Njemački kancelar Olaf Scholz i predstavnici saveznih pokrajina postigli su dogovor o mjerama za smanjenje broja izbjeglica u Njemačkoj. Ovaj potez ne samo da mijenja izbjegličku politiku Njemačke, već bi mogao imati i značajne posljedice za Hrvatsku, članicu Europske unije koja se nalazi na ruti mnogih izbjeglica i migranata prema zemljama zapadne Europe.
Njemački plan i njegove implikacije
- Smanjenje socijalnih povlastica:
- Ključna odredba ovog plana je smanjenje socijalnih povlastica za tražitelje azila. To uključuje smanjenje novčanih isplata i uvođenje kartica za hranu, robu i potrepštine. Ova mjera ima za cilj smanjiti atraktivnost Njemačke kao destinacije za izbjeglice.
- Promjene u obradi zahtjeva za azilom:
- Plan također uključuje ubrzanje procesa obrade zahtjeva za azilom, posebno za podnositelje iz zemalja s niskom stopom priznavanja zahtjeva.
- Financijske odredbe i kontrole granica:
- Povećane će biti granične kontrole, a savezne pokrajine će primati godišnji paušal od 7.500 eura po izbjeglici od savezne vlade.
Reakcije oporbe
- Kršćansko-demokratska unija (CDU) – Friedrich Merz:
- Kritika nedostatka kontrole granica: Merz i CDU smatraju da novi dogovor ne uključuje dovoljno stroge mjere za kontrolu njemačkih granica. To bi, prema njihovom mišljenju, pomoglo u smanjenju broja izbjeglica koje ulaze u zemlju.
- Pitanje spajanja obitelji: CDU također kritizira da dogovor ne adresira pitanje spajanja obitelji, koje, prema njihovom mišljenju, doprinosi povećanju broja izbjeglica i migranata koji dolaze u Njemačku.
- Alternativa za Njemačku (AfD) – Alice Weidel i Tino Chrupalla:
- Kritika “Azilnog Kaosa”: AfD smatra da dogovor ne rješava temeljne probleme s trenutnim azilnim sustavom, koji nazivaju kaotičnim.
- Teret za Porezne Obveznike: AfD naglašava da će novi dogovor stvoriti dodatni financijski teret za porezne obveznike, sugerirajući da mjere nisu dovoljno stroge ni učinkovite.
Utjecaj na Hrvatsku
- Pritisak na Hrvatske granične resurse:
- Kao tranzitna zemlja, Hrvatska bi mogla doživjeti povećani pritisak na svoje granične resurse uslijed promjena u njemačkoj politici.
- Potreba za prilagodbom vlastitih mjera:
- Hrvatska će možda trebati prilagoditi svoje izbjegličke i migracijske politike kako bi odgovorila na promjene u obrascima migracija i pritiske na svoje granice.
Reakcije i perspektive
- Različiti pogledi u Hrvatskoj:
- U Hrvatskoj se razvijaju različiti pogledi na ovu temu, s jedne strane pritisci na resurse i sigurnost, a s druge strane humanitarni i pravni aspekti zaštite prava izbjeglica.
- Europska perspektiva:
- Kako Njemačka, tako i Hrvatska, kao članice EU, moraju surađivati u kontekstu šire europske politike prema izbjeglicama i migracijama.
Nove mjere koje uvodi Njemačka ne samo da predstavljaju značajnu promjenu u njemačkoj izbjegličkoj politici, već će vjerojatno imati i značajan utjecaj na Hrvatsku. Kako se situacija razvija, Hrvatska će morati pažljivo pratiti i odgovarati na ove promjene, balansirajući između sigurnosnih potreba i humanitarnih obveza. Za detaljnije informacije posjetite HRT.