O pravnom fakultetu i studiranju prava u javnosti se uvijek pojavljuju razne priče i predrasude, među kojima je i ona da se na pravu samo štreba teorija. Biti student prava sigurno nije lako, ali mladi pravnici sa splitskog Pravnog fakulteta dokazuju nam suprotno i s ponosom pričaju o praktičnim predmetima s kojima su se susreli pod okriljem Fakulteta. Već više od 10 godina, u sklopu Pravnog fakulteta u Splitu djeluje Pravna klinika u okviru koje studenti, pod mentorstvom svojih profesora i vanjskih suradnika, pružaju besplatnu pravnu pomoć posebno ugroženim skupinama građana, osobama koje za pravnu pomoć imaju opravdani interes i ne mogu je stvoriti iz drugih izvora koji su im nužni za vlastito uzdržavanje. Na taj način, Pravna klinika nudi pro bono usluge studenata koji stječu iskustvo na stvarnim slučajevima te kako bi pridonijela smanjenju socijalnih problema i promoviranju društvenog korisnog rada. Cijeli koncept pro bono Pravne klinike usmjeren je na opće dobro, a kako rade i s kojim se slučajevima susreću ispričali su nam budući sveučilišni magistri prava.
Trenutno Pravna klinika broji 23 člana od kojih su dva administratora i četiri mentora, a svi ostali su kliničari. Podijeljeni su u četiri grupe – građansko, radno, upravo i obiteljsko pravo. Svaka grupa odrađuje dežurstva po rasporedu dva puta tjedno, ponedjeljkom od 10 do 12 sati, a četvrtkom od 17 do 19 sati. Stranke im se mogu obratiti u terminu dežurstva, mailom ili telefonom, ali najviše preferiraju susret uživo radi lakše komunikacije. Iako su studenti glavne zvijezde Pravne klinike, važno je naglasiti kako se svi procesi odvijaju pod nadzorom izv. prof. dr. sc. Maje Proso, voditeljice Pravne klinike i asistenta Ante Šimuna Majstorovića, mag. iur. kao zamjenika voditeljice. Osim toga, u rješavanju konkretnih predmeta studentima na raspolaganju stoje i ostali profesori Pravnog fakulteta i vanjski suradnici (suci, odvjetnici i drugi pravnici praktičari s iskustvom). Pravna klinika uživa i punu potporu uprave Fakulteta na čelu s dekanom izv. prof. dr. sc. Ratkom Brnabićem, koji je i sam bio voditelj Klinike prije no što je postao dekan. Uprava osigurava sve resurse potrebne za nesmetano djelovanje, tako primjerice Klinika na raspolaganju ima znanstvene baze i baze sa sudskom praksom kako bi mogla odgovoriti na sve izazove. No, kako smo već istaknuli, glavne zvijezde su ipak studenti. Karla Pavlović i Lucia Radić administratorice su u Pravnoj klinici, studentice pete godine i glavne i odgovorne da među studentima sve štima kako treba. Ako nisu na dežurstvu, uvijek su na mailu, pomno prate i izvršavaju obaveze koje su im dodijeljene.
– Preferiramo stranke primati uživo u uredu. Kada stranka dođe, tada dolaze studenti uz mentora i administratora i slušaju koji problem stranka ima. Obrađuje se slučaj, postavljaju pitanja i detaljno pregledava dokumentacija ako je ima. Ako je slučaj jednostavan, odgovora se na licu mjesta, ali čim je nešto imalo složenije onda se stranci izradi pisani odgovor u kome se pruža pravni savjeti ili opća pravna informacija koji se naknadno predaje stranci. Sve kako bi se obavile potrebne konzultacije i osigurao najveći mogući standard pravih savjeta.
Pisanje odgovora funkcionira da se nekome od studenta koji su razgovarali sa strankom dodijeli slučaj. Kliničar tada piše odgovor, uputi ga se na stranu mentora i na što treba obratiti pozornost. Kada napravi svoj odgovor, šalje ga mentoru na pregled koji ga proslijedi administratoru koji sve to finalizira. Ako pak odgovor nije bio dobar, administrator ga vraća kliničaru da ga popravi kako bi ga konačno otpravio za stranku. Naravno, u svakom trenutku studenti se mogu obratiti i obraćaju se profesorima i vanjskim suradnicima za savjet.
Za rad u Pravnoj klinici može se prijaviti svaki student prava koji je minimalno upisao treću godinu i ima položena dva od pet predmete – građansko pravo, građansko procesno, obiteljsko, radnosocijalno ili upravno pravo. Kandidati svoje prijave šalju preko maila i nakon toga moraju odraditi razgovor s administratorima i mentorima kako barataju pojmovima i kolika im je motivacija za rad. Na temelju toga, u suradnji s vodstvom Klinike, radi se selekcija kandidata koji će postati kliničari.
Hrvoje Šarić, student pete godine prava i mentor u grupi za radno i upravno pravo, ispričao je kakav je prvi susret studenata sa stvarnim slučajevima.
– Kada novi članovi dođu pomalo im sve bude strano jer se na fakultetu ne susreću toliko sa praktičnom pravnom materijom. Pravilo je doći posla sata prije dežurstva, vidjeti što je na stvari i pripremiti se za rad. Kliničari slušaju o slučaju, čitamo ga naglas i tako se svatko može uključiti i pitati to ga zanima ili dati svoj komentar. Oni koji dobiju slučaj, ako je sličan nekom prethodnom, najčešće se pošalje primjer kako ga odraditi.
Bilo je tu raznih slučajeva s kojim su klijenti dolazili. Najviše je posla oko ovrha i građanskih slučajeva dok je najmanje onih koji se tiču obiteljskog prava.
– Svaki slučaj specifičan je za sebe, a kada ih čujemo ponekad ne možete zamisliti koje sve probleme ljudi imaju. Oni idu po institucijama pokušavajući pronaći rješenje, a zavod za socijalni rad najčešće ih uputi na nas.
Studenti ističu kako je najbitnije pokazati razumijevanje za socijalno osjetljive građane i posvetiti im vrijeme slušajući ih. Neki od njih znaju doći i po par puta, biti nerealni prema slučaju i odgovoru kojega dobiju stoga je važno znati pokazati granicu do koje mogu ići.
-Svakome je njegov problem najteži, ali u nekim situacijama moramo im reći kako stvari stoje. Mi nemamo radni staž, ali u cijelom tom gropu informacija procijenimo što je bitno, a pojedini klijenti nisu spremni prohvatiit činjenicu da smo mi ti koji upravljamo razgovorom. Nije lako kada vam dođe osoba 30 godina starija, a vi joj kao ‘mulci’ od 20 i nešto godina morate reći kakvo je stanje stvari. A to što smo mi besplatna pomoć ne znači da se ne trudimo i ne želimo pomoći na najbolji mogući način. Dapače, svjesni smo koje su nam povjerenje stranke ukazala kad su nam se obratile i svakom predmetu pristupamo kao da smo skupo plaćeni za svoje usluge.
Dea Miodrag, studentica četvrte godine prava, kaže kako je rad u Pravnoj klinici ispunjava iz više razloga. Osim što stječe svoje znanje, spaja društveno koristan rad i pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija.
– Svaki kontakt znači jer želimo pomoći njima i sebi za budućnost. Praksa je nešto što nedostaje i što ne bi mogli dobiti kroz klasična fakultetska predavanja i mislim da je ovo odličan način da sjedneš s nekim preko druge strane stola, slušaš i suočiš se s problemom, nečim stvarnim i opipljivim.
Da joj je Pravna klinika promijenila pogled na pravo općenito, slaže se i Lana Dijan studentica pete godine pravnog fakulteta.
– Na nastavi učimo teoriju i pojmove, a onda kada čuješ stranku i nasuprot sebe imaš predmet, na primjer iz građanskog prava, onda se konkretno susrećeš s time što si prethodno savladao u teoriji i tako učiš za život. Važna je i komunikacija, a mislim da je cijeli koncept Pravne klinike dobar za naš daljni ravoj i sprema nas za neke daljnje prakse.
Na pitanje koliko je teško studirati pravo, studentica pete godine Petra Rubić kaže kako je najbitnija upornost i cilj koji te vodi da fakultet završiš.
– Ja sam bila učenica strukovne škole i za mene je pravni fakultet u početku bio težak. Odjednom sam imala ogromnu količinu informacija koje sam morala naučiti, ali tko god je uporan može razviti sposobnost i disciplinu da se uči svaki dan po nekoliko sati, a trebaš imati i neki određeni cilj. Na primjer, ja uvijek zamišljam sebe ispred fakulteta s obranjenim diplomskim radom i to mi je super motivacija.
O perspektive mladih pravnika u Hrvatskoj, ova ekipa ima pozitivno razmišljanje. Kažu kako sve više velikih korporacija traži pravnike. Ističu kako je važno da shvati mladi pravnik shvati kako je pravo cjeloživotno učenje, a tržište rada za njih sada je bolje u odnosu na prošle godine.
– Mislim da pravo neće nikada izumrijeti. Nas umjetna inteligencija neće moći zamijeniti (smijeh).
Ova mlada ekipa, za svoju generaciju ima vrlo jasne poruke – a to su upornost, strpljenje i kontinuirani rad. Za biti dobar pravnik u budućnosti, sve tri komponente su ključne.
– Prvo što bih svima rekla je nemoj slušati druge, nego samo idi naprijed. Sve su to subjektivna mišljenja ako imaš svoj cilj, volju i želju za radom, uspjeh će sam doći. Moj tata cijeli život mi je govorio – znanje ti nitko ne može oduzeti. I mislim da je to velika stvar koliko god je teško učiti shvatiti da je pravno cjeloživotna struka i da se na takav način gradiš.
U svemu treba ostati čovjek jer papiri nisu samo papiri. To su tuđi životi i mislim da je to važno shvatiti. Ljudima u današnje vrijeme jedan papir može promijeniti život.
Mladi moraju pronaći balans između uživanja i studiranja i brinuti o vlastitoj budućnosti. Trebamo što više zagristi sada kako bi kasnije život bio barem malo bolji. Mislim da su dvadesete idealne za iskoristiti svoj puni potencijal, zaključio je Hrvoje.
Ovaj programski sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija iz programskog razdoblja u 2024. godini.