Do 15. srpnja otvoren je postupak e-Savjetovanja s javnošću za Prijedlog plana gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj. Dabar se u 20. stoljeću na području Hrvatske spominjao samo kao vrsta koja je izumrla. U travnju 1996. pokrenut je postupak njegova povratka, pa je u dvije godine u staništa ispušteno 85 jedinki, od kojih se razvila današnja populacija. Ta je životinjska vrsta zaštićena u većini zemalja EU, pa tako i u Hrvatskoj. Dabar u Hrvatskoj nema prirodnih neprijatelja, a jedina opasnost prijeti mu od ljudi. Ugrožava ga degradacija staništa, ribolov u kojem se koriste mreže i promet.
– Iako se brojnost dabra drastično povećala od njegova unosa, stav stanovništva prema dabru još je pozitivan, no postoji bojazan da bi se on mogao promijeniti ako se ne krene u kontrolu populacije te poduzimanja mjera za sprečavanje šteta od dabra. Stoga se ovim Planom gospodarenja predviđaju mjere koje će u konačnici očuvati i stabilnu populaciju dabra i pozitivan socioekonomski status ove vrste – pojašnjavaju u Ministarstvu.
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom. Ako nastanjuje manji vodotok koji postane preplitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode za kretanje i zaštitio ulaz u svoju nastambu. U posljednje vrijeme bilježi se porast broja šteta od dabra na poljoprivrednim površinama i vodnim građevinama, ali i u prometu, kad na njih nalete automobili. Do početka 20. stoljeća brojno stanje dabra na području Europe dosezalo je jedva oko 700 jedinki. Zaštitu dabrova prvi su propisali Norvežani, koji su ga zakonski zaštitili još 1845. godine. Projekt povratka dabra u Hrvatsku realiziran je u suradnji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i njemačkih kolega. Svi dabrovi dopremljeni i ispušteni u Hrvatskoj iz različitih su lokaliteta u Bavarskoj.
Prije desetak godina provedena je anketa prema kojoj je u Hrvatskoj tada obitavalo 430 familija dabrova, najviše na zagrebačkom i varaždinskom području. Uzme li se u obzir da prosječna familija ima četiri do pet jedinki, došlo se do brojke od 1720 do 2150 jedinki. No, jasno je da je broj lokacija i familija znatno veći. Brojnost populacije udvostručuje se prosječno u razdoblju od 2,5 do tri godine, pa je zaključeno da je 2021. moglo biti 4500 familija s 21.760 jedinki! Strategija EU za bioraznolikost do 2030. postavila je pred države članice ambiciozne ciljeve, a jedan je od njih da stanje očuvanosti treba poboljšati u bar 30 posto zaštićenih staništa i vrsta u EU.