zbog sumnje da su djecu iskorištavali za pornografiju – 11 predatora palo je u policijskoj akciji u Hrvatskoj.
– Uglavnom smo početne inicijalne informacije bazirali na dijeljenju materijala seksualnog zlostavljanja i to je bila prva informacija od koje smo krenuli dalje, rekla je Valerija Golubić, policijska službenica za kibernetičku sigurnost MUP-a za HRT.
Sad se češljaju sva njihova računala i mobiteli, a nakon toga će utvrditi ima li još kaznenih djela za koja će ih se teretiti. Rezultat je to velike međunarodne akcije u kojoj su mozaik zločina slagali istražitelji iz Hrvatske i još šest susjednih zemalja.
– Bilo je 60-ak počinitelja čiji smo identitet utvrdili zajedničkim snagama. Naravno, svaka policija unutar svoje države je provodila krim-istraživanja, kaže Golubić.
Osmero djece njihove su žrtve, među njima i dvoje iz Hrvatske.
Takvih je slučajeva nažalost iz godine u godinu sve više, a podaci na razini Europe već sada su šokantni.
– Svako peto dijete u Europi bilo je žrtva nekog oblika seksualnog zlostavljanja, odnosno iskorištavanja, upozorava Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu.
Lani je u našoj zemlji otkriveno 460 kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju, dvostruko više u odnosu na 2020. Policija uspješno rješava uglavnom više od 90 posto slučajeva. No počinitelji iza rešetaka, slaba su utjeha žrtvama koje se poslije cijeli život bore s posljedicama.
– Od raznih psiholoških, psihijatrijskih teškoća i poremećaja. U podlozi je sram, krivnja koju često osjećaju, nisko samopouzdanje, imaju problema s granicama za svoje tijelo, rekla je Hana Hrpka, psihologinja i predsjednica Hrabrog telefona.
Stoga je, između ostalog, ključ u prevenciji i edukaciji o sigurnom korištenju interneta.
– Aplikacije za komunikaciju, društvene mreže, online gaming okruženje su na kojima su djeca kontinuirano dostupna i prisutna, a oni koji imaju interes prema djeci zasigurno dobro znaju kako pristupiti djeci, kaže Golubić.
Pa je, nakon Zagreba i Osijeka, i u Splitu otvoren Centar za sigurniji internet.
– Imamo prostor za trening i edukaciju stručnjaka i imamo savjetovalište gdje su zaposlene stručne osobe koje će raditi psihoterapijski, savjetodavni rad s djecom, govori Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet.
Djecu treba osnažiti i da potraže pomoć ako im je potrebna. Jer na gotovo 500 otkrivenih slučajeva godišnje, zastrašujuće je i pomisliti koliko se manijaka od zakona i dalje uspješno skriva.