Mi smo svijet tragača. Onih koji neprestano nešto traže. To nam je, kažu, u genima zapisano. Traganje.

Netko traga za uspjehom, netko za zdravljem, za srećom. Netko traži mir, ljubav i istinu, a nekima su slava, moć i novac primarni cilj potrage.

Bilo koji i kakav kršćanski naraštaj, a posebno njegova mladež, uvijek želi, hoće i voli imati i vidjeti svećenika koji je sabran kod molitve i uvjerljiv po vjeri kod svete mise. Svi kršćani svijeta traže da im njihovi svećenici zrače radošću, ljubavlju, vedrinom i dobrotom, a da ne budu tjeskobni - bez nade.

Ljudi od Isusa traže neko čudo, neki znak, bilo što, neka im se dokaže. I dobivaju to čudo, taj znak. Ne izravno, ali...

- Nije moja priča sad ništa posebno. Ima puno poziva, ljudi nekada dožive obraćenje, svi žive nekim svojim životom i Bog ih prati - priča tako don Josip Tafra (27) koji će ove subote postati prvi salezijanac svećenik s Kmana.


Ovako to don Josip tumači.

- Krstio sam se, pričestio i krizmao u crkvi na Kmanu, bio sam ministrant, igrao nogomet pokraj crkve. Pravo je salezijansko čudo što je Bog jednom dječaku otkrio kako želi da budem salezijanac. Ja sam danas zahvalan salezijancima, za ono što su mi činili, provodili vrijeme sa mnom, dali pažnju, dali Krista,...

Osnovnoškolske klupe dijelio je s dvojicom mladića koji su u salezijansku zajednicu odlučili pohitati prema hrvatskoj metropoli, baš nekako kakva je zamisao proganjala tada i njega petnaestogodišnjaka.

- Kad sam u osmom razredu osnovne škole rekao majci i ocu da želim u Zagreb u salezijansku zajednicu, nije im bilo svejedno. Pa kako bi, uostalom, bilo i drugim roditeljima kad im dijete želi ići stotine kilometara daleko - veli. No, i za to ima izgovor...

- Don Bosco je imao svoju izreku prema roditeljima mladića koji postanu salezijanci da Krist zauzme mjesto u njihovoj obitelji, i da tako onda nisu izgubili sina, već su dobili puno sinova, braće salezijanaca.

Nakon dvije curice, u obitelj Tafra iz Šibenske ulice stigao je dječak. Majka Dobra na svijet je donijela Josipa, u ratno vrijeme, u ljeto 1994. godine. Kasnije je otac Damir dobio i još jednog muškog nasljednika. Josip je bio živahan, zaljubljenik u balun. S ocem i stricem na istoku Poljuda svjedočio je toj splitskoj strasti. Najbolje je baratao brojkama i geometrijom, okušao se u plivanju, judu, rukometu, košarci... Vječito je igrao pod košem, novim kojeg su napravili u parku ispod nebodera. Dijete kmanskog oratorija. Tafra s Kmana - tako ga zovu.

- Kako sam bio tako hiperaktivan, često sam razgovarao s don Mladenom Delićem u oratoriju, i ta druženja s njim su me oduševljavala, a onda u osmom razredu kao da me je Božji prst počupao i odvojio - smije se.


Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu, živio s drugim sjemeništarcima u salezijanskoj kući da bi teologiju i filozofiju studirao u Rimu na Sveučilištu Salesianum.

- Imao sam iskustvo u maloljetničkom zatvoru u Turopolju, i ureže ti se to za života. Nekako često razmišljaš da smo svi rođeni s jednakim predispozicijama, ako se to tako može nazvati, i onda vidiš normalan van zatvora i upropašten život tih mladih u zatvoru. Osim što im zaželiš pomoći, pokušaš učiniti sve da nitko više tu ne završi. Tako se i don Boscu rodio poziv - priča Tafra.

- Naše poslanje i karizma je život s mladima. Postati njihov prijatelj i pozvati ih Bogu da otkriju svoj smisao života. Većinu vremena provodimo u molitvi s braćom, a ostatak u životu s mladima - dodaje dok se sve užurbano priprema za slavlje na Kmanu. Don Josipa i don Sanjina Jurića, rodom iz Petrinje, zaredit će od danas nadbiskup u miru mons. Marin Barišić. U oratoriju su postavljeni stolovi za ručak, brojni donose kolače, brzo će i proba unutar crkve jer - ništa se ne smije prepustiti slučaju.

Don Tafra je kao đakon trenutno na službi u oratoriju u zagrebačkoj Knežiji.

- U Zagrebu imamo 190 krizmanika, repeticije za stotinjak djece vodi šezdesetak profesora na volonterskoj bazi... Zapravo je nama poziv mladima omogućiti jedan ambijent gdje se osjećaju slobodno, radosno, susretnu Boga i rastu u vjeri - u dahu je izrekao.


- Pod velikim sam stresom, ali se osjećam predivno. Nekako imam jedan unutarnji mir, baš onako predobro - jedva je što izustila nekoliko sati prije nego će njezin Josip postati najbolji Kristov prijatelj. Tafra s Kmana.

- Dugo se čekao salezijanac s Kmana, Bog je možda puno puta zvao i bolje od mene pa se nitko nije odazvao, onda je, eto, uzeo mene. Bog ima čudne putove...

U Split je jutros počeo Hod za život čiji cilj je prema riječima organizatora skretanje pažnje na poštivanje svakoga ljudskog života. Njihov stav je da život počinje začećem i da ga treba štititi od tada do smrti. Šetnja građana počela je na Rivi i nastavia se do Zvončaca gdje je održan prigodni program.

Član Predsjedništva SDP-a Ivan Račan, predsjednik splitskog SDP-a Damir Barbir te njihov gradonačelnički kandidat Davor Matijević okupili su jutros predstavnike medija ispred splitske ribarnice, taman pred okupljanje Hoda za život stotinjak metara dalje na Rivi.

- Ne slažem se s idejama Hoda za život, no uvažavam pravo na izražavanje stavova. SDP će se zalagati da u Ustav uđe pravo žene na pobačaj. Stečeno pravo se ponovno dovodi u pitanje, a SDP će krenuti u zakonsku incijavitu izmjene Ustava, da pravo izbora postane Ustavna kategorija i da prestane biti podložno interpretacijama. Pravo na izbor ne smije biti ugroženo - rekao je u kratkom obraćanju Račan.

Kandidat za splitskog gradonačelnika Matijević je naglasio kako Splitu treba fond za medicinski potpomognutu oplodnju.

- Oko 100 tisuća parova u Hrvatskoj ima potrebu za medicinski potpomognutom oplodnjom, svake godine obavi se 10 tisuća zahvata nakon kojih se rodi 1200 djece. Godišnje se u Splitu na takav način rodi oko 100 djece. Predlagao sam kao gradski vijećnik da Split dobije fond za medicinski potpomognutu oplodnju. Nadam se da ću doći u priliku provesti tu mjeru u djelo. Tada sam predlagao fond 600 tisuća kuna ih kojeg bi se sufinancirao postupak. Imamo općinu Gradac koja je to uvela prije tri godine i ta mjera daje rezultate - istaknuo je Matijević dodavši i to da kada je tu mjeru predložio kao vijećnik, da ga je bivši gradonačelnik Ivica Puljak molio da povuče amandman.

- Iz kojeg razloga, mogu samo nagađati. MOST je bio protiv te mjere. Ja to ne zamjeram kolegama. Mi se duboko ne slažemo s njihovim vrijednostima, ali smatramo da imaju pravo na svoj stav. Zamjeram Puljku koji se predstavljao kao gradonačelnik i lijeve opcije i centra. Ovo je tema od koje nema potrebe da se prepucavamo, to je jasna demografska mjera koja može polučiti rezultate - zaključio je Matijević.

Grad Split ima 115 skloništa osnovne zaštite i još deset dopunskih. U nekima su zakupci, budući da se temeljem Zakona javna skloništa u miru mogu dati u najam, ali se na zahtjev nadležnog tijela civilne zaštite, bez odgode, moraju isprazniti u najkasnije 24 sata. Neka skloništa se i koriste, pojedina su zapuštena, jedno čak spremno za deložaciju.

Skloništa su bila pod ingerencijom Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje, a onda su stavljena pod plašt Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

- Njima se bavio samo jedan službenik. Radio je sve, od zakupa, do javnih nabava, održavanja… Službenik je otišao u mirovinu u prosincu 2021. godine - u pisanom je odgovoru nabrojila Marijana Bronzović, pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom u Banovini, a koja je u veljači ove godine sjela na tu fotelju.

Skloništima se bavio Zdenko Radovniković.

- Kako sam Službu preuzela prije nepuna tri mjeseca, a smatram da je osnovu svakog posla kvalitetna, točna i ažurirana baza podataka, u smislu postojanja iste trenutno se radi scan svih skloništa iz kojeg će biti razvidno koje daljnje korake eventualno treba poduzeti - objasnila je Bronzović.

U odgovoru je uz pojedinačne brojke o stanju u skloništima koristila termin "cca" (circa, odnosno "oko"), iako postoji popis skloništa (kojeg smo dobili u posjed, op.a.), a u kojem se točno navodi koja se skloništa koriste, koja su u zakupu ili su prazna. Popis je iz travnja 2022. godine.

Kad smo ustvrdili da nevjerojatno zvuči da se jasni brojčani podatci kazuju u približnim vrijednostima, dobili smo ovo:

- U ranijem odgovoru izrijekom je navedeno da Grad Split upravlja sa 117 skloništa koja je preuzeo od Policijske uprave splitsko-dalmatinske, prema tome pročelnica vrlo dobro zna broj skloništa kojima Grad upravlja. Navedeno Vam je da je cca 55 skloništa u zakupodavnom odnosu iz razloga što se nekoliko korisnika očitovalo da nakon isteka ugovora vjerojatno neće nastaviti zakup, a ugovori su im pred istekom i taj broj je promjenjiva varijabla - napisala je Bronzović.

Predmet upita nije bila budućnost, nego aktualno stanje.

Nekoliko dana prije Bronzović je komentirala kako se "radi scan svih skloništa". U novom odgovoru dio je poznat, naglasak skeniranja je "na skloništima koja su prazna te na onima koja se koriste kao skladišta pa se pretpostavlja da se redovito ne otvaraju".

- Zašto to prije netko nije napravio, ja ne znam - pita se i sama pročelnica po ovlaštenju Službe za gospodarenje gradskom imovinom.

Da kao odgovor na legitiman upit nije prihvatljivo da je netko na tu funkciju stigao ima tri mjeseca, reagirali smo u službeno poslanom upitu. Oglasila se i Marijana Bronzović.

- Očito ste premladi pa nemate iskustva i ne znate puno o obimu i vrsti poslova kojima se bavi Gradske uprava. Kao građanin to ne morate znati ali kao novinar bi morali. Ajde sjednite Vi na ovo mjesto i pokušajte se o kompletnoj gradskoj imovini informirati i sve posložiti u nepuna tri mjeseca: zakupe, najmove, uknjižbe, kupoprodaje, prvokupe, procjene… i pri tom voditi računa o održavanju i rukovanju kompletnom gradskom imovinom. Ja ću Vas kandidirati za Nobelovu nagradu!

Bronzović je uvodno navela kako je taj drugi službeni upit bio “zlonamjerno intoniran”.

Marijana Bronzović niz je godina u splitskoj Gradskoj upravi. Od urbanizma, prostornog planiranja, savjetnice za sport pa do gradske imovine, tako je poslagan put nekoć prve žene Društva arhitekata. Poznata je postala nakon što ju je tadašnji gradonačelnik Željko Kerum smijenio pa se za takav potez pokajao.

U Banovini obnaša i funkciju povjerljive osobe kojoj su dužnosti vezane za nepravilnosti u upravljanju sredstvima institucija u javnom sektoru i koja promiče poštivanje zakonskih rješenja u poslovanju.

Štoviše, prije nekoliko je tjedana, dok je još bio gradonačelnik Ivica Puljak, Bronzović doveo pomoć u liku Maje Đerek kojoj je u opisu posla "savjetovanje i stručna pomoć oko izrade Registra imovine Grada Splita te se obvezuje sudjelovati u izradi Registra imovine Grada Splita i Gradu Splitu pružati savjetodavne usluge i stručnu pomoć oko njegove izrade, sve do njegove uspostave".

Mjesečno za takve usluge prima naknadu od 14 tisuća kuna u bruto iznosu.