Split dosad nije birao istog gradonačelnika u dva mandata, a nije birao ni gradonačelnicu u novijoj povijesti. Tek je nekoliko mjeseci vladom upravljala žena koja sada, umjesto funkcije povjerenice Vlade, želi dužnost gradonačelnice drugog najvećeg grada u Hrvatskoj.
Svaki izbori izbrišu neka poznata lica i u politički ring uvedu nova jer 'Dioklecijanov grad' je barem po biračkim procesima uvijek bio čudesan. Čudan i čudesan.
O politici ovdje svi sve znaju. Politika se ovdje uči od malih nogu. Politika je ovdje destruktivna, javnost prejednostavno lijepi etikete, a lokalna medijska scena više vodi računa o kakvoj rupi na cesti i mačko-psu na Rivi nego razvoju koji u drugom gradu u Hrvatskoj često ima negativan predznak.
Kako od 'minusa' stvoriti 'plus' i kako Split stvoriti dalmatinskom metropolom, otkrila nam je Branka Ramljak koja zajedno s Tomislavom Mamićem ide u ovu izbornu utakmicu.
Pitaju li vas kolege i obitelj pa što vam je trebalo da se upustite u jednu odgovornu i zahtjevnu funkciju?
- Svaki dan me to ljudi pitaju, ali sebi ne bih mogla oprostiti da to nisam napravila. Imam toliko životnog i profesionalnog iskustva, u različitim strukturama i funkcijama. Imam iskustvo upravljanja ljudima u javnim institucijama koje želim podijeliti sa svojim sugrađanima. Zar da stojim sa strane i gledam kako od mog grada još 4 godine rade cirkus? Što god da će se dogoditi, osjećam da sam se morala u Splitu izložiti i pred svojim ljudima pokazati da imam hrabrosti, snage, volje, argumenata kojima bih ih uvjerila da ću baš ja biti dobra gradonačelnica.
Aktivirali ste se, ako je to zaključak vaših riječi, jer Split nije bio 'na pravom putu'?
- To je glavni razlog. Da je funkcioniralo sve kako treba ja bi bila na tribini. Dalmatinci, a Splićani pogotovo vole biti na tribini jer se s nje može vikati, pričati i ljutiti se, a ja sam s tribine željela ući na teren. Moje nezadovoljstvo i ljudi s kojima sam okružena dovelo je do toga da se uključim. Način funkcioniranja našeg grada pod motom 'započeto, nedovršeno' mi je porazan. A najbolje se ogledao na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gdje smo opet imali sramotu. Grad cirkus je završio u ovom mandatu onako kako se i započelo, a ja ne želim da to tako bude i dalje.
Split stagnira 12 godina?
- Naravno. Zaista mislim da je grad začahuren, zatvoren i mora konačno „prodisati“. Treba ga otvoriti, u smislu gradske administracije i gradskih poduzeća korištenjem potencijala ljudi i prostora. Treba konačno završiti pet glavnih cesta u gradu. To su 'žile kucavice' poput Zajčeve, Bračke, Manđerove, Vukovarske, Zagorskog puta u suradnji s Hrvatskim cestama, dok su se drugi uhvatili tunela, mostova, Splita 4 i Splita 5. Kao da svako četiri godine gledamo reprizu, a u prostoru nikad ničega. Našim ljudima treba podići kvalitetu života, najosnovnije stvari jer, ne zaboravimo, male stvari grad čine velikim. Sve veće investicije možemo tek nakon izmjene GUP-a.
U tih 12 godina najprisutniji je Željko Kerum?
- Zajednički nazivnik ta tri mandata je jedan stranka. Ne govorim o osobi, nego o Hrvatskoj građanskoj stranci. Meni ne odgovara način na koji oni funkcioniraju, način kako su koalicije djelovale u kojima je bila i ta stranka funkcionirale. Apsolutna poslušnost pojedincu, politička trgovina, pogodovanje, nepotizam i uhljebljivanje njima je normalna pojava i ne žele to mijenjati.
Spomenuli ste gradonačelnika kojemu je mandat na izmaku. Kako biste vi ocijenili njegovo četverogodišnje upravljanje? Je li on mogao bolje?
- Gledajte, gradonačelnika gledam kao dio strukture. On je zajedno s koalicijom HDZ i HGS upravljao gradom četiri godine. Bez Gradskog vijeća nije mogao samostalno donositi odluke. Koalicija je po meni bila apsolutno nefunkcionalna i kočila je razvoj grada. Ipak, treba mu čestitati na nekim stvarima, ali nije mi jasno zašto mehanizaciju na cestama vidimo samo par mjeseci prije izbora. Treba pohvaliti korištenje sredstava EU fondova putem kojih se konačno tako obnavljaju autobusi javnog prijevoznika, uveo se sustav javnih bicikala, međutim s druge strane popratna infrastruktura je loša ili nedostaje. Nadalje pohvaljujem i dogradnju škola i vrtića, sanaciju Karepovca, izgradnju Hospicija… Ali s druge strane, toliko toga je započeto i nedovršeno, pamtimo i privremene kolodvore, rotore, sve ono na što smo gubili vrijeme i novce umjesto da smo držali fokus.
Često vas je Željko Kerum spominjao, kao i Tomislava Mamića s kojim idete u ovu izbornu epizodu. Jeste uzimali tko k srcu?
- Svatko bi uzeo k srcu, ali kad si siguran u nešto što radiš, onda problema nemaš. Ponovit ću još jednom, prije dvadesetak godina izgrađen je Ekonomski fakultet u Splitu, u kojem radim, a aneks zgrade gradio se nakon toga. Kad je došlo do opremanja aneksa fakulteta, pozvali smo gospodarstvenike koje znače u ovom gradu, da nam pomognu opremiti našu zgradu. Ispred svake od naših učionica stoji natpis tko je to napravio i tako će biti za vijeke vjekova…
Među njima i Željko Kerum…
- Ne Željko Kerum, nego tvrtka Kerum d.o.o. I inače kada je nešto dobro onda gospodin kaže da je to Željko Kerum, kad nije, onda je to tvrtka. Ovo je tvrtka. Uz tvrtku su bili, primjerice, i Croatia osiguranje, i Splitska banka, Ina, Tommy, itd.. Bilo je dvadesetak respektabilnih tvrtki. Ako gospodarstvo ulaže u obrazovanje, onda ulaže u pokretačku snagu društva jer bez obrazovanja nećemo imati ni ljude za rad u tim tvrtkama… Nažalost, na kraju je ispalo da donator nije niti tvrtka Kerum d.o.o., nego vjerovnici. Njima bi trebalo zahvaliti.
Ali, zašto baš Tommy? Vi se poznajete od ranije, zbog opremanja fakulteta?
- Ne. Mi smo se upoznali preko Hajduka. Ja sam bila članica, pa predsjednica Nadzornog odbora, a Tomislav Mamić je bio uvijek tu kad je trebalo. Jako je važno to reći. Kad je najteže, onda ti treba pomoć. Iz Hajduka znaju da je Mamić uvijek na raspolaganju. I kad sam čula da se i on namjerava uključiti u izbornu utakmicu, bila sam iznenađena. Pitala sam i ja njega što mu to treba jer je na vrhuncu uspjeha. I to je ono bitno, povezalo nas je nezadovoljstvo dosadašnjim načinom upravljanja ovim prekrasnim gradom, mi želimo da naša djeca ostanu ovdje živjeti i da za svih vrijede jednaka pravila bez obzira tko bili i kako se zvali.
Kako je onda došlo do 'klika' između vas i Tomislava Mamića?
- Razgovarali smo nakon što je izrečena inicijativa. I onda smo raspravljali na koji se način najbolje uključiti. On je bio jasan kako zbog svojih obveza ne bi mogao obnašati čitav niz poslova koje nosi gradonačelnička funkcija i tu daje punu podršku meni i mom timu. Vrlo brzo usuglasili smo se oko Nezavisne liste Ramljak i Mamić kako za Gradsko vijeće tako i Županijsku skupštinu gdje će upravo on biti nositelj.
Idemo sada prema budućnosti. Puno je 'gorućih' problema u gradu Splitu. Jedan od njih je svakako Marjan koji i dalje zauzima medijske stupce. Od upravljanja, vlasništva, potkornjaka i štete. Što biste vi napravili na Marjanu?
- Vidjeli smo da koalicijski partneri ne razmišljaju isto glede Marjana. Ja kao Splićanka konzumiram sve na Marjanu – od pješačkih staza pa do zelenila. Park-šumu Marjan treba prepustiti stručnjacima i ona ne smije biti predmet političkog prepucavanja. Naš Marjan bio je žrtva lošeg koalicijskog vladanja gradom što se najbolje vidjelo i na posljednjoj cirkuskoj sjednici Gradskog vijeća kada su se u suradnji s Društvom arhitekata Split trebale donijeti odluke o započinjanju procesa izmjene GUP-a a koji je uključivao i zaštitu Marjana. Nažalost, tom cirkusu pridružili su se i oporbeni vijećnici i tako pokazali koliko im je stalo do naše park šume. Takav simbol grada ne smije biti predmet političkog prepucavanja, ponavljam i treba ga prepustiti stručnjacima.
Spominjemo koaliciju, ali onda je svima jasno da je ovdje ponovno 'pobijedio' Željko Kerum. Velikih promjena oko Marjana nije bilo, vidimo i da se baš Kerum založio za privatne vlasnike zemljišta i njihovu zaštitu. Znači, on ima ovu 'težu stranu vage'…
- Jedini odgovor i promjenu mogu napraviti naši sugrađani. Svoje nezadovoljstvo trebaju izraziti izlaskom na izbore i pritom kazniti one koje pod krinkom javnog interesa štite svoje osobne. To su sitni interesi. Park-šuma je naša šuma, ne moja i tvoja.
Stalno ističete to 'ne ja, nego mi'…
- To je naš slogan i da, što ja sama mogu ako nemam ljude oko sebe, stručnjake iz različitih područja? Ne obećavam promjene kada stupim na funkciju nego sam to primjerom afirmativne kampanje gdje sam imala i selekcijski postupak napravila prije. Javno sam tražila osobe stručnjake kao dio svojeg tima i vjerujem da sam u tome uspjela. Ovim putem želim pohvaliti ekipu koja radi sa mnom. S obzirom da nemamo infrastrukturu i logistiku kao druge stranke, dobili smo na kreaciji i inovativnosti. Mladost, sva iz Splita, koja to radi je vrlo ambiciozna. Naš slogan 'ne ja, nego mi' mi je jako važan. Ja ću se izložiti, bit ću gradonačelnica i koordinirat ću, ali nikad bez suradnje i komunikacije ne samo sa članovima tima nego i sugrađanima.
Hoće li vam profesorsko iskustvo pomoći u radu gradonačelnice?
- Ja bih rekla obratno. Nama kao profesorima se jako vrednuje koliko smo aktivni u zajednici i koliko znanja smo stekli izvan naših ureda i predavaonica i na koji način onda to koristimo u svojim predavanjima. Moj angažman u posljednjih dvadesetak godina izvan predavaonica jako mi pomaže u predavanjima. Studenti ne vole slušati samo teoriju, oni žele da se teorijska znanja potkrijepe s iskustvima.
Vratimo li se na aktualnosti i budućnost onda nećemo daleko od Ekonomskog fakulteta. Žnjan je dugi niz godina bio mjesto nereda, sada 'svjetlo na kraju tunela' vidimo, ali…
- Puno godina se čekaju samo papiri, ali koliko god koštalo, moramo doći do sredstava da se prostor, koji sada izgleda kao mjesečeva površina, dovede u svrhu zelenog javnog prostora. Park za sve stanovnike od Pazdigrada, Žnjana pa do Kile i cijeli grad. Procese svakako moramo nastaviti (dozvola dobivena, koncesija zatražena) jer nam naša pokoljenja neće oprostiti nečinjenje.
Mnogi vaši protukandidati govorili su i o Gradskoj upravi, posebice velikom broju zaposlenih. Hoćete vi 'stezati remen' u Banovini?
- I tu imam malu prednost. Bila sam povjerenica za grad Split pa mogu reći da donekle poznam situaciju u Banovini. Ono što čujem je da su mnogi nezadovoljni, nema nikakve komunikacije a tamo ima jako vrijednih i pametnih ljudi koji, ako se njima kvalitetno upravlja mogu dati dobre rezultate. Činjenica je da ondje ima puno ljudi, ali drugo je pitanje što ti ljudi rade, tko ih prati i koji su to njihovi rezultati. S ljudima treba razgovarati, ukazati im na probleme i koja su očekivanja prema njima.
Odvajanje otpada i komunalna infrastruktura nas itekako muči u Splitu. Vrlo slojevit problem…
- Da, slažem se. Ali, ima rješenja. Naša država mora doći do 50 posto odvajanja otpada, ne Dugi Rat, Omiš, Split ili Zagreb nego cijela zemlja zajedno. Split je s onih 3,74 posto odvajanja otpada samo odnemogao sveukupnoj slici.
Do prije tjedan dana imali smo jedno priručno reciklažno dvorište, to dovoljno govori o težini ovog problema. Grad ove veličine ih mora imati šest. To, dakle, treba izgraditi. Ja ću to napraviti sa svojim timom. Dodatno, da bismo napravili kompostane ili prostore za zbrinjavanje građevinskog otpada, treba postojati dogovor sa Solinom, Sinjom, Trogirom i drugim jedinicama lokalne samouprave. Osim toga treba raditi i na stalnoj edukaciji građana o potrebi zbrinjavanja otpada.
Posljednjih dana nekako se intenzivirao prometni čep u Splitu i okolici. Promet i parkirna mjesta, 'rak rana' Splita…
- Ceste su nešto što se iz godine u godinu reciklira u predizbornim obećanjima. Grad Split ima preko sto tisuća vozila, a svega 30 tisuća parkirnih mjesta. I na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, zbog politikanstva, zaustavljena su nova parkirna mjesta na Mertojaku, Splitu 3 i Lokvama. Izmjenom GUP-a bi trebalo tražiti i nove prostore za parking.
Problem je i što sve automobile praktično usmjeravamo u centar grada koje bude zagušen u vrijeme ljetne turističke sezone. Zašto ne bi imali na obodu grada parkinge gdje bi se smještali autobusi i automobili?
Moram i još nešto kazati, vrijeme je i da građani shvate da nam osobno auto nije najbolji ljubimac. Treba fokus staviti na pješaka i na javni prijevoz i raditi na ravnoteži automobila, javnog prijevoza i pješaka.
Turizam smo već spomenuli. Turizam je glavna grada u Splitu i Dalmaciji, a imate li vi nekakav plan za zaokret na neke nove staze. Pandemija nam je otvorila oči…
- Pandemija je i prilika da se promijenimo. I na ponudi i na potražnji. Neće se promijeniti činjenica da je Split prekrasan, prepun povijesnih znamenitosti, mjesto sporta i zabave, a da bi bio mamac za turiste, trebaju na cjelogodišnje avionske veze s europskim i svjetskim destinacijama, trebaju nam dodatni hoteli koji će omogućiti turizam za cijelu godinu, kongresne dvorane, događaji koji privlače turiste tijekom cijele godine, atrakcije koje će biti mamac za turiste, nova koncepcija Adventa u Splitu, nove ljetne pozornice... Grad Split se u turističkom smislu mora prometnuti u jednu od najznačajnijih city break destinacija, a to će moći tako da iz faze rasta prijeđemo u fazu razvoja.
Koliko je god Split bogat u povijesnom smislu, važno je gledati u budućnost. Budućnost Splita su mladi ljudi i mlade obitelji. Kako im Split približiti? Imamo poticajnu stanogradnju, ali i ovdje 'padamo na sitnim stvarima' poput kanalizacije, pristupnih cesta…
- Sve ste rekli. Gradi se kako komu padne na pamet. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća nismo dobili nove i uređene kvartove. Pritom mislim na infrastrukturu, pristupne putove i kanalizaciju, parkove i ceste. Ljudi žive i na Kili, Žnjanu ili Pazdigradu, ali pristupne ceste i ostala infrastruktura koja neki grad čini gradom nedostaje. Zašto? Netko je u gradu omogućio da se gradi bez strategije. Mladi su tu prošli najgore. Rješavanje stambenog pitanja je uz radno mjesto najvažnije za svakog čovjeka. U gradu ne postoji stambene politike koja bi jasno odredila gdje i koliko stanova za mlade želimo. Zabrinjava studija IRMO koja kaže da će za dvadesetak godina u Splitu biti oko 130.000 stanovnika. Postoje mjere kojima grad može pomoći mladima i to kroz gradnju stanova za dugoročni najam, otvaranje novih prostora za izgradnju POS-ovih stanova i td. Grad treba stvoriti i pretpostavke za zapošljavanje mladih kroz podršku mladih pri samozapošljavanju do poticanja onih poduzetnika koji zapošljavaju mlade.
Vi biste gradili Split 4 ili Split 5?
- Najavila sam da ću graditi i Split 6. Naravno da je to bila ironija. U ovom predizbornom razdoblju naslušali smo se svakakvih suludih obećanja ne vodeći računa o tome kakva je nadležnost grada u tome i kaki su nam fiskalni kapaciteti za to. Ma kako nekome to može pasti na pamet kada u tri mandata nisi dostojan završiti ni pet glavnih cesta u gradu, onda o čemu dalje govoriti. Mi građani siti smo svakojakih obećanja .
Jesu li Splićani izgubili vjeru u politiku?
- Da. I zato sam se uključila u politiku. Želim pokazati svojoj djeci i studentima da se ipak može drugačije. I mene sad pitaju oko interesa. Moj interes je služba građana. Koliko nam je vremena trebalo da nam se politika i političari ogade, isto toliko će vremena trebati za promjenu. Ali ako ne krenemo odmah, biti ćemo u problemima.
Kakvi su vaši politički ciljevi?
- Vjerujem da ću postati gradonačelnica. Split je grad s izvrsnim potencijalom i s prostorom koji se konačno mora iskoristiti. Okružila sam se s najboljim u našem gradu, najboljim poduzetnikom, stručnjacima iz područja financija, turizma, obrazovanja… i to je moja garancija za uspjeh. U ovo ulazim iskreno otvorenog srca i zdravog razuma i sigurna sam da će to građani prepoznati. Strukture koje su nas dovele ovdje niti žele, niti mogu niti znaju zato nam trebaju promjene. Zajedno s timom ljudi dajem sve od sebe ali ne pod svaku cijenu, svoj dugo građeni ugled i dostojanstvo ne želim izgubiti. I konačno još jednom ponavljam, samo građani su ti koji će izlaskom na izbore odučiti o onima koji će upravljati gradom u narednom razdoblju. Nisam bitna ja, već mi. Nije bitan gradonačelnik, njegov ego i interesi nego zajednica kojoj se sa svojim timom spreman dati i služiti.