Article

//www.dalmacijanews.hr/files/628ba8d818d1cba3258b4584/80
Foto: DN

Stručnjakinja za mentalno zdravlje prof. Roberta Matković o projektu 'Status: online': ''Važno je da roditelji razgovaraju s djecom o internetu prije nego što dobiju mobitel"

Mobilni pristup internetu briše jasnu granicu između korištenja interneta i drugih obaveza, pa se internet koristi paralelno s drugim aktivnostima, čitavo vrijeme, npr. na ulici, na odmoru, u krevetu prije spavanja… tako da nije vrijeme korištenja interneta jedini rizik, već i načini kako se koristi tehnologija i u kojim prilikama
U sklopu Europskog tjedna javnog zdravlja Roberta Matković, prof. iz Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske održala je stručno online predavanje na temu navika korištenja interneta kod djece i mladih - predstavljanje petogodišnjeg javnozdravstvenog projekta “Status: online”. 

Djeca i mladi kao najčešći korisnici interneta i modernih tehnologija, posebno su izloženi brojnim do sada evidentiranim opasnostima u digitalnom okruženju. 

Razgovarali smo o preventivnim aktivnostima u okviru projekta “Status: online” čiji cilj je edukativni i kreativni rad s djecom i mladima na temu osvještavanja o rizicima korištenja modernih tehnologija. 

Istraživanje je provedeno u prosincu 2020. među sedmašima i osmašima osnovnih škola i učenika svih razreda srednjih škola Splitsko dalmatinske županije. Napominjemo kako je ta generacija od ožujka pa do lipnja prethodne školske godine pohađala nastavu isključivo online te kako je u trenutku provedbe istraživanja većina učenika bila na nastavi na daljinu.

O glavnim zaključcima istraživanja razgovarali smo s Robertom Matković

- Upravo zbog te neplanirane i ubrzane digitalizacije obrazovanja, bilo nam je izazovno uvidjeti navike korištenja interneta kod učenika. I sami učenici su percipirali kako na internetu provode više vremena nego prije pandemije, njih 85%. Dosadašnja istraživanja upućuju kako je vrijeme koje djeca i mladi provode na internetu indikativno za brojna rizična ponašanja i izloženost riziku korištenja interneta. Nešto više od 60% učenika koristilo je internet više od četiri sata dnevno, ne samo radnim danom nego i vikendom. Također, mobitel je najčešći uređaj za pristup sadržajima na internetu i koristi ga 96%, a posjeduje 98% djece i mladih. Upravo mobilni pristup internetu briše jasnu granicu između korištenja interneta i drugih obaveza, pa se internet koristi paralelno s drugim aktivnostima, čitavo vrijeme, npr. na ulici, na odmoru, u krevetu prije spavanja… tako da nije vrijeme korištenja interneta jedini rizik, već i načini kako se koristi tehnologija i u kojim prilikama. Očekivano, društvene mreže, gledanje filmova i slušanje glazbe su najomiljenije aktivnosti na internetu. 

Ovo pandemijsko vrijeme je utjecalo na značajno povećanje korištenja interneta u obrazovne svrhe kroz korištenje servisa za pohađanje nastave te kasnije za pisanje zadaće. Internet ima odlične obrazovne mogućnosti tako da oni učenici koji su po prirodi radoznali i vole učiti, možda stečene navike nastave koristiti i ubuduće.

- Slažem se,  no ovdje treba naglasiti kako se sadržaji i informacije na internetu objavljuju bez prethodne recenzije, tako da učenici trebaju biti posebno oprezni i koristiti samo pouzdane i provjerene stranice. Ono što bih možda istaknula je kako bilježimo porast djece i mladih koji su u pandemijsko vrijeme pregledavali medicinske sadržaje na internetu. Razumljivo je kako je svima zdravlje bilo u fokusu, ali isto tako trebamo biti svjesni kako internet nije najpouzdanije mjesto gdje se mogu tražiti informacije o zdravstvenim poteškoćama ili savjetima.

Općenito, samo odrastanje je izazov, a korištenje interneta je sastavni dio njihovog odrastanja. Zanima nas znaju li se djeca nositi sa izazovima Interneta? 

- Ono što smo primijetili kroz rezultate je kako 16% djece i mladih pokazuje znakove umjerene i visoke razine problematičnog korištenja interneta. Preko 90% učenika ostaje duže online nego je planirao, a čak svaki drugi učenik izjavljuje da mu se to događa vrlo često ili gotovo uvijek. Između 70% i 80% učenika odgađa odlazak na spavanje ili ne mogu zaspati zbog korištenja interneta u kasnim satima, sami pokušavaju smanjiti vrijeme korištenja interneta ali ne uspijevaju u tome i/ili zapostavljaju svoje školske i druge obaveze, primjećuju kako im drugi često prigovaraju zbog vremena koliko koriste internet te kako internet često ima za njih umirujuće djelovanje. 

Nasilje na internetu je posebno osjetljiva tema i potrebno je dodatno osvještavati takvo neprimjereno ponašanje. Djeca koja nisu uključena u nasilna online ponašanja, izložena su tome pa ga i normaliziraju. Stječe se dojam kako se svi tako ponašaju, što nije istina.

- Istraživanja su nam pokazala da gotovo 30% djece i mladih sudjeluje u nasilju na internetu, bilo da doživljavaju nasilje od drugih korisnika, ponašaju se nasilno prema drugima ili istovremeno, i doživljavaju i ponašaju se nasilno. Najčešće je riječ o izravnim ili neizravnim ružnim porukama, prijetnjama putem poruka i širenju tračeva. Kroz obrazovne sadržaje djeci i mladima se stalno naglašava kako trebaju biti pristojni prema drugim korisnicima interneta ali i odgovorni prema vlastitim podatcima i fotografijama. Posebnu pozornost treba uputiti na sadržaje gdje djeca i mladi dolaze u interakciju s drugim korisnicima interneta, poput društvenih mreža, online igara i slično. Preporuka je kako profili ne bi  trebali biti javno dostupni te kako bi se trebale koristiti dodatne sigurnosne zaštite. Iako većina učenika prati preporuke mi bilježimo kako gotovo 20% učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola ima javne profile i ne koristi sigurnosne postavke. Nadalje, bez obzira što većina učenika nema javne profile, broj njihovih prijatelja i pratitelja koje uopće ne poznaju je daleko veći od onih koje poznaju, čime se dodatno dovode u opasnost  jer su njihovi podatci i fotografije dostupne za neovlašteno dijeljenje. 

Što biste preporučili roditeljima? 

- Djeca percipiraju kako njihovi roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta i upozoravaju ih na rizike, što je svakako pohvalno. S druge strane učenici smatraju kako znaju puno više od svojih roditelja o korištenju. Evidentno je kako su današnji roditelji svoje djetinjstvo i mladenaštvo provodili drugačije nego današnja djeca i kako možda ne razumiju svoju djecu što je toliko zanimljivo u korištenju nekih sadržaja, primjerice u praćenju Youtubera.  Ono što je svakako preporuka je da roditelji razgovaraju sa svojom djecom, da se o internetu i njegovom korištenju priča za obiteljskim stolom. Kroz razgovor, roditelji mogu upoznati kako se njihovo dijete ponaša na internetu te tako mogu primijetiti promjene, ako je njihovo dijete izloženo nečemu s čime se možda ne može ili ne zna nositi. Kao što postoje općenito odgojna pravila koja roditelji postavljaju svojoj djeci, uputno je postaviti pravila za korištenje mobitela, raznih sadržaja ili okolnosti u kojima se internet može ili ne može koristiti.

Recimo, primjer takvih pravila je “Mobitel se ne koristi za vrijeme obroka” ili “Mobitel se ne koristi prije spavanja”. Upravo to korištenje mobitela prije spavanja je jedan zanimljiv fenomen. Učenici su u fokus grupama rekli kako im surfanje na internetu pomaže da lakše zaspu, iako zapravo i sami kažu da ostanu duže budni jer je sadržaj zanimljiv i vrijeme samo proleti. Nasuprot tome, stručnjaci smatraju kako korištenje ekrana prije spavanja utječe na moždane funkcije i remeti faze sna, gdje zapravo i uz optimalnu dužinu spavanja, djeca  ustaju umorna i nenaspavana, što uzrokuje brojne druge poteškoće, između ostalih i smanjenu koncentraciju. Preporuka je da se ekrani ne koriste minimalno dva sata prije spavanja. Važno da roditelji razgovaraju sa svojom djecom, da teme vezane za internet budu dio svakodnevne komunikacije, da se o tome počne razgovarati prije nego dijete dobije svoj mobitel.
hr Mon May 23 2022 17:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5eabc4b36f2ab8de068b462e/80
Foto: Pixabay

Ivana Vladović je nova direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije

Vladović je dobila najveći broj potrebnih glasova i tako postala nova direktorica
Ivana Vladović je nova direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Izabrana je na mandat od četiri godine.

Među kandidatima su, osim nje, bili Joško Stella, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcin.

Vladović stiže s funkcije šefa marketinga i promocije Slobodne Dalmacije. O imenovanju Vladović odlučivali su Blaženko Boban, Lukša Novak, Nenad Nizić, Filip Bilanović, Marko Ožić Bebek, Toni Buljević, Toni Damjanić, Šime Klarić, Jurica Glavina, Ivica Tafra i Srećko Peko.

TZ Splitsko-dalmatinske županije povodom toga je poslala priopćenje.

- Članovi Turističkog vijeća Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije su danas, dana 30. lipnja 2022. godine u punom sastavu (11 članova) na svojoj VI sjednici izabrali Ivanu Vladović za novu direktoricu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije na mandat od četiri godine.

Glasovalo se o četiri prijavljena kandidata koji su ispunili formalne uvjete za traženo mjesto direktora/ice Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, a među kojima su bili Joško Stella, Ivana Vladović, Jure Brkan i Martina Nimac Kalcina.

Ivana Vladović osvojila je najveći broj potrebnih glasova i time postala čelnica najvišeg turističkog tijela u Splitsko-dalmatinskoj županiji. -  stoji u priopćenju.


hr Thu Jun 30 2022 15:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bd9b7618d1cbcbca8b4569/80

KOMENTAR DOBRILE STELLE: Domovinski p(re)okret i Puljkov pogodak u Centar

Ako se sada uznemire oni, a takvih sigurno ima, kojima se od ulaska desnice u gradsko vijeće diže kosa na glavi, neka se upitaju gdje su bili prošle nedjelje
Što znači i kolika je važnost izborne matematike u utrci za vijećničke mandate pokazali su nedjeljni izbori na kojima je tridesetak posto birača odlučivalo o novoj gradskoj vlasti. Je li im bilo svejedno tko će ih predstavljati u gradskom vijeću ili je možda presudio kolektivni zazor prema splitskoj političkoj kaljuži? Što god bilo - već je bilo i više se ne može popraviti. U gradsko vijeće probilo se šest lista od kojih su najviše profitirali Centar i koalicija predvođena Domovinskim pokretom. I dok su prvi zazivali veći odaziv birača, računajući da će niska izlaznost pogodovati HDZ-u, dogodilo se suprotno. S druge strane, desna koalicija prizivala je upravo ono što se u nedjelju i dogodilo, a to je razočaravajuće slab odaziv koji ruši težinu mandata odnosno broj glasova potrebnih za njegovo osvajanje.

Tako su od izborne matematike najveću korist na kraju izvukli Puljkov Centar, kao prva jakosna lista, te Domovinski pokret čija se koalicija svrstala na zadnje mjesto iznad praga. Osvojili su nešto više od 2500 glasova što im je donijelo dva mandata o kojima bi mogli samo sanjati da je izlaznost bila na razini prošlogodišnje ili oko 44 posto. Ovako ih je nezainteresiranost Splićana za izbore pogurala preko praga i dovela do dva mandata koliko imaju i izborni gubitnici, poput SDP-a, Željka Keruma i Mosta. No razliku od svih njih, Domovinski pokret bio je debitant na lanjskim izborima kojem je malo nedostajalo da uđe u vijeće izvan kojeg je na kraju ostao samo zato jer su se precijenili, vjerujući da kao nova politička opcija mogu zapasati desni bazen bez bočne podrške. U praksi to je izgledalo ovako: Na lanjskim izborima za Gradsko vijeće Splita desne političke opcije nastupile su u dva bloka od kojih nijedan nije prešao prag iako su zajedno osvojili više od 4000 glasova. Da su tada išli zajedno, imali bi sigurna dva mandata koliko imaju i sada kad su se udružili, iako im je ovogodišnji izborni saldo gotovo dvostruko skromniji. Što sve može  učiniti izborna matematika, čiji je sastavni dio parametar izlaznosti,  pokazuje i primjer Domovinskog pokreta koji se lani odlučio za samostalni izborni nastup.

Prije godinu dana osvojili su 2899 glasova i ostali ispod praga da bi sada, predvodeći koaliciju desnih stranaka, dobili tristotinjak glasova manje, a ipak ušli u vijeće i utržili dva vrijedna mandata. I sve to zahvaljujući svojim najvjernijim biračima čiji im glasovi, međutim, ne bi puno pomogli da niska izlaznost nije pogurala stvari. Oborila je vrijednost jednog mandata na razinu koju splitska desnica bez problema može prijeći, što su potvrdili i izborni rezultati s kojima jedino oni i Puljak mogu biti zadovoljni, štoviše oduševljeni. Da su lijeve stranke, poput Pametno i Možemo, imale zajednički izborni nastup vjerojatno bi uspjele prijeći prag i zadržati dio svoga biračkog bazena unatoč tome što ga je Centar predatorski opustošio. Šteta, jer je splitska ljevica sada spala na jedno slovo - na posrnuli SDP koji ne zna što mu je gore. Svrstati se uz Puljka koji je, od svih svojih bivših partnera, upravo njih najviše ponižavao i bučno im docirao dijeleći socijaldemokratima lekcije iz političkog bontona?  Da bi politički preživjeli morat će se skrasiti u Puljkovom jatu, bilo da je riječ o koalicijskom ili ''programskom'' formatu međusobne suradnje, a paradoks je tim veći jer ih je upravo to isto jato, u ne tako dalekoj prošlosti, ''operušalo'' i otelo im birače.  No to je već druga tema, koja nema veze s uspješnom izbornom pričom Domovinskog pokreta koji je zaigrao u istom kolu s HSP-om, Suverenistima i HDS-om. Tako je objedinio glasove autentičnih desnih birača na koje i inače može računati. Nema ih puno, ali kad se povežu sa slabim odazivom birača i D' Hondtovom metodom preračunavanja glasova donose dva mandata.

Ako se sada uznemire oni, a takvih sigurno ima, kojima se od ulaska desnice u gradsko vijeće diže kosa na glavi, neka se upitaju gdje su bili prošle nedjelje. Ukoliko su izašli na birališta, neka čekaju još tri godine kada će se karte ponovo miješati. Ako su, pak, izborni dan proveli u dokoličarenju, negdje na plaži ili ispred televizora, neka ušute jer je upravo njihova indolencija dovela omraženu im desnicu u vijeće u koje bi teško ušla oslanjajući se samo na svoje birače.

 

 

 






hr Thu Jun 30 2022 14:48:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5eb39cf56f2ab8e1108b4662/80

Alijana Vukšić još četiri godine na čelu Turističke zajednice grada Splita

Ovo joj je treći mandat na četiri godine

Turističko vijeće Turističke zajednice grada Splita donijelo je Odluku prema kojoj se Alijana Vukšić imenuje za direktoricu Turističke zajednice grada Splita na mandat od četiri godine. Na Natječaj su zaprimljene dvije prijave, od kojih jedna nije zadovoljila formalne uvjete.

 

Alijana Vukšić 8 godina kvalitetno je obavljala funkciju direktorice Turističke zajednice, što je potvrđeno novim mandatom. Već u prvim godinama svoga rada na ovoj poziciji, Alijana Vukšić rad Turističke zajednice temeljila je na povezivanju dionika i poslovanju prema modelu destinacijske menadžment organizacije. Kvalitetne suradnje, marketinške aktivnosti i projekti zasigurno su imali izniman značaj u  turističkom rastu Splita ali i savladavanju kriznih dana za turistički sektor. Brojne manifestacije, kongresi, događanja koja privlače turiste u grad, rezultat su zajedničkog rada Turističke zajednice, ostalih institucija i privatnog sektora.

 

- Vrijeme pandemije potvrdilo nam je činjenicu kako globalne nestabilnosti imaju izravan utjecaj  na turistička kretanja i kako je iznimno važna brza prilagodba. Vjerujem da će moje dugogodišnje iskustvo i stečeno znanje pomoći u savladavanju novih izazova pred kojima se Split, kao turistička destinacija nalazi. Želim izraziti svoju zahvalnost na novoj prilici i vjerujem,   da ćemo moj tim i ja, uspješno pratiti trendove u promociji destinacije i nastaviti kreirati turističke proizvode kojima ćemo graditi odgovoran i održiv turizam - izjavila je Alijana Vukšić.

hr Thu Jun 30 2022 14:18:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bd84ba18d1cb03c78b4627/80

Dalmatinske županije zaradile najviše ocjene za transparentnost

Temeljem istraživanja Instituta za javne financije kojim se analizirala i ocijenila transparentnost proračuna svih županija, gradova i općina, među gradovima odlikašima su Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaštela, Knin, Metković, Nin, Skradin, Split, Šibenik, Trogir, Supetar, Vodice, Vrlika, Vrgorac i Zadar.
Temeljem istraživanja Instituta za javne financije kojim se analizirala i ocijenila transparentnost proračuna svih županija, gradova i općina, odnosno 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, jedinice lokalne samouprave ove godine su dobile izrazito pozitivne ocjene. Godinama taj institut analizira proračunsku transparentnost, a na kraju lipnja objavljeni su rezultati istraživanja provedenog u studenom i prosincu prošle te od veljače do travnja tekuće godine.

- Cilj je utvrditi količinu ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica, bez detaljnije analize njihova sadržaja. Sama objava dokumenata ne znači da su jedinice
apsolutno proračunski transparentne niti da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale Zakona o proračunu, Zakona o pravu na pristup informacijama i
preporuka Ministarstva financija - stoji, među ostalim, u istraživanju kojeg su proveli Mihaela Bronić, Marija Opačak, Katarina Ott, Miroslav Petrušić,Simona Prijaković i Branko Stanić.

Splitsko-dalmatinska županija zavrijedila je najviše ocjenu, baš kao i ostale južne županije - Dubrovačko-neretvanska, Zadarska i Šibensko-kninska. Među gradovima odlikašima su Drniš, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaštela, Knin, Metković, Nin, Skradin, Split, Šibenik, Trogir, Supetar, Vodice, Vrlika, Vrgorac i Zadar.

Solin, Stari Grad i Trilj dobili su četvorku, kao i Biograd na Moru, Obrovac i Vis dok su Sinj i Omiš među društvom s trojkom.

Općine Pojezerje, Proložac, Sućurac i Šestanovac pri dnu su liste s jedinicom u transparentnom imeniku dok je s nulom Kijevo, i to jer iz te općine u ovom posljednjem ciklusu nisu objavili nijedan proračunski dokument.

hr Thu Jun 30 2022 12:39:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .