Počeli su nacionalni ispiti za učenike 8. razreda. Pripremljeni su za 40.768 učenika u 882 škole. Polagat će ispite iz ukupno 8 predmeta, a rezultate će doznati do kraja nastavne godine. Ispiti ne utječu na ocjene ni na upis u srednje škole pa nekima i dalje nije jasno čemu točno služe. Ekipa HRT-a posjetila je četiri osnovne škole i istražili jesu li im važni nacionalni ispiti i zašto.
Neopterećeni ocjenama, otvorili su svoje vrećice s ispitima. Veći je stres, kažu nam, stati pred kameru nego pisati nacionalni ispit.
– Došla sam na ispit sa znanjem, što si zapamtio zadnje četiri godine, zapamtio si i prošlo je skroz dobro, rekla je Franka iz Šibenika.
– Nisam osjećao nikakav pritisak, bio je mir u razredu i zadovoljan sam kako sam napisao, kaže Luka iz Siska.
– Ispit nije bio zahtjevan, jedino je problem bio malo pad koncentracije zbog jako puno teksta, rekla je Maja iz Siska.
Na takve testove ipak se nisu naviknuli, zadatke nikad nisu rješavali dulje od jednog školskog sata. Čeka ih još 7 ispita u sljedećih 10 dana.
– Ispit je trajao ukupno tri sata. Prvi dio sat i pol, onda smo imali pauzu pola sata i onda drugi dio sat i pol, kaže Marina iz Pule.
– Sve je bilo super organizirano i mislim da će mi jako puno pomoći za taj prijamni jer ću znati u kojem stilu je to sve pa ću se moći pripremiti, kaže Vida iz Zagreba.
I najpravednije bi bilo, jednoglasno kažu učenici s kojima smo razgovarali, da nacionalni ispiti postanu kriterij za upis u srednju školu.
– Netko tko ima tri može imati veće znanje nego netko tko ima pet, rekla je Zara iz Šibenika.
No kod profesora na isto pitanje – podijeljena mišljenja.
– To bi diglo teret s učitelja i ja mislim da bi bilo puno bolje jer bi učenici učili da znaju, a ne da dobiju pet, ističe Suzana Anić Antić, ispitna koordinatorica u OŠ Jabukovac u Zagrebu.
– U konačnici bi trebali biti neki objektivniji i relevantniji rezultati koji bi se mogli uzeti za upis u srednju školu. U ovakvom obliku ne smatram da su relevantni, rekla je Nada Crnković, ravnateljica OŠ Kaštanjer u Puli.
Zasad nisu kriterij za upis, no jesu materijal za analizu. Već su prošlogodišnji nacionalni ispiti pokazali lošije rezultate kod zadataka riječima zbog manjkavog čitanja s razumijevanjem. A rezultati pomažu i pri usporedbi koliko su zaključne ocjene realne.
– Biologija i kemija i fizika su pokazali možda mrvicu manje rezultate s obzirom na zaključne ocjene, ali sve u svemu nema velikih odstupanja, što znači da smo vrlo realni u ocjenjivanju i zaključivanju ocjena, kaže Romana Šimunić Cvrtila, ravnateljica OŠ Jabukovac u Zagrebu.
– Škola će vidjeti u e-Imeniku za svakog učenika postotak riješenosti svakog ispita. Tu ćemo vidjeti gdje smo kao škola – ispod nacionalnog prosjeka, u prosjeku ili, nadamo se, iznad prosjeka, ističe Višnja Tadić, ravnateljica OŠ Viktorovac u Sisku.
A netko će u konačnici, nadaju se, analizirati trebamo li biti zadovoljni tim nacionalnim prosjekom i s time u skladu oblikovati obrazovne politike. Tek tada će 3 milijuna eura za nacionalne ispite biti dobro uložen novac.