U Šibeniku se održavaju 11. “Dani hrvatskog pršuta”, gdje su proizvođači krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta predstavili svoja najbolja ostvarenja. Ovogodišnji šampion dolazi iz Slivna kod Imotskog – riječ je o dalmatinskom pršutu vrhunske kvalitete, prenosi HRT.
Obitelji Barić to je prva pobjeda s dalmatinskim pršutom, koji još uz krčki i drniški nosi i EU zaštićene oznake geografskog porijekla, dok je istarski nositelj EU zaštićene oznake izvornosti.
– Tajna proizvodnje je vrhunsko meso, puno truda i samo jadranska krupna sol, bura i dim za aromu, istaknuo je Ivan Barić, proizvođač šampionskog pršuta.
Hrvatska, s četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, stala je uz bok najvećim pršutarskim nacijama poput Italije i Španjolske. Međutim, tržište je “gladno” domaćeg pršuta – potražnja je i dalje veća od proizvodnje.
– Hrvatska ima proizvodnju od otprilike 550 tisuća komada pršuta, dok se godišnje konzumira oko milijun komada, upozorio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.
Pršutari poručuju da je ključno povezivanje svinjogojstva, mesne i pršutarske industrije kako bi se povećao udio domaće sirovine.
– Najnoviji podaci za 2024. godinu pokazuju pad proizvodnje pršuta za 10%. Dio razloga leži u Afričkoj svinjskoj kugi, no ključni problem ostaje nedostatna svinjogojska proizvodnja, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Ministarstvo poljoprivrede najavilo je strateški program za obnovu svinjogojstva do 2030. godine.
– Cilj nam je povezati proizvođače iz Slavonije s pršutarima i ojačati domaću proizvodnju, kazao je Mato Čačić, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane.
U Šibeniku se još jednom potvrdilo: domaće je domaće, a lokalna namirnica i domaći proizvođači temelj su hrvatske gastronomije poznate diljem svijeta.