Društveno poduzetništvo ili kako ostvariti dobrobit za sebe i zajednicu koristeći tržišne mehanizme

U organizaciji Centra za održivi razvoj (COR) 31. kolovoza 2023. godine, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom, održana su dva događaja u okviru projekta „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“: radionica o zagovaranju i konferencija o rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja intervencija, odnosno smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta.

Podsjetimo što je društveno poduzetništvo? Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.* Praksa društvenog poduzetništva može se prepoznati kroz povijest u različitim oblicima djelovanja, kroz koja se pokušavalo pronaći odgovarajuća rješenja za socijalne i ekonomske probleme u lokalnim zajednicama i društvu. 
U Europskoj uniji društvena ekonomija broji oko 2,8 milijuna organizacija, više od 13,6 milijuna radnih mjesta, odnosno 6,3% radne snage. Udio u ekonomiji društvenog sektora varira od zemlje do zemlje, kreće se od 0,3 do gotovo 10 posto ukupnog gospodarstva.

Radionica koja je okupila petnaestak sudionika bila je usmjerena jačanju kapaciteta organizacija civilnoga društva za proces (javnog) zagovaranja. Na početku radionice Snježana Petrušić iz Centra za održivi razvoj upoznala je sudionike sa smjernicama za razvoj javnih politika koje su izrađene u okviru projekta, a obuhvaćaju osam područja od važnosti za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj: zakonodavni okvir; mladi; poljoprivreda; obrazovni sustav; državna imovina; porezna politika; komunikacijski kanali svih dionika te instituti potpore; ranjive skupine i socijalne usluge.
Uz pojam i kontekst zagovaranja istaknula je važnost procesa zagovaranja kojim se skreće pažnja zajednice na bitna pitanja i vodi donositelje odluka do rješenja, a kroz suradnju sa zainteresiranim građanima i organizacijama dovodi do promjene, poboljšanja. Zagovaranjem se pokušava utjecati na donositelje odluka, kako bi se ostvarila određena prava i poboljšala kvaliteta života društva u cjelini ili grupa čija su prava i potrebe predmet zagovaranja. 
U završnom dijelu radionice predstavljen je zagovarački model i glavni koraci u planiranju zagovaračke strategije. Tijekom radionice razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su sudjelovali različiti dionici govoreći o svojim iskustvima, o različitim izazovima s kojima se susreću u radu. Lajtmotiv koji se provlačio kroz ovu raspravu bio: preduvjet bilo kojeg društvenog angažmana su informirani, aktivni i odgovorni građani. 

Nakon radionice, u širem krugu održana je konferencija, čiji je cilj bio upoznati sudionike s rezultatima provedenih analiza društvenog utjecaja smjernica za razvoj društvenog poduzetništva, koje su izrađene u okviru projekta, a sve kako bi se na temelju znanosti ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika. Istaknuto je da je potrebno unaprijed analizirati društveni učinak bilo koje intervencije kako bi provedba bila kvalitetna i uspješna.

Na konferenciji je predstavljena i metodologija za analizu društvenog utjecaja intervencija izrađena kroz projekt, te rezultati provedenog anketnog istraživanja o utjecaju predloženih intervencija na društvo, kao i izrađeni dokumenti vezani za analizu društvenog učinka predloženih intervencija.

Stipe Efendić, predsjednik Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo, osnovane u sklopu projekta, koja trenutno broji 128 članova, predstavio je ovu udrugu i pozvao prisutne da se podrobnije informiraju o njoj i u nju učlane.

Konferencija i radionica organizirani su u okviru projekta ‘Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo’ (kodni broj UP.04.2.1.06.0054), koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 3.597.840,76 kuna / 477.515,53 eura. Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 3.058.164,65 kuna / 405.888,20 eura (85%), dok Republika Hrvatska iz državnog proračuna sufinancira bespovratna sredstva u iznosu od 539.676,11 kuna/ 71.627,33 eura (15%). Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine. 
Nositelj projekta je Centar za ruralni razvoj CERURA HR, a Centar za održivi razvoj (COR) iz Imotskog je jedan od partnera na projektu. 

Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Centra za ruralni razvoj CERURA HR.

POSLJEDNJE DODANO: