Rezultati
nacionalnog pilot projekta ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije i
povišenog kolesterola kod djece prilikom upisa u prvi razred osnovne škole ukazuju
na što hitniju potrebu donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje
kardiovaskularnih bolesti
Investicija u primarnu prevenciju smanjit će potrebu za skupim liječenjima
u kasnijim fazama, osiguravajući bolju kvalitetu života pojedinca i dugoročnu
stabilnost zdravstvenog sustava, poručio je ministar zdravstva Vili Beroš
sa stručnog skupa „Plan za srce“.
-Naša zdravstvena administracija je i uvela preventivne
zdravstvene preglede koji detektiraju predispozicije za razvoj
kardiovaskularnih bolesti, i rezultati nisu dobri. Čak 77 posto građana koji su
se odazvali preventivnim zdravstvenim pregledima ima neki od faktora rizika,
uključujući hipertenziju, poremećaj lipida, prekomjernu tjelesnu težinu, a
mnogi i puše. Strateško usmjeravanje prema edukaciji o rizicima, promicanju
zdravog načina života i ranim dijagnostičkim postupcima nije samo pitanje
medicinske prakse, već i ekonomske održivosti. Dugoročno, povećanjem
zdravstvene pismenosti moguće je suzbiti ovaj problem u Hrvatskoj i smanjiti
incidenciju, kao što to rade i druge zemlje, poručio je ministar Beroš.
Uoči Svjetskog dana srca te Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije,
na okupljanju u organizaciji Portala Zdravlje, vodeći domaći stručnjaci
istaknuli su potrebnu za sveobuhvatnom strategijom koja bi doprinijela
smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila. Riječ je o i dalje vodećem
uzroku smrtnosti i pobola u Hrvatskoj, od koje je, prema preliminarnim
podacima, tijekom 2022. svakoga dana preminula 61 osoba, odnosno 39 posto
ukupno preminulih osoba.
-Smrtnost bi morala biti desetak posto niža uspoređujemo li se s tzv.
zemljama niskoga kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija,
skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija. Svakako nije problem u dometima
i dostupnosti kardiološke dijagnostike i liječenja već u lošoj zdravstvenoj
prosvijećenosti naših građana i zanemarenoj važnosti kardiovaskularne
prevencije. Bez sustavnog nacionalnog programa promicanja kardiovaskularnog
zdravlja, s naglaskom na prevencijske mjere, nema daljnjeg napretka u
obuzdavanju pobola i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, ustvrdio je predstojnik
Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog
kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, akademik Davor
Miličić, te zaključio kako jačanjem zdravstvene pismenosti i preventivnih
mjera već u 10 godina možemo preokrenuti crne statistike.
-Bolesti srca i krvnih žila su prvi uzrok smrti u svijetu a uzrok im
može biti kombinacija bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih faktora,
uključujući nepravilnu prehranu i pretilost, korištenje duhana, tjelesnu
neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka i stresni način
života. Svatko od nas trebao bi početi s malim promjenama u životnim navikama
koje dovode do poboljšanja zdravlja srca, zaključio je izv. prof. dr. sc.
Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo.
Na raspravi se čulo kako su građani Hrvatske najdeblja nacija Europe, a također,
i jedna od vodećih nacija po neslavnome postotku osoba koje puše duhan. Riječ
je o dvama bitnim kardiovaskularnim, ali i općim rizičnim čimbenicima po
zdravlje ljudi. No posebno zabrinjava podatak koji je iznijela prim. Verica
Kralj, dr. med., o rezultatima probira na porodičnu hiperkolesterolemiju,
koji je ove godine prvi put proveden prilikom upisa djece u prvi razred osnovne
škole.
-Sukladno Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja porodične
hiperkolesterolemije, proljetos smo kroz pilot projekt provjerili vrijednost
kolesterola kod više od 32 tisuće predškolaca. Povišene vrijednosti ukupnog
kolesterola od 5.1 – 6.0 mmol/L zabilježene su kod 10,5 posto djece, čiji su
liječnici potom provjeravali obiteljsku anamnezu zadanim upitnikom. Ukupno 450
djece imalo je vrijednost ukupnog kolesterola jednaku ili veću od 6,1 mmol/L,
te su poslani specijalistu pedijatru na daljnju obradu, pojasnila je prim.
Verica Kralj.
Akademik Željko Reiner podsjetio je kako je porodična
hiperkolesterolemija, često nazivana i „nasljedni kolesterol“, prirođena
bolest, gdje oboljeli doživotno imaju povišenu vrijednost LDL kolesterola. U
Hrvatskoj od nje, procjenjuje se, boluje između 15 i 20 tisuća osoba, no samo
jedan posto svjesno je dijagnoze.
-Zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima
„lošega“ LDL-kolesterola, te osobe imaju i do 20 puta veći rizik za razvoj
kardiovaskularnih bolesti od ostatka populacije. Čak svaki četvrti bolesnik,
kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog
događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života. Svi
bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom po definiciji spadaju u osobe
visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika, pojašnjava akademik Reiner.
Od svih građana koji su lani posjetili liječnika primarne zdravstvene
zaštite njih čak 40 posto imalo je evidentirano dijagnozu neke kardiovaskularne
bolesti.
U nastavku okupljanja sudionici su istaknuli važnost jačanja zdravstvene
pismenosti od najranije dobi. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u
kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, nego i priuštivi, bitne su u
motiviranju ljudi da usvoje i održavaju zdravije stilove života. Ipak, unatoč
činjenici da promjenom vlastitog ponašanja možemo izbjeći ili umanjiti rizik od
kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje globalni javnozdravstveni problem na
koji je potrebno što hitnije utjecati.