U siječnju ove godine neoporezivi osobni odbitak povećan je s 560 na 600 eura, a proporcionalno tome rasli su i osobni odbici za uzdržavane članove obitelji na temelju čega su prosinačke plaće, isplaćene u siječnju, trebale narasti od 8 do 20-ak eura. Ponovila se situacija kao i prošle godine, prosinačke su bruto plaće pale 23 eura pa umjesto da narastu barem osam eura, neto plaće su pale pet eura. Lani su poslodavci tvrdili da nisu smanjivali bruto iznos kako bi olakšicu zadržali za sebe, već je pad rezultat manjeg fonda sati. Ove je godine prosinački fond sati rada bio 5 posto veći nego u studenom i iznosio je 174 sata, a rezultat duljeg rada bio je pad bruto i neto plaća. Trgovina je u predblagdansko vrijeme imala rekordan promet, no svejedno je smanjila bruto plaće za 53 eura, ugostiteljstvo i turizam za 22 eura, prerađivačka industrija za 42 eura, stručne i tehničke djelatnosti za 35 eura, a manje bruto plaće prikazane su i u djelatnosti zdravstva te obrazovanju, no ne i javne uprave. Ima djelatnosti iz dominantnog privatnog sektora u kojima je bruto rastao, kao u bankama ili telekomima, no konačan ishod je negativan i siječanj je donio pad bruto plaća na mjesečnoj razini za 1,2 posto, što je dovelo i do pada neto plaća s 1366 na 1361 euro. Medijalna neto plaća u siječnju bila je 1156 eura te je i ona šest eura niža nego u prosincu, piše Večernji list.
U drugom dijelu 2024. godine u odnosu na prvo polugodište prosječne bruto plaće povećane su 3,6 posto, dok su cijene u istom razdoblju bile više 1,7 posto. Ta dva parametra uzimaju se u obzir za izračun predstojećeg usklađenja mirovina i po njemu se mirovine trebaju uskladiti za 3,03 posto! To je 16,6 eura povišice za prosječnu mirovinu od 554 eura, a razlika za siječanj i veljaču, s povećanjem u ožujku, bit će isplaćena u travnju.
Bit će to drugo usklađenje u mandatu sadašnje Plenkovićeve Vlade, koja je obećala da će do kraja mandata, koji bi trebao trajati do sredine 2028. godine, povećati mirovine 30 posto. Prvo usklađenje donijelo je 7,46 posto veće mirovine, drugo će donijeti 3,03 posto, tako da se premijer Plenković može hvaliti da je već u prvoj godini svog mandata ispunio trećinu obećanoga! No ljudi koji su lani otišli u mirovinu dobili su samo 498 eura prosječne mirovine iako su radili dulje od prethodnih generacija, tako da mjesta za neku hvalu i nema. Neki dan je državni tajnik Ivan Vidiš kazao da će do lipnja Vlada promijeniti mirovinski zakon koji će omogućiti Plenkovićevoj Vladi da do kraja mandata digne mirovine na obećanih 750 eura, što je dvjesto eura više od prosječnog iznosa mirovina isplaćenih u siječnju. Vidiš kaže da će se mijenjati formula usklađenja, a majčinski se dodatak na mirovine povećao sa šest mjeseci na godinu dana za svako rođeno dijete. Uveo bi se i stalni dodatak, odnosno 13. mirovina, čija bi se visina vezala za godine rada. Ranije se spominjalo i linearno povećanje mirovina za tri posto za sve, neovisno o usklađenju, što državni tajnik Ivan Vidiš nije spomenuo ovog tjedna.
Željko Šemper, umirovljenički tribun, kaže da bi promijenjena formula donijela 1,61 euro veće usklađenje da je Vlada ispunila predizborno obećanje o izmjeni formule sa 70:30 na 85:15 te bi postotak usklađivanja bio 3,32 posto.
– To je jedno veliko ništa i daleko od onog što o mirovinama već godinu dana obećavaju premijer Plenković i ministar Piletić – kaže Šemper i podsjeća da je Europska komisija preporučila Hrvatskoj izmjenu modela usklađivanja zbog niskog udjela mirovina u plaćama u RH. Udio izdataka za mirovine pao je još 2022. godine ispod devet posto hrvatskog BDP-a.