Article

//www.dalmacijanews.hr/files/55a910c07cb23a0b008b4601/80

Najviše prijava za ekonomiju, a evo koji su fakulteti upisali najbolje studente

Ove se godine prijavilo 32.090 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 26.403. ostalo je slobodno 13.768 mjesta
Nakon rezultata državne mature, objavljene su i konačne rang-liste  za upis kandidata na preddiplomske i integrirane studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj u akademskoj godini 2021./2022.

Kako javlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), u ljetnom roku bila su ponuđena 894 studijska programa s ukupno 40 171 upisnim mjestom. Ove se godine prijavilo 32.090 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 26.403. ostalo je slobodno 13.768 mjesta. Već nekoliko godina najviše je prijava u odnosu na kvotu za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Najveći broj prijava prema prvom izboru je poslovna ekonomija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a maturante s najboljim ocjenama upisali su Farmaceutsko-biokemijski, te Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. - piše 24sata.

Donosimo rang-liste najtraženijih fakulteta prema nekoliko kriterija.

Prema omjeru broja prvog prioriteta i upisne kvote, najpoželjniji su studijski programi:

1. Logopedija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2. Izobrazba trenera; smjer: Kondicijska priprema sportaša (stručni), Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
3. Animirani film i novi mediji, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
4. Psihologija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5. Sestrinstvo, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

Ukupno najveći broj prijava prvog prioriteta imali su studijski programi:

1. Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2. Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
3. Pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
4. Medicina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5. Poslovna ekonomija (stručni), Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Gledajući srednjoškolski uspjeh, visoka učilišta s najvišim prosjekom ocjena kandidata koji su ostvarili pravo upisa su:

1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4,85
2. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4,78
3. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4,76
4. Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu 4,68
5. Fakultet dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci 4,67.

Kako javlja AZVO, kandidati koji u ljetnom roku nisu ostvarili pravo upisa, mogu se prijaviti za jesenski rok na studijske programe na kojima je ostalo slobodnih mjesta i za koje je visoko učilište odlučilo provesti jesenski upisni rok. Prijave za upis na studijske programe u jesenskom roku započet će 23. srpnja i trajat će do 16. rujna 2021. godine kada će biti objavljene i konačne rang-liste.

Dodatne informacije o prijavama i upisima na studijske programe visokih učilišta u Hrvatskoj možete pronaći na mrežnim stranicama www.studij.hr i www.postani-student.hr.

Popis visokih učilišta i studijskih programa s brojem ostvarenih prava upisa i brojem slobodnih mjesta potražite na mrežnoj stranici www.studij.hr/statistika.
hr Wed Jul 21 2021 21:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60ff080c6f52dfb1ea8b4583/80
Foto: Nova TV

HDZ i dalje na prvome mjestu, ali SDP više nije druga stranka u državi!

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto

HDZ je mjesecima, čak i posljednjih godinu dana "zacementiran" na 30-tak posto potpore. Srpanj završavaju s potporom od 29,8 posto. - rezultat je novog Crobarometra Nove TV.

No srpanj je doveo do obrata, može se reći i očekivanog i sada je Možemo! drugi izbor građana. Ta lijevo-zelena opcija dobila bi 14,9 posto, a SDP je potonu na 3. mjesto i sada su na 14,3 posto.

Iako je razlika u promilima, u politici to izgleda miljama daleko. Možemo! tako kontinuirano raste već 3 mjeseca, a SDP 5 mjeseci pada.

Domovinski pokret, sada bez predsjednika, mogao je računati na 7.7 posto. Istraživanje je završeno prije nego što je Miroslav Škoro šokirao svoje birače i članove povlačenjem iz politike. Tek ćemo u kolovozu vidjeti pravi rejting stranke bez zaštitnog lica. 

Još jedino Most prelazi izborni prag sa 7.6 posto.

Ostale stranke daleko su od izbornog praga. HSU je tako najbliže, s rejtingom od 2.8 posto. Živi zid je na 2 posto. Fokus je na 1.6 posto. Isti rejting imaju HSS i Centar, a Reformisti Radimira Čačića imaju 1.2 posto. Ostale stranke od ljevice do desnice imaju zajedno 6.8 posto. Zanimljivo, HNS ima 0.9 posto, IDS 0.9 posto, SDSS je na 0.4 posto, a HSLS na 0.2 posto. Neodlučnih je 8 posto i taj je broj pao. 

Vlada i Milanović gube potporu

Vlada i dalje ima isti problem, sve što rade većina građana ne odobrava. Točnije njih 57 posto, a odobrava tek 36 posto, ne zna 7 posto. 

Slično je i sa smjerom kojim ide Hrvatska. Pesimizam je postao konstanta. Tako 62 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, a tek 26 posto misli suprotno. Ne zna 12 posto. 

Rad predsjednika Milanovića ne odobrava 54 posto građana, a 38 posto odobrava. Još može računati na većinsku potporu birača svoje bivše stranke SDP-a. Tu su i birači Možemo i Mosta s potporom koja je oko 40 posto, ali i svaki četvrti birač HDZ-a odobrava rad predsjednika Milanovića.

Tomašević i dalje najpopularniji

Tomislav Tomašević je drugi mjesec najpopularniji političar u zemlji. Može računati na potporu od 56 posto građana, dok njih 23 posto o njemu misli negativno. 

Zoran Milanović tako je "svrgnut" s trona i sada je drugi, s 47 posto građana koji o njemu misle pozitivno, ali i njih 45 posto koji misle negativno. 

Andrej Plenković uživa potporu 43 posto građana, a 49 posto o njemu misli negativno. O Boži Petrovu 39 posto građana misli pozitivno, a 44 posto negativno. Peđa Grbin ima samo trećinu birača koji o njemu misle pozitivno, a njih 43 posto misli negativno. 

I na kraju, Miroslav Škoro oprašta se od nacionalne politike s potporom od 31 posto građana, a 59 posto je onih koji o bivšem lideru Domovinskog pokreta imaju negativan dojam. 

Vodeći političari u tri vodeće stranke

HDZ nema problema, Andrej Plenković je za svoje birače prvi izbor, s potporom od 92 posto, slijedi već stabilni Gordan Jandroković sa 67 posto te lider Možemo Tomislav Tomašević s potporom od 58 posto.

Kod Možemo također sve predvidljivo. Tomislav Tomašević ima potporu od 93 posto. Tu su Zoran Milanović i Dalija Orešković, koji imaju potporu od 64 posto, te Peđa Grbin, koji je treći izbor birača Možemo, s 52 posto. 

I na kraju, kod SDP-a je sve nepredvidljivo. Zoran Milanović je prvi izbor, s potporom od 75 posto, slijedi Tomislav Tomašević s potporom od 72 posto te Peđa Grbin s potporom od 66 posto. 

Najveći problem nezaposlenost

Za građane Hrvatske i dalje je najveći problem nezaposlenost. To smatra 17.9 posto ispitanika. Gospodarska situacija je za 16.7 posto građana najveći problem, potom korona s 12.2 posto. Korupcija, posebno na visokoj razini, najveći je problem za 11.6 posto građana, a životni standard i niske plaće najveći problem su za 8.2 posto ispitanika.

Građani već godinama školskim ocjenama ocjenjuju rad triju institucija. Ured predsjednika dobiva trojku ili 2.65, slijedi vlada s trojkom ili 2.51 i na kraju hrvatski sabor dobiva dvojku ili 2.13. 

hr Mon Jul 26 2021 21:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/6050ac376f52dfd5058b45c9/80
Foto: DalmacijaNews

Mamić iz BiH vuče konce u HNS-u: "Šuker ne može više biti predsjednik"

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade

Godinama se o tome govorilo, a sad je "iscurila" snima koja to potvrđuje. Dnevnik Nove TV u posjedu je snimke u kojoj Zdravko Mamić razgovara s aktualnim i bivšim vodećim ljudima HNS-a.

Otvoreno im daje upute i oko sudaca na nogometnim terenima, ali i oko Davora Šukera na čelu nogometne Vlade. Dvije države jedna telefonska veza - ona sa Zdravkom Mamićem!

- Jedino uporište gdje ja znam da uvijek mogu bez obzira kakav sam i što sam napravio, Zdravko, moj Zdravko. Znam da mi neće okrenut leđa, znam. - poručuje Srebrić.

- Nikad u životu, ali nikad u životu. - odgovara mu Mamić, a Srebrić kratko nastavlja: "Sine moj".

Ovo je tek dio razgovora kojeg je Zorislav Srebrić vodio s Mamićem. Bivši Dinamov čelnik nezadovoljan je suđenjem za klub iz Maksimira na nekim utakmicama, ali i vodstvom HNS-a.

- Počnite mijenjati odnos u Savezu, Šuker ne može bit više predsjednik. Šuker ne može bit više predsjednik - završena priča. I to je nedopustivo. U tom filmu više Zdravko ne sudjeluje i ja rastem iz dana u dan. I ja rastem, dolazim pameti i s iskustvom i tako dalje, prema tome, prema tome, neću dozvolit da ono što ste vi stvarali, što sam ja stvarao, što su drugi stvarali da klošari okrutni rasturaju. Dobro znate o čemu ja pričam! Prema tome, to je poziv, gospodo, mijenjajte nešto, poduzimajte, jer će vas otpuhnut bura! - rekao je Mamić u snimljenom telefonskom razgovoru.

Ne negira pozive

Srebrić te pozive ni ne negira. Kaže - analizirali su utakmice. Uvjerava da Mamić preko njega nije mogao kadrovirati u HNS-u.

- Nisam član upravljačkih tijela ili eventualno izvršnih, nego samo član ureda, a to znači i izvan sfere takvih događanja. - kazao je Zorislav Srebrić, bivši tajnik HNS- a i savjetnik Davora Šukera u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Ivane Pezo Moskaljov.

Bivši dugogodišnji HNS-ov tajnik, danas je savjetnik Davoru Šukeru. Na pitanje novinarke tko koga zove, Srebrić odgovara: "U pravilu ja njega pozovem, ništa on mene ne zove, niti bi u smislu nekih posebnih instrukcija, a kamoli zahtjeva, to decidirano mogu reći da nije bilo nikakvih zahtjeva". Navodi da Mamić nema utjecaja na njega.

Marijan Kustić, jedini kandidat za Šukerovog nasljednika, za kontakte s Mamićem, uvjerava, nije znao. I nekoliko dana do skupštine HNS-a - ne želi ulaziti u njihovu pozadinu.

Zna se koja tijela odlučuju o čemu, definitivno mislim da ne bi htio komentirati ima li netko ili ne utjecaja, rezultati se vide. - poručuje Kustić, izvršni direktor HNS-a i ponavlja da mamić ne vuče konce iz BiH.

Ne prelazi preko nedosuđenog penala

Snimka otkriva da Mamić ne prelazi ni preko nedosuđenog penala za Dinamo u studenom prošle godine u susretu s Osijekom.

- Ja sam prepoznao prvo u Osijeku, kad onaj četvrti najbolji sudac, onaj splitski, kako se zove? - rekao je Mamić. "Strukan, da", navodi Srebrić.

- Kad ne dosudi penal za Dinamo i čak kad ga zove onaj iz VAR sobe on odbije ić' gledat, razumijete? Šta ovaj radi, razumijete, jer je nemoguće da taj dečko koji je čak sklon Dinamu... - navodi Mamić.

- Da, da! - odobrava mu Srebrić.

- Da ovako ovaj, razbojnički ide gledati da ne sudi, on nema tamo šta gledati, ali on čak ide gledati razbojnički, ne, ne, ne, ne sudi, razumijete. - nastavlja Mamić.

Mamić tu ne staje: "Ja sam previše iskusan da ne bi vidio da (...), jer ovo je rukopis, ne nogometnih djelatnika. Nego nogometni djelatnici koji imaju pištolj na sljepoočnici i izvršavaju mafijaške naredbe". Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Mon Jul 26 2021 20:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b681f4acb557a25498b4b56/80

Imotski - korona free: Već dva tjedna gradić u Zagori bez oboljelih

Na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste
Imotski, grad bez koronavirusa. Već 15-ak dana ondje nema nijednog zaraženog niti je itko u samoizolaciji. I zanimanje za cijepljenje je veliko. Imotsko područje posljednjih godina prepoznato je i na turističkoj karti, posebno po brojim luksuznim vilama koje su, za razliku od lani, ove godine dobro popunjene.

- Mi smo cijepili 11 i pol tisuća ljudi. Registrirali smo 2 i pol tisuće osoba koje su preboljele covid. To je negdje oko 75 posto pučanstva Imotske krajine je imuno na covid 19. Radnici iz Njemačke su taj običaj donijeli u Imotsku krajinu, tako da su se nastavili cijepiti. Susjedi su vidjeli da se oni cijepe i to je jedan od glavnih razloga zašto u Imotskom nemamo jak antivakcinski pokret i puno ljudi se želi cijepiti. - rekao je za HRT Joško Maras, epidemiolog NZJZ SDŽ ispostava Imotski.

- Imali smo organizirana dva javna cijepljenja. Dosta ljudi je cijepljeno prvom dozom pa možemo zaključiti da se cijepljenje i dalje nastavlja, rekla je Ana Marija Radeljić, načelnica Stožera civilne zaštite i zamjenica gradonačelnika Imotskog.

Svi znaju poručuju struka da se stanje u nekoliko dana može promijeniti. Zato na području Imotske krajine postoji čak 17 punktova na kojima se građani mogu cijepiti. Interes svakodnevno raste.

Svaki dan imamo 30, 40 ljudi. U zadnje vrijeme su mlađi ljudi, a prije je u prvom redu bilo više starijih osoba, rekla je Sanja Validžić, NZJZ SDŽ.

Cijepljenje i pridržavanje mjera jedini je način da Imotska krajina zadrži ovaj izazovan naslov - korona free područja.  
hr Mon Jul 26 2021 17:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60cb938d6f52df05af8b4615/80
Foto: Dalmacija News

Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja postaje prošlost? Ministar Ćorić popustio pod Buljevim pritiscima

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran
Otvorena kanalizacija kroz centar Sinja u dogledno vrijeme postat će prošlost, izgradnja kanalizacijskog sustava projektnog imena "Aglomeracija Sinj" ide dalje nakon što je gradonačelnik Miro Bulj danas sjeo za isti stol s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem.

I dok su gradske vlasti još 2012. godine govorili o projektu koji će garantirati civilizacijski iskorak za Cetinski kraj, kroz godine su izjave skupljale prašinu, a otvoreni kanali kroz ulice punili su se fekalijama koje su, dodatno, nepročišćene tekle laterarnim kanalom kroz Sinjsko polje. Kanalom koji je otežavao  život mještana Brnaza, Turjaka, ali i svih onih koji vodu piju iz Cetine.

I kad je trebalo "zasukati rukave" i stvari dovući do kraja uz pomoć europskih sredstava, pogriješilo se u početnim koracima - cijene tvrtki koje su se prijavile za izvođače bile su više od duplo veće od procijenjenih vrijednosti. Prvi puta kroz natječaj za cijeli projekt, a vrtoglavi iznosi razlike stvarnosti i zamisli dogodile su se i u drugoj javnoj nabavi za koju su odvojeni segmenti cijele kanalizacijske priče.

Bulj nas je izvijestio kako će Hrvatske vode, koje sudjeluju u financiranju projekta, dati suglasnost sinjskom "Vodovodu i odvodnji" da nastave s javnom nabavom te kako će izvođač s najnižom ponudom biti odabran.

- Radi se o dijelovima 1 i 3, a grupa poslova broja 2 će ići u dodatnu analizu, dopunu studije pa će se odlučiti hoće li se i ona financirati europskim sredstvima. Ako to ne bude moguće, financirat će se državnim novcima - kaže Bulj.

Na sastanku je bio državni tajnik Mario Šiljeg, predstavnici Hrvatskih voda - generalni direktor Zoran Đuroković, zamjenik generalnog direktora Valentin Dujmović i Voditeljica sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU Fani Bojanić te direktor Vodovoda i odvodnje Cetinske krajine Milan Smoljo, kao i voditelji projekta Darko Jukić i Petar Peroš.
hr Mon Jul 26 2021 16:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .