I ove zime, kao i tisuće Splićana, gospođa Iva grijat će se na struju. Ali umjesto svake noći, peć će puniti - svake druge.

- Ako bi je punila svaku noć to bi prešla limit, znači skuplju struju plaćat, šta je nemoguće od mirovine. Svi znamo kakve su mirovine i kako umirovljenici inače žive. Pretvorimo se u noćne ptice jer po noći peglamo, po noći peremo, rekla je za HRT Iva Tukić, umirovljenica, Split.

Zbog novih Vladinih mjera, od 1. listopada, kućanstva koja u sljedećih šest mjeseci potroše više od dvije i pol tisuće kilovatsati, razliku će plaćati po pedeset posto višim cijenama, neka mjesečno i do 150 kuna više.

- Ja još vjerujem da ima vremena da se to sve skupa iskorigira jer odredba kaže da će se gledati šest mjeseci. Znači tamo u travnju se može ispravit sve ako se pokazalo da ovo nije bilo kako treba, rekao je Nenad Kurtović, savjetnik za energiju Udruge Splitski potrošač.

U HEP-u, međutim, ističu kako je, zbog intervencije Vlade, cijena električne energije još uvijek manja od tržišne i da će u viši cjenovni razred ući samo veći potrošači.

 - ... koji na svom kućnom priključku imaju priključena snažnija trošila poput strojeva, sauna i drugih trošila koja se uobičajeno ne koriste u prosječnom kućanstvu, ističe HEP u priopćenju.

Nenad Kurtović pak tvrdi kako će financijski udar u Hrvatskoj doživjeti čak 370.000 kućanstava. A bit će i gore jer i Europska komisija članicama predlaže nove uštede - 10 posto ukupne potrošnje.

- Na način kako se predlaže, da to bude u satima vršnog opterećenja i da to bude deset posto sati na mjesec, to znači tri, četiri sata u danu, kad je najveća potrošnja električne energije, mi ćemo morati smanjiti našu potrošnju, ističe Nenad Kurtović, savjetnik za energiju Udruge Splitski potrošač.

Energetska alternativa bogodana za sunčanu Dalmaciju zasad je malo korištena - solarna energija. Za potpuno napajanje jednog kućanstva potrebno je u panele uložiti najmanje 50.000 kuna.

- Ukidanjem PDV-a koje je sada Vlada najavila za dio tih fotonaponskih elektrana, kao i na financiranje od strane određenih fondova, može se očekivati povrat investicije u tri, četiri godine maksimalno, rekao je Ivica Buljubašić, projektant fotonaponskih sustava.

Dva su problema u Dalmaciji - novca za ovakve stvari nema, a da ga i ima nikome se ne da čekati.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, i to za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je rast BDP-a sporiji nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, to je već deveti kvartal zaredom da gospodarstvo raste, i to zahvaljujući rastu gotovo svih sastavnica BDP-a. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto na godišnjoj razini, državna potrošnja veća je za 2,2%, a izvoz robe i usluga za 4,8 posto, piše HRT. 

Rast hrvatskog BDP-a među nekoliko je najvećih u Europskoj uniji. Višu ili sličnu stopu rasta imaju samo Španjolska, Cipar i Rumunjska. Gospodarstvo raste i u odnosu na prethodno tromjesečje, što daje razloga za optimizam. Premijer kaže da će godišnji rezultat BDP-a premašiti Vladina očekivanja od 2,2 posto.  

- Prema iskustvima koje imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi 2. kvartal pa naravno turistička sezona, koji će biti itekako dobri i u 3.kvartalu, tradicionalno isto tako dobar 4. kvartal, ja vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i viši od onog koji smo sami projicirali, rekao je premijer Andrej Plenković. 

Prognoze rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu većina institucija već je podignula naviše, a tako bi se moglo i nastaviti. HNB, koji je u prethodnim prognozama očekivao rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto, prognozu rasta ponovno će podizati - najavio je guverner. 

- Očekujemo veću stopu rasta BDP-a u Hrvatskoj nego što smo očekivali u prošloj projekciji tako da ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine, kazao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Iako je izvoz porastao za gotovo 5 posto, to je znatno usporavanje u odnosu na rast u prethodnom tromjesečju od čak 14 posto, a to bi, kaže Damir Novotny, mogla biti posljedica slabljenja ekonomije naših vanjskotrgovinskih partnera. 

- Ono što ohrabruje su započete investicije naročito u obnovi grada Zagreba i Banovine, korištenje europskih fondova koji će imati pozitivan učinak na ukupna ekonomska kretanja, ali tu postoji velika opasnost da neće biti dovoljno radne snage ni u građevinarstvu a vidimo da je to problem i u turističkom sektoru, rekao je Novotny. 

Analize HGK kao negativne rizike navode pad hrvatskog uvoza od 0,8 posto zbog recesije u Njemačkoj, ali i teškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini. No, zaključuju, turizam i ostali pozitivni utjecaji šengena i eurozone trebali bi prevagnuti pa i oni vjeruju da će godina u konačnici biti iznad očekivanja.

U sklopu aktualne porezne reforme zasluženo mjesto ima novi porezni tretman napojnice kao alat za povećanje prihoda turističkih i ugostiteljskih radnika. Ukratko to znači da i dalje ostaje mogućnost plaćanja napojnice karticama, ali će od siječnja 2024. jedan euro napojnice doista biti jedan euro za radnika, do visine neoporezivog iznosa na godišnjoj razini u iznosu 3360 eura, piše Poslovni.

Time su se ostvarila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i njezinog Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, dok će se kako doznajemo razgovori s Ministarstvom financija nastaviti voditi u smjeru poreznog tretmana napojnice iznad neoporezivog iznosa.

Predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u Đurđica Mostarčić navodi da je temeljna razlika uvođenja neoporezive napojnice u tome što se trenutno na napojnicu obračunavaju porez i doprinosi, kako bi poslodavac svom radniku isplatio neto iznos.

-Napojnica ne podliježe obračunu PDV-a ali po sadašnjim pravilima za oporezivanje dohotka predstavlja bruto 2 primitak. Primjerice na jedan euro, prema obračunu koji ovisi o individualnoj situaciji pojedinog djelatnika na osnovu osobnog odbitka, mjesta rada, mjesta boravišta i slično, radniku danas pripada svega 40 do 50 posto napojnice u neto iznosu.

Po novom će se cijela napojnica isplatiti radniku, naravno do neopozivog iznosa, kaže Mostarčić dodajući da još preostaje i da se ugostitelji dogovore s kartičarima kako bi se riješila pitanja vezana uz trošak naplate kartične naknade za obavljenu uslugu tako da to ne bude na teret ni poslodavaca, ni radnika.

Također ostaje i za vidjeti na koji način će se oporezovati iznos napojnice koji premašuje neoporezivih 3360 eura godišnje. Prijedlog HOK-a je da se isti oporezuje sukladno Zakonu o lokalnim porezima. Na dar u obliku novca sad se plaća porez od 4 posto, a Komora smatra da je to najprimjerenije oporezivanje jer napojnica predstavlja dar zadovoljnog kupca ugostiteljskom radniku.

Ugostiteljima bi to bilo top rješenje, a MF ne bi moralo mijenjati niz zakona, što znači da ne bi bio potreban veliki zahvat, nego bi se Zakonu lokalnim porezima definirala i napojnica u svim oblicima kao dar, a to je lokalni porez koji bi se plaćao JLS-ovima, što bi zasigurno podržale i same JLS. Na ovaj način otvara se mogućnost za posljedično značajno povećanje primitaka zaposlenih u ugostiteljstvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih ugostitelja, navode u HOK-u.

Usto ističu i da se osigurava dodatna motivacija za zapošljavanje u ugostiteljskom sektoru i pratećim uslugama, što je od izuzetne važnosti s obzirom na udio turizma i ugostiteljstva u ukupnom gospodarstvu i BDP-u.

-Za ugostiteljski sektor ovo je značajno jer će biti lakše zadržati postojeću radnu snagu, a služit će nam i kao još jedan pregovarački alat za pronalaženje buduće radne snage. Ono što je pohvalno je da je sve apsolutno transparentno prema radnicima i Poreznoj upravi jer je u svakom trenutku vidljivo koliko svaki radnik ima dodatni primitak na ugovorenu plaću, navodi predsjednik Ceha Ugostitelja HOK-a Franz Letica.

Grad Dubrovnik već godinama u svim svojim školama i vrtićima uspješno provodi projekt pomoćnika u nastavi, a u tekućoj školskoj godini angažirano je 65 pomoćnika u osnovnim školama te još 39 pomoćnika u dječjim vrtićima. Uz bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda, koja se za program pomoćnika u osnovnim školama dodjeljuju u maksimalnom mogućem iznosu, Grad Dubrovnik od prošle godine osigurava i nadstandard na način da u svom proračunu rezervira sredstva za pokrivanje povećanja plaća angažiranih asistenata.

Naime, Europski socijalni fond isplaćuje satnicu u iznosu od 3.32 eura za 51 pomoćnika, dok Grad Dubrovnik za navedene pomoćnike osigurava razliku do 4.65 eura neto (5,97 eura bruto) te puni iznos za 14 dodatnih pomoćnika, uključujući i ostala prava iz radnog odnosa kao i ostalim zaposlenicima  u školama za sve pomoćnike. Trošak pomoćnika u vrtićima isključivo se financira vlastitim sredstvima Grada Dubrovnika, a sukladno iskazanim potrebama.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik među prvim je hrvatskim gradovima donio Odluku o povećanju satnice pomoćnicima u nastavi. Odluka je donesena na 15. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u listopadu 2022., dok su prethodno, izmjenama i dopunama prošlogodišnjeg proračuna, osigurana dodatna sredstva za povećanje satnice te je za tu namjenu već u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 86 tisuća eura – 53 tisuće eura za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 33 tisuće eura za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Ukupno se u tekućoj školskoj godini sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu 260.674,00 eura financira 47 posto ukupnog troška programa (škole + vrtići), dok se iz  proračuna Grada Dubrovnika za plaće svih pomoćnika u nastavi izdvaja 294.507,00 eura, odnosno 53 posto od ukupne cijene koštanja.

Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja jedan je od prioritetnih projekata u području predškolskog odgoja i školstva Grada Dubrovnika, a provodi se upravo kroz program Pomoćnici u nastavi.