Čelnici EU-a, među njima i hrvatski premijer Zoran Milanović, okupili su se u četvrtak na sastanku na vrhu u Bruxellesu na kojem će pokušati dogovoriti zajednički odgovor na rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima.
Svi u EU-u ponavljaju da aneksija Krima nikada neće biti priznata i da je to neprihvatljivo, ali ostaje pitanje hoće li to za EU biti dovoljno da uvede ekonomske sankcije protiv Rusije. U igri su veliki ekonomski interesi više zemalja članica, koje bi uvođenjem sankcija mogle znatno izgubiti.
Premijer Milanović je rekao da je zadovoljan razinom jedinstva u EU-u o tom pitanju.
“Ja sam vrlo zadovoljan razinom jedinstva u EU-u. Odlučuje se o nizu sankcija prema pojedinim osobama i vrlo je komplicirano objediniti zajedničko stajalište 28 država. Svatko ima neki svoj prijedlog, neku svoju granicu i kako za sada stvari funkcioniraju u stvari je vrlo ohrabrujuće. Dakle, prilično visoka razina jedinstva u tome da to ne može tako, da se neće tolerirati, a na Rusiji je da vidi koliko će to koštati”, rekao je Milanović po dolasku na summit.
Francuski predsjednik Francois Hollande izjavio je po dolasku na summit da bi osim proširivanja popisa osoba kojima je zabranjen ulazak, EU trebala pripremiti ekonomske sankcije protiv Rusije u slučaju daljnje eskalacije, ali je istaknuo da su za sada na stolu samo sankcije protiv pojedinaca, to jest proširivanje “crne liste”.
Hollande je također rekao da je otkazan summit EU-Rusija, koji je bio predviđen u lipnju, “koji se u ovim uvjetima ne može održati”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je u četvrtak ujutro u Bundestagu rekla da će EU proširiti “crnu listu” te ostavila otvorenom mogućnost uvođenja ekonomskih sankcija u slučaju daljnje eskalacije.
EU je prije dva tjedna dogovorila da će se odgovor Rusiji stupnjevati u tri faze, ovisno o tome hoće li Moskva i dalje destabilizirati Ukrajinu ili će raditi na smanjenju napetosti.
Prva faza je već ostvarana – prekinuti su pregovori o viznoj liberalizaciji i o novom ugovoru s Rusijom te otkazivane pripreme za sastanak G8 u lipnju u Sočiju.
Početkom ovoga tjedna i druga faza je ispunjena kada je EU zabranila ulazak za 21 ruskog i krimskog dužnosnika, koji su pomagali u organizaciji referenduma o odvajanju Krima od Ukrajine te zamrznuta njihova imovina. Kao treća faza predviđeno je uvođenje ekonomskih sankcija.
Za sada je najvjerojatnije da se neće ići u treću fazu, nego da će se ostati unutar druge, što znači da će biti proširen popis osoba kojima će biti zabranjen ulazak u EU i kojima će biti zamrznuta imovina.
Vrlo je vjerojatno da će čelnici zemalja članica zatražiti od Komisije da napravi preciznu analizu o mogućim učinicima svake od ekonomskih sankcije koje bi mogle biti uvedene, kao i učinak mjera koja bi Rusija uvela kao svoj protuodgovor.
Pitanje ukrajinske krize i odnosi s Rusijom u potpunosti su zasjenili ostale teme summita. Na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća su Europski semestar, borba protiv klimatskih promjena, energija, industrija, gospodarska konkurentnost i rast.
U petak, drugi dan summita, čelnici EU-a trebali bi potpisati politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom.