Politika je svuda oko nas. I koliko god mislili da je možemo izbjeći, gotovo je nemoguće i teško da nas negdje neće ”dočekati”. Kada se mi ne bavimo njom, ona je ta koja se bavi nama. Određuje nam budućnost, društvo i živote. Sve polazi od nje. Stoga je tužno i poražavajuće primijetiti koliko su građani Hrvatske nezainteresirani za politiku, a mladi posebice. To vidimo i na aktualnom primjeru izlaznosti na predsjedničkim izborima koja nije prebacila ni 50 posto. Evidentno je kako nedostaje političke participacije i inicijative među Hrvatima. Da se stvari mogu i moraju mijenjati vjeruje 34-godišnji Marko Boko, diplomirani politolog, Bračanin sa sinjskom adresom, zaposlen u uredu Europskog parlamenta u Zagrebu.
Marko sa svojim kolegama radi na poboljšanju participacije i sudjelovanja mladih i umirovljenika u politici. Ured Europskog parlamenta u Zagrebu već godinama provodi različite policy kampanje u čijem su fokusi mladi koje žele što više politički osvijestiti. Jedan od posljednjih aktualnih programa bio je ”Iskoristi svoj glas”. Riječ je o institucionalno-nestranačkoj kampanji EP-a gdje se intenzivno radilo sa svim mogućim partnerima, sektorima i građanima kako bi ih se upoznalo s važnosti europskih izbora i radom institucija Europskog parlamenta. Tako su Marko i njegov kolega u posljednjih nekoliko mjeseci, Lijepu Našu prošli uzduž i poprijeko, razgovarajući s dionicima o aktualnoj temi. Glavni cilj bio je da što više građana izađe na europske izbore koji su se održali u lipnju ove godine.
Bili su svugdje. Obišli su preko 40 gradova, općina, a kampanju su provodili u školama i organizacijama civilnog društva. Priča nam tako Marko, koliko je bitno spustiti politiku na lokalnu razinu i biti što više na terenu. Svojom kampanjom i djelovanjem žele čuti što građani misle. Kroz interaktivne razgovore, pitanja i sadržaj, žele izazvati reakciju i sudjelovanje publike bilo to kroz digitalne ili neke druge alate. Najviše ih zanima pogled na građansku participaciju i izlazak na izbore.
-Kada pričam s akterima, želim im ukazati da građanska participacija nije samo izlazak na izbore, već prosvjed, bojkot, referendum pa čak i građanski neposluh. Pokušavamo izazvati reakciju kod mladih, posebno oni koji po prvi puta glasaju i vidjeti kako razmišljaju.
Jedna od tema tako je i spuštanje granice za glasanje s 18 na 16 godina. Zanimljivi su odgovori koje mladi daju na to pitanje, a najviše njih reći će da smatraju da nisu dovoljno zreli za donositi političke odluke. A to je zato što im nedostaje edukacije unutar formalnog i neformalnog obrazovanja i da ih netko o tome ponešto i nauči.
-Svjesni su da nisu dovoljno upućeni. Oni nisu protiv politike nego im nedostaje više edukacije i znanja u tom pogledu. Mi im kroz našu kampanju to nudimo, a oni nam tako pružaju povratnu informaciju i osjećaj povjerenja. Često im znam reći da u pojedinim EU članicama mladi imaju već pravo glasa sa 16 godina. Onda ih pitam – jesu li mladi Nijemci ili Maltežani pametniji od vas? Oni kažu pa ne, ali mogu glasati i vidite da i dalje normalno funkcioniraju u okvirima parlamentarne demokracije.
Europske institucije imaju hrpu programa za mlade i njihovu uključenost u politički život. Jedna od stranica je Youthub gdje u tražilicu svaka mlada osoba može upisati što je zanima, a sve je detaljno objašnjeno. Još jedna od stranica je zajednoza.eu, a riječ je o platformi na europskoj razini koja okuplja zainteresirane građane i one koji se dodatno žele aktivirati u lokalnoj zajednici. Kontinuirano nudi različite programe i mogućnosti te je besplatna za sve. Samo je potrebno registrirati se.
–EP stalno ulaže u programe za mlade. Ne želimo da su mladi alibi već da sudjeluju. Još jedan bitan program koji provodimo je ”Škola ambasadora EP” koju provodimo od 2016.godine u svim zemljama članicama EU. U Hrvatskoj sudjeluje 70 škola iz svih županija što je godišnje oko 1500 učenika uključenih u program. Oni su naši lideri, ambasadori koji rade na razini lokalne zajednice, obilaze staračke domove, razgovaraju s drugim mladima i podižu svijest o EP. To je jedan o najvrjednijih programa.
Osim rada za EP, Marko već više od 10 godina organizira popularni festival ”Graffiti na gradele”. Graffiti su njegov prvi hobi i ljubav pa se tako od jedne male ideje izrodio ozbiljan projekt koji već godinama okuplja sve ljubitelje takve umjetnosti. Kaže nam tako Marko da mu taj segment omogućava još lakšu komunikaciju među mladima jer kada vide da osim ”politike” radi i nešto što je njima blisko, shvaćaju ga drugačije.
-Ti učenici prate što radim. Kada kolega i ja dođemo na teren, oni očekuju neke starce u odijelima. A onda kada dođu dva mlada lika koja s njima potpuno neformalno razgovaraju i pričaju ‘njihovim’ jezikom, stvari se polako mijenjaju.
Nakon svakog razgovora za Marka je ”mala pobjeda” toga dana kada učenici shvate da ono što oni govore nije prazna priča.
-Želim da shvate da ih ne želimo koristiti za svoje platforme i lajkove, već da suštinski ono što smo pričali i što su naučili prenesu roditeljima, prijateljima jer će tako shvatiti zašto je to bitno. Moraju shvatiti da je svaki glas bitan. Često im pričam, kada sam radio na kampanjama za lokalne izbore kako jedan glas može biti prevaga. Jedan glas mijenja stvari. Bitno je tko sjedi gore (EP op.a) i da mi kao građani sudjelujemo.
Europski parlament stalno priprema nove policy programe s kojima žele komunicirati na van i spustiti ih na lokalnu razinu. Marko je od onih koji je kontinuirano na terenu i priča ”europsku priču”. Narativ se prilagođava ovisno populaciji koja je u fokusu. Uskoro priprema veliki seminar sa školama ambasadorima koji će se u veljači održati u Zadru.
Na pitanje jesu li mladi pasivni po pitanju politike i participacije, Marko kaže:
-Kids gonna be alright! Konstantno slušamo da su mladi lijeni i slično. Ja bih rekao da je bitno za starije i iskusnije da se sjete da su i oni nekada bili mladi, posebno u ovo današnje vrijeme koje nikada nije bilo luđe i izazovnije, kada su mladi izrazito krhki. Moramo biti osjetljivi i manje ”grintati” oko toga. Ne želim imati neko lažno moraliziranje i ”soliti” pamet već reći da osluškujemo i razgovaramo s njima. Nezahvalno je govoriti da su mladi pasivni kada nemaju formalno političko obrazovanje kroz škole. Treba im dati znanje i naučiti ih, a to se oni stariji ipak moraju više zapitati.
Kao što je na početku teksta spomenuto, upliv politike u svaku sferu društva izrazito je jak. Do problema dolazi kada građani i mladi to ne shvaćaju. Marko nam je važnost političkog (ne)djelovanja slikovito objasnio:
–Dođem u dvoranu gdje je 100 ljudi i kažem – vas 20 sada se ustanite, a ostatak dvorane neka ostane sjediti. Sada je ovih 20 izašlo na izbore i donijelo odluku za vas. Nakon toga, pitam ih je li im to u redu da manjina donosi odluke za vas. Oni zastanu i shvate da sve veća manjina donosi jako bitne odluke za sve koji nisu izašli i sudjelovali i iskoristili priliku. Stvari su vrlo jasne.
Markovi planovi su i dalje pričati ”europsku priču”, razvijati festival i sudjelovati u ostalim aktivnostima kojih kod ovog mladića ima nebrojno puno. Dugoročne ciljeve nema, a svoj posao doživljava kao poziv i jednu vrstu društvenog angažmana s ljudima. Najviše ga motivira kada na ”mikro” razini uspješno prenese i ”mikro” poruku, a tako svim mladima poručuje da se aktiviraju i izađu iz zone komfora jer se samo tako događaju najbolje stvari.
-Aktivirajte se dok imate vremena jer kada život pokuca na vrata pitanje je hoćete li imati vremena. Nikad ne znate koji će vam korak izvan svoje zone komfora donijeti nešto novo u životu. Bilo da je riječ o partnerima, poslu ili prijateljima. Moj trenutačno najuži krug ljudi je iz ‘GNG’ ili sektora mladih. Sve to natjeralo me iz zone komfora i donijelo mi najvrjednije stvari u životu., zaključuje Marko.
Ovaj programski sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz programskog razdoblja u 2024. godini.