23.05.2022. u 17:32h
Mobilni pristup internetu briše jasnu granicu između korištenja interneta i drugih obaveza, pa se internet koristi paralelno s drugim aktivnostima, čitavo vrijeme, npr. na ulici, na odmoru, u krevetu prije spavanja… tako da nije vrijeme korištenja interneta jedini rizik, već i načini kako se koristi tehnologija i u kojim prilikama
U sklopu Europskog tjedna javnog zdravlja Roberta Matković, prof. iz Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske održala je stručno online predavanje na temu navika korištenja interneta kod djece i mladih - predstavljanje petogodišnjeg javnozdravstvenog projekta “Status: online”.
Djeca i mladi kao najčešći korisnici interneta i modernih tehnologija, posebno su izloženi brojnim do sada evidentiranim opasnostima u digitalnom okruženju.
Razgovarali smo o preventivnim aktivnostima u okviru projekta “Status: online” čiji cilj je edukativni i kreativni rad s djecom i mladima na temu osvještavanja o rizicima korištenja modernih tehnologija.
Istraživanje je provedeno u prosincu 2020. među sedmašima i osmašima osnovnih škola i učenika svih razreda srednjih škola Splitsko dalmatinske županije. Napominjemo kako je ta generacija od ožujka pa do lipnja prethodne školske godine pohađala nastavu isključivo online te kako je u trenutku provedbe istraživanja većina učenika bila na nastavi na daljinu.
O glavnim zaključcima istraživanja razgovarali smo s Robertom Matković.
O glavnim zaključcima istraživanja razgovarali smo s Robertom Matković.
- Upravo zbog te neplanirane i ubrzane digitalizacije obrazovanja, bilo nam je izazovno uvidjeti navike korištenja interneta kod učenika. I sami učenici su percipirali kako na internetu provode više vremena nego prije pandemije, njih 85%. Dosadašnja istraživanja upućuju kako je vrijeme koje djeca i mladi provode na internetu indikativno za brojna rizična ponašanja i izloženost riziku korištenja interneta. Nešto više od 60% učenika koristilo je internet više od četiri sata dnevno, ne samo radnim danom nego i vikendom. Također, mobitel je najčešći uređaj za pristup sadržajima na internetu i koristi ga 96%, a posjeduje 98% djece i mladih. Upravo mobilni pristup internetu briše jasnu granicu između korištenja interneta i drugih obaveza, pa se internet koristi paralelno s drugim aktivnostima, čitavo vrijeme, npr. na ulici, na odmoru, u krevetu prije spavanja… tako da nije vrijeme korištenja interneta jedini rizik, već i načini kako se koristi tehnologija i u kojim prilikama. Očekivano, društvene mreže, gledanje filmova i slušanje glazbe su najomiljenije aktivnosti na internetu.
Ovo pandemijsko vrijeme je utjecalo na značajno povećanje korištenja interneta u obrazovne svrhe kroz korištenje servisa za pohađanje nastave te kasnije za pisanje zadaće. Internet ima odlične obrazovne mogućnosti tako da oni učenici koji su po prirodi radoznali i vole učiti, možda stečene navike nastave koristiti i ubuduće.
- Slažem se, no ovdje treba naglasiti kako se sadržaji i informacije na internetu objavljuju bez prethodne recenzije, tako da učenici trebaju biti posebno oprezni i koristiti samo pouzdane i provjerene stranice. Ono što bih možda istaknula je kako bilježimo porast djece i mladih koji su u pandemijsko vrijeme pregledavali medicinske sadržaje na internetu. Razumljivo je kako je svima zdravlje bilo u fokusu, ali isto tako trebamo biti svjesni kako internet nije najpouzdanije mjesto gdje se mogu tražiti informacije o zdravstvenim poteškoćama ili savjetima.
Općenito, samo odrastanje je izazov, a korištenje interneta je sastavni dio njihovog odrastanja. Zanima nas znaju li se djeca nositi sa izazovima Interneta?
- Ono što smo primijetili kroz rezultate je kako 16% djece i mladih pokazuje znakove umjerene i visoke razine problematičnog korištenja interneta. Preko 90% učenika ostaje duže online nego je planirao, a čak svaki drugi učenik izjavljuje da mu se to događa vrlo često ili gotovo uvijek. Između 70% i 80% učenika odgađa odlazak na spavanje ili ne mogu zaspati zbog korištenja interneta u kasnim satima, sami pokušavaju smanjiti vrijeme korištenja interneta ali ne uspijevaju u tome i/ili zapostavljaju svoje školske i druge obaveze, primjećuju kako im drugi često prigovaraju zbog vremena koliko koriste internet te kako internet često ima za njih umirujuće djelovanje.
Nasilje na internetu je posebno osjetljiva tema i potrebno je dodatno osvještavati takvo neprimjereno ponašanje. Djeca koja nisu uključena u nasilna online ponašanja, izložena su tome pa ga i normaliziraju. Stječe se dojam kako se svi tako ponašaju, što nije istina.
- Istraživanja su nam pokazala da gotovo 30% djece i mladih sudjeluje u nasilju na internetu, bilo da doživljavaju nasilje od drugih korisnika, ponašaju se nasilno prema drugima ili istovremeno, i doživljavaju i ponašaju se nasilno. Najčešće je riječ o izravnim ili neizravnim ružnim porukama, prijetnjama putem poruka i širenju tračeva. Kroz obrazovne sadržaje djeci i mladima se stalno naglašava kako trebaju biti pristojni prema drugim korisnicima interneta ali i odgovorni prema vlastitim podatcima i fotografijama. Posebnu pozornost treba uputiti na sadržaje gdje djeca i mladi dolaze u interakciju s drugim korisnicima interneta, poput društvenih mreža, online igara i slično. Preporuka je kako profili ne bi trebali biti javno dostupni te kako bi se trebale koristiti dodatne sigurnosne zaštite. Iako većina učenika prati preporuke mi bilježimo kako gotovo 20% učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola ima javne profile i ne koristi sigurnosne postavke. Nadalje, bez obzira što većina učenika nema javne profile, broj njihovih prijatelja i pratitelja koje uopće ne poznaju je daleko veći od onih koje poznaju, čime se dodatno dovode u opasnost jer su njihovi podatci i fotografije dostupne za neovlašteno dijeljenje.
Što biste preporučili roditeljima?
- Djeca percipiraju kako njihovi roditelji razgovaraju s njima o korištenju interneta i upozoravaju ih na rizike, što je svakako pohvalno. S druge strane učenici smatraju kako znaju puno više od svojih roditelja o korištenju. Evidentno je kako su današnji roditelji svoje djetinjstvo i mladenaštvo provodili drugačije nego današnja djeca i kako možda ne razumiju svoju djecu što je toliko zanimljivo u korištenju nekih sadržaja, primjerice u praćenju Youtubera. Ono što je svakako preporuka je da roditelji razgovaraju sa svojom djecom, da se o internetu i njegovom korištenju priča za obiteljskim stolom. Kroz razgovor, roditelji mogu upoznati kako se njihovo dijete ponaša na internetu te tako mogu primijetiti promjene, ako je njihovo dijete izloženo nečemu s čime se možda ne može ili ne zna nositi. Kao što postoje općenito odgojna pravila koja roditelji postavljaju svojoj djeci, uputno je postaviti pravila za korištenje mobitela, raznih sadržaja ili okolnosti u kojima se internet može ili ne može koristiti.
Recimo, primjer takvih pravila je “Mobitel se ne koristi za vrijeme obroka” ili “Mobitel se ne koristi prije spavanja”. Upravo to korištenje mobitela prije spavanja je jedan zanimljiv fenomen. Učenici su u fokus grupama rekli kako im surfanje na internetu pomaže da lakše zaspu, iako zapravo i sami kažu da ostanu duže budni jer je sadržaj zanimljiv i vrijeme samo proleti. Nasuprot tome, stručnjaci smatraju kako korištenje ekrana prije spavanja utječe na moždane funkcije i remeti faze sna, gdje zapravo i uz optimalnu dužinu spavanja, djeca ustaju umorna i nenaspavana, što uzrokuje brojne druge poteškoće, između ostalih i smanjenu koncentraciju. Preporuka je da se ekrani ne koriste minimalno dva sata prije spavanja. Važno da roditelji razgovaraju sa svojom djecom, da teme vezane za internet budu dio svakodnevne komunikacije, da se o tome počne razgovarati prije nego dijete dobije svoj mobitel.
Recimo, primjer takvih pravila je “Mobitel se ne koristi za vrijeme obroka” ili “Mobitel se ne koristi prije spavanja”. Upravo to korištenje mobitela prije spavanja je jedan zanimljiv fenomen. Učenici su u fokus grupama rekli kako im surfanje na internetu pomaže da lakše zaspu, iako zapravo i sami kažu da ostanu duže budni jer je sadržaj zanimljiv i vrijeme samo proleti. Nasuprot tome, stručnjaci smatraju kako korištenje ekrana prije spavanja utječe na moždane funkcije i remeti faze sna, gdje zapravo i uz optimalnu dužinu spavanja, djeca ustaju umorna i nenaspavana, što uzrokuje brojne druge poteškoće, između ostalih i smanjenu koncentraciju. Preporuka je da se ekrani ne koriste minimalno dva sata prije spavanja. Važno da roditelji razgovaraju sa svojom djecom, da teme vezane za internet budu dio svakodnevne komunikacije, da se o tome počne razgovarati prije nego dijete dobije svoj mobitel.
