Novim Zakonom o radu (ZOR) sačuvat će se prava radnika koji se
zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje, prema kojima
poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim
radnicima, a smanjenje prava bit će moguće samo ako to agencije učine u
suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.
Hrvatska je u sadašnji ZOR u potpunosti prenijela pravnu stečevinu EU o
načelu obveze jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima kada je
riječ o plaći i drugim uvjetima rada, što će ostati propisano i novim
ZOR-om, ali će te prava biti jasnije propisana, izjavio je Hini
glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić.
Također, novim ZOR-om poslodavcima je zabranjeno da na mjesto otpuštenog radnika zaposle agencijskog radnika.
Novi ZOR će, sukladno Direktivi EU-a, otvoriti mogućnost odstupanja od
načela jednakog postupanja samo u slučaju da to agencije učine u
suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.
U pojedinim državama članicama EU već se ranije otvorilo pitanje imaju
li, temeljem načela jednakog postupanja, ustupljeni radnici jednako
pravo ne samo na plaću, već i druga materijalna prava kao i radnici kod
korisnika.
Sud pravde EU-a, ističe Vidić, još nije zauzeo stajalište kako treba
tumačiti pojam plaće, već se to tumačenje prepušta nacionalom
zakonodavstvu.
To podrazumijeva da bi slijedom definicije plaće koja postoji u svakom
od nacionalnih zakonodavstava, trebalo utvrđivati koja se materijalna
prava trebaju na jednaki način isplaćivati ustupljenim radnicima, ističe
Vidić.
Zagrebački Županijski sud nedavno je, na tužbu nekih radnika koji su
privremeno radili u HT-u, presudio da agencije za privremeno
zapošljavanje moraju radnicima koje su ustupili tvrtkama uz istu plaću
za isto radno mjesto isplaćivati i sva materijalna prava koja po
kolektivnom ugovoru ili drugim propisima imaju ostali radnici u tim
tvrtkama, primjerice božićnicu i regres.
Komentirajući ocjenu da je ta presuda dala “vjetar u leđa” sindikatima
koji se protive outsorcingu u javnim i državnim službama, Vidić
naglašava kako su rad preko agencija za privremeno zapošljavanja i
outsourcing dva potpuno različita instituta koja za sobom povlače i
različite uvjete rada.
Kada je riječ o agencijskom radu, radnik se ustupa korisniku i radi po
njegovim uputama i s njegovim sredstvima rada. Stoga je logično da se na
ustupljenog radnika treba primijeniti načelo jednakog postupanja u
odnosu na radnika koji radi kod korisnika, jer su i jedan i drugi u
istom položaju.
Outsourcing pak, ističe Vidić, nije predmet ZOR-a niti se na njega
odnosi presuda Županijskog suda. U tom slučaju korisnik s drugom tvrtkom
ugovara obavljanje određenih usluga (npr. čišćenje prostorija), a
radnici zaposleni u toj tvrtki koriste njezina sredstva i rade po
uputama i pod nadzorom te tvrtke.
Direktiva o agencijskom radu u tom slučaju se ne primjenjuje na uvjete
rada tih radnika, što znači da ne postoji obveza poštivanja načela
jednakog postupanja. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nije
neposredno zaduženo za provođenje outsourcinga u javnom sektoru,
napominje Vidić.
U EU privremeni radnici 2,5 posto radne populacije
U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz 2003. po prvi put otvorena mogućnost
osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje, a do tada jedino Grčka i
Turska nisu poznavale takav način angažiranja radnika koji je uvelike
prihvaćen u razvijenim zemljama.
Procjenjuje se da su u zemljama EU-a u 2010., kada je Europska direktiva
implementirana i u hrvatsko zakonodavstvo, privremeni radnici zaposleni
preko agencija činili 2,5 posto radne populacije.
Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i
potražnje pa poslodavci počinju tražiti radnike koji će im za manju
cijenu donijeti isti ili veći profit. S druge strane, fleksibilno
tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje
plaćenom radu.
U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a njihovi
predstavnici redom ističu kako je najbitnije da se klijentima što prije
pronađu radnici koje traže, da se što više ljudi zapošljava i da sve
bude legalno i po zakonu.
Od ove godine agencije su dužne dostavljati i podatke o zaposlenim
radnicima i njihovim plaćama. Po podacima Poslovne Hrvatske, najveće
baze poslovnih podataka, velika većina agencija dobro posluje.
Podaci o nekima od najvećih agencija pokazuju da su u 2012. prihodi u
Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63
milijuna kuna.
Na svojim web stranicama agencije poručuju da traže ozbiljne i odgovorne
osobe bez obzira na struku, zainteresirane za rad na određeno vrijeme s
mogućnošću trajnog zapošljavanja. Radno iskustvo je prednost, ali nije
uvjet, a zainteresirana se upozorava i na mogućnost rada u smjenama.
Sve agencije ističu da stalno brinu o ustupljenim zaposlenicima, odnosno
o ispunjavanju svih njihovih prava i obveza propisanih zakonom.