Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, dolazi iz obitelji talijanskih imigranata. Za svećenika je zaređen 1969., a četiri godine kasnije položio je doživotne zavjete u isusovačkom redu. Godine 1998. imenovan je nadbiskupom Buenos Airesa, gdje je ostao poznat po svojem skromnom načinu života i snažnom zalaganju za siromašne i marginalizirane.
Nakon ostavke pape Benedikta XVI. 2013., Bergoglio je izabran za 266. papu Katoličke crkve. Postao je prvi papa iz Latinske Amerike, prvi isusovac na čelu Crkve te prvi koji je uzeo ime Franjo, nadahnut sv. Franjom Asiškim.
Od početka pontifikata, Papa Franjo naglasio je važnost bliskosti s običnim ljudima, skromnosti i crkvene solidarnosti s najugroženijima. Kritizirao je raskoš u Crkvi i apelirao na duhovno, a ne materijalno vodstvo.
-Boli me vidjeti svećenika s najnovijim modelom automobila. To jednostavno nije u redu, poručio je 2013.
Suočen s brojnim krizama, uključujući skandale vezane uz seksualna zlostavljanja unutar Crkve, Papa je u više navrata izrazio bol i sram, osobito tijekom posjeta Čileu 2018., kada je kazao:
-Dužan sam izraziti bol i sram zbog nepopravljive štete nanesene djeci.
Njegove izjave o društvenim pitanjima često su izazivale pažnju. Govoreći o homoseksualnosti 2013., rekao je:
-Ako je osoba gay i traži Boga te ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?
Unatoč tome, ostao je snažan zagovornik tradicionalne obitelji i protivnik pobačaja, kojeg je nazvao “ubojstvom”.
Papa Franjo snažno je angažiran na globalnim društvenim i ekološkim pitanjima. U enciklici Laudato Si’ upozorio je na moralnu dimenziju uništavanja okoliša, osuđujući pohlepu i neodrživi kapitalizam. Istaknuo je i prava autohtonih naroda.
Tijekom povijesnog posjeta Kanadi 2022., ispričao se zbog uloge Crkve u kolonizaciji i patnji domorodačkog stanovništva:
-Žao mi je zbog načina na koji su mnogi kršćani podržavali kolonizatorski mentalitet.
U području međureligijskog dijaloga ostvario je važne iskorake – 2016. susreo se s ruskim patrijarhom Kirilom, što je bio prvi susret poglavara Katoličke i Ruske pravoslavne crkve od raskola 1054. godine. Tri godine kasnije, postao je prvi papa koji je posjetio Arapski poluotok.
Papa Franjo do kraja je ostao dosljedan u svojoj viziji Crkve koja ne služi sama sebi, već ljudima – ponajprije onima koji su na rubu društva. Njegova poruka jednostavnosti, solidarnosti i nade snažno odjekuje diljem svijeta.