Psihologinja Marina Trbus za HTV je rekla kako se u pozadini opasnih TikTok izazova najčešće radi o traženju uzbuđenja koje je, adolescentski ili pubertetski, dio odrastanja. Dala je i nekoliko savjeta roditejima kako da preveniraju i razgovaraju s djecom.
TikTok je jedna od najpopularnijih društvenih mreža – osobito među djecom i mladima. Moderni fenomen s više od milijardu korisnika nije mogao proći bez negativnih trendova.
Posljednjih tjedana izvještavamo o jednom u nizu opasnih TikTok izazova. U Rumunjskoj je samo u jednom danu zbog Supermen izazova primljeno 20-ero djece u bolnicu s višestrukim prijelomima.
Osmero djece ozlijeđeno je u banjalučkoj regiji, a u Hrvatskoj se zasad, doduše neslužbeno, govori o dva slučaja.
O tome je u Studiju 4 govorila psihologinja i psihoterapeutkinja Marina Trbus.
Traženje uzbuđenja
Kazala je kako se u pozadini radi najčešće o traženju uzbuđenja koje je, adolescentski ili pubertetski, dio odrastanja.
– To je njihov razvojni zadatak, da traže uzbuđenje i da gledaju gdje su im granice. Isto tako, tu je digitalna komponenta, ona dodaje dio u kojem oni dobivaju zajednicu i to ne samo u svom kvartu. Također kroz nju, uživaju prihvaćanje i popularnost, a s druge strane i dobivaju osjećaj da su viđeni i pripadaju nekoj grupi, pojašnjava.
– Gluposti koje smo mi radili kao djeca su ipak bila u kvartu. I uvijek je tu bila neka susjeda ili učitelj koji je to vidio i reagirao. I onda smo ipak pazili do koje razine je to ponašanje išlo, pojašnjava.
Publika iz cijelog svijeta
– Ovdje ipak dobivamo publiku iz cijelog svijeta gdje onda taj jedan glas koji mi dajemo kao učitelj ili kao psiholog ili roditelj, nije dosta jer prevagnu brojevi, odnosno ljudi koji govore da je to “cool” ili super, priča Trbus.
Pojašnjava kako se završetak razvoja mozga događa tek između 25 do 27 godina.
– Do tada mi kao društvo i roditelji trebamo držati djecu da im pomognemo da izađu na pravi put, kazala je.
Komunikacija i gradnja kritičkog rasuđivanja
– Naš posao je komunikacija, gradnja kritičkog rasuđivanja i mišljenja kod djece i uspostava nekih vrijednosti, naglasila je.
Dodaje kako treba objašnjavati djeci što je to snaga i hrabrost.
– To je reći” ne”, zauzeti se i pobrinuti za sebe, kritički promišljati i prosocijalno djelovati na kolege i vršnjake, ističe.
Osnaživanje dječjeg karaktera
Naglašava kako je bitno osnaživanje dječjeg karaktera, a treba krenuti što ranije.
– Ja bih roditeljima savjetovala da krenu u to od najranije dobi, rekla je.
Ono što je također preporuka da se radije, kad se dogodi nešto, sjesti i razgovarati o tome.
– U pravilu će se dogoditi da će dijete znati barem jednu osobu koja je imala slično iskustvo ili pokušaj da je neko nagovara. To je sjajna prilika, treba upitati: “Kako bi ti pristupila?”,”Kako je ta prijateljica postupila?”, ističe. Naglašava da je otvorena komunikacija vrlo važna.
– Nemojte odmah krenuti s “Nemoj to, to je glupo”. Jer dijete će se tada zatvoriti u sebe i prestat će slušati, pojašnjava.
– Neće se dogoditi onaj dio koji želimo, a to je da dijete potaknemo da to kritički sagleda, dodaje.
Stručna pomoć
Preporučuje roditeljima, ako ne dopiru do djece, neka potraže stručnu pomoć.
– Nekad roditelji od stresa ne mogu doprijeti do djeteta i onda je bolje uzeti stručnu osobu, ističe.
Kad vidimo da se dijete druži na društvenim mrežama s nekim koji nam možda nije drag, kaže kako ga treba pokušati preusmjeriti na neku dodatnu aktivnost.
– A ako dijete toliko traži društvo gdje se vidi njegov identitet, gdje je popularno, gdje dobiva socijalni dokaz, onda je problem dublji i dijete se vjerojatno ne osjeća prihvaćeno. Tada je to priča koju trebamo “obraditi“, kazala je.
Ne treba se bojati problema, teškoća ni grešaka
Naglašava kako se roditelji ne trebaju bojati problema, teškoća ni grešaka.
– Greška je sjajna. Mi iz grešaka učimo, kazala je.
– Trebaju nam greške, trebaju nam problemi. Ideja cijelog našeg razvoja je da učimo kako rješavati probleme. I onda iz toga ide slika “ja to mogu, ja to znam. Ne treba mi onda da izgledam kao utjecajnik ili ne treba mi da skačem kao Supermen. Jer ja znam što mogu i tko jesam” – ističe.